Untitled

Ekološka Valencija

• Svaka vrsta može opstati samo u određenim granicama ekoloških čimbenika.
• Ekološka valencija je raspon između graničnih vrijednosti ekološkog čimbenika unutar kojeg je moguć život vrste.
• Ekološki minimum je donja granica ekološke valencije.
• Ekološki maksimum je gornja granica ekološke valencije.
• Ekološki optimum su uvjeti povoljni za život.
• Generalisti (eurivalentne vrste): podnose velika kolebanja ekoloških čimbenika i imaju široku ekološku valenciju prema više ekoloških čimbenika.
• Specijalisti (stenovalentne vrste): opstaju samo uz mala kolebanja ekoloških čimbenika i imaju usku ekološku valenciju za više ekoloških čimbenika.
• Euritermne vrste podnose veća kolebanja temperature.
• Stenohaline vrste su slabo otporne na promjene saliniteta.

Biocenoza

• Životna zajednica koja se sastoji od populacija biljnih i životinjskih vrsta na određenom području, međusobno povezanih različitim odnosima.
• Struktura biocenoze opisuje se brojem vrsta i njihovom relativnom brojnošću (abundancijom).
• Abiotički čimbenici određuju sastav i brojnost biocenoze.
• Interakcije u strukturi biocenoze uključuju korištenje hrane, prostora i drugih okolišnih izvora.
• Važno je kruženje hranjivih tvari kroz hranidbene lance i mreže.
• Uzajamna regulacija veličine populacije, poput predatorstva, također je važna.

Niša

• Dio fundamentalne niše koju vrsta stvarno zauzima rezultat je pritiska i interakcija drugih organizama.
• Superiorniji konkurenti često prisiljavaju vrste da zauzmu uže niše za koje su bolje adaptirane.

Kompetitivnost

• Odnos između dvije jedinke populacije gdje se natječu za resurse.
• Interspecijska kompeticija: kompeticija između organizama različitih vrsta.
  • Uključuje hranjenje jedinkama druge populacije i kompeticiju za hranu, zaklon i uvjete razmnožavanja.
  • Može biti DIREKTNA (agresivno natjecanje) ili INDIREKTNA (smanjenje resursa).
• Pravilo kompeticijske isključivosti: dvije vrste s potpuno jednakim potrebama ne mogu koegzistirati na istom mjestu u isto vrijeme.
• Vrste koje koegzistiraju na istom staništu koriste resurse na različit način, zauzimajući različite ekološke niše.
• Interakcije između populacija mogu biti neutralizam (0/0), kompeticija (-/-), amensalizam (-/0), komenzalizam (+/0), mutualizam (+/+) te predatorstvo i parazitizam (+/-).

Razvoj Bentoskih Beskralježnjaka

• Postoje tri moguća puta razvoja u slučaju dovoljne energije:
  • Planktotrofne: stvaraju veliki broj malih jaja iz kojih se brzo izvaljuju ličinke koje slobodno plivaju kao dio planktona, ovise o hranjivim tvarima u planktonu.
  • Lecitotrofne: proizvode manji broj jaja s više žumanjka, ličinke se ne hrane u planktonskoj fazi i kraće su u vodenom stupcu.
  • Nepelagičke ličinke ili juvenili: odrasle jedinke produciraju vrlo malo jaja, ali svako s velikom količinom žumanjca, razvoj se odvija bez dodatnih izvora energije, ličinke prolaze kroz stadij u jajetu i izvaljuju se kao juvenili (direktni razvoj).

Selekcijski Pritisc

• Evolucijski vodi u jednom od dva smjera: r ili K selekcija.
  • Oportunistička ili r selekcija: nepredvidljivi faktori okoliša, visoka stopa smrtnosti, iskorištavanje praznih niša, produkcija mnogo potomstva s malom vjerojatnošću opstanka do odrasle dobi.
  • Ekvilibrijska (ravnotežna) ili K selekcija: snažni konkurenti u napućenim nišama, manji broj potomaka s velikom vjerojatnošću opstanka do odrasle dobi.
• r-selekcija: Kratki životni ciklus, brzi razvoj, mnogo reproduktivnih razdoblja, ličinke u vodi, velika smrtnost, male dimenzije.
  • Favorizirane vrste na podlogama gdje postoje poremećaji nekog agensa (valovi, sedimentacija, biološka aktivnost).
• K-selekcija: Dugi životni ciklus, spori razvoj, jedno ili više razdoblja razmnožavanja, niska stopa smrtnosti, velike dimenzije.
  • Naseljavaju stabilna područja, ekvilibrijske vrste bolji su konkurenti od oportunističkih.

Hranidbena Mreža

• Mikrobna hranidbena mreža: dominira ciklusima nutrijenata, masa 5-10 puta veća od višestaničnih morskih organizama.
  • Mikroorganizmi proizvode nutrijente, neki inficiraju i ubijaju organizme, uključuje bakterije, arheje, flagelate, cilijate i viruse.
• Klasična ribolovna hranidbena mreža: fitoplankton-zooplankton-mala riba-top predatori.
• Brojnost i biomasa: početni članovi lanca su najbrojniji i imaju najveću biomasu (piramida brojeva).
• Energija: iskorištavanje energije nije učinkovito, prenosi se 6-20% energije s jedne trofičke razine na drugu (piramida energije).
• Čovjek je na vrhu hranidbene mreže (omnivor) i prekomjerni ribolov prijeti hranidbenoj mreži.
• Organizmi vezani za morsko dno mogu biti sesilni (pričvršćeni), vagilni (pokretni) ili sedentarni (mali opseg kretanja).
• Loligo vulgaris je semibentoska vrsta koja obitava na dnu i u vodenom stupcu, migracije su vezane za ishranu.

Adaptacije Morskih Organizama

• Adaptacije omogućuju kompetitivnost,
  • Obuhvaćaju prilagodbe oblika tijela (aerodinamični, spljošteni, zmijoliki, vrpčasti, končasti, izduženi, trokutasti, okrugli), obojenosti (kamuflaža, zaštita, upozorenje, privlačenje), pokretljivosti (plivanje, ritmičko pokretanje, korištenje peraja), ishrane (građa zubi, probavni sustav, izgled usta) i ponašanja (svjetlo, struje, hrana, skloništa, izbjegavanje predatora, razmnožavanje).
• Brzi plivači (morski psi, tune, skuše) imaju adaptacije za kretanje kroz vodu.
• Homeotermne životinje (36-38°C) trebaju adaptacije za opstanak u moru (održavanje temperature, ronjenje, osmotska regulacija).
  • Uključuju izolacijski sloj (masno tkivo, krzno), adaptacije krvožilnog sustava (protustrujna cirkulacija), adaptacije za ronjenje (zadržavanje daha, velike količine krvi, bradikardija), te adaptacije za osmotsku regulaciju (koncentracije soli u krvi, eliminacija soli preko bubrega).
• Bioluminescencija se javlja kod riba, lignji, rakova, služi za zaštitu od predatora, efikasnost plivanja ili kod hranjenja i razmnožavanja.

Kretanje

• Organizirano kretanje većeg broja jedinki u određeno vrijeme i životnoj dobi radi hranjenja i razmnožavanja, može biti vertikalno i horizontalno, dnevno, sezonsko ili jednokratno.
  • Uključuje diadromne (između mora i slatkih voda), potadromne (unutar slatkih voda) i oceanodromne (u slanim vodama) migracije.
• Zona prskanja valova ima lišajeve Verrucaria, cijanobakterije Calothrix, alge Ulothrix te životinje Litotorina, račiće izopode i predatorske rakove.
  • Gornji mediolitoral: vitičari, dagnje, zvjezdače, priljepci, crvene, smeđe i zelene alge.
  • Donji mediolitoral: alge, jadranski bračić, morske zvjezdače, puževi, koraligenske alge.
• Organizmi se natječu za prostor, preuzimaju ga stvaranjem kolonija, uklanjanjem konkurenata ili rastom na drugima.
• Ekološka sukcesija je redovita izmjena vrsta, može biti primarna ili sekundarna.

Kompetitivna Isključivost

• Eliminacija jedne vrste iz zajednice zbog konkurentnosti druge vrste, javlja se kao posljedica interspecijske kompeticije.
• Dijeljenje resursa je speciijalizaciji vrsta za iskorištavanje samo jednog dijela resursa.

Obilježja Zone

• Relativno plitko područje i blizina kopna.
• Temperatura mora varira.
• Dno je pod utjecajem valova i struja, javljaju se snažne plimne struje.
• Turbulencija uzburkava vodu i sprečava stratifikaciju.
• Veliki dotok slatke vode smanjuje salinitet.
• Sedimentacija litogenim sedimentima.
• Sortiranje sedimenata ovisi o gibanjima mora.
• Tip supstrata određuje organizme.
• Dubina limitira fotosintezu fitoplanktona, algi i morskih cvjetnica.

Hrana

• Mala primarna produkcija (dijatomeje i druge alge) na sedimentu, detritus je glavni izvor hrane.
• Detritusom se hrane bakterije i intersticijske životinje, deposit feeders i suspension feeders.
• Deposit feeders: koriste organsku tvar na dnu ili u sedimentu.
• Suspension feeders: ne čekaju da se čestice slegnu na dno.
• Guste livade su sklonište mnogim vrstama, velik je broj malih organizama na listovima (hidroidi, puževi, mnogočetinaši, amfipodi, kozice, spužve), veće životinje žive među biljkama i u sedimentu, područja su mrijestilišta i rastilišta mnogih vrsta.
• Organizmi koji pomiču sediment otkrivaju i oksigeniraju dublje slojeve i zakopavaju one koji su bili na površini (morski trpovi, meiofauna, ribe, kitovi).
• Infralitoral: bujna vegetacija i raznolik životinjski svijet (biomasa algi prevladava).
• Cirkalitoral: animalna biomasa prevladava.

Beskralježnjaci:

• Epifauna (spužve, hiroidi, moruzgve, vlasulje, meki koralji, mahovnjaci, crvicjevaši, vitičari).
• Infauna (kamotočac, prstac).
• Biljojedi (morski ježinci, hitoni, priljepci, petrovo uho).
• Mesojedi (gastropodi i morske zvjezdače).
• Zajednice kelpa stvaraju kemijske supstance, brzo obnavljaju tkiva i talože kalcijev karbonat
• Kelp su smeđe višestanične alge koje žive u hladnim morima.
  • Šume kelpa su podvodna područja s velikom gustoćom kelpa, važna staništa za brojne vrste, a ograničene su na tvrde podloge.
  • Prekomjerna tople morske struje, djelovanje valova, zagađenje i morski ježinci (grazing) mogu oštetiti zajednice Kelpa.
• Povećanje broja morskih ježinaca uzrokuje smanjenje broja vidri, jastoga, rakova i riba, onečišćenje mora i izlovljavanje petrovog uha.
• Koraljni grebeni su geološke strukture koje stvaraju živi organizmi (koralji, žarnjaci alge, spužve, krednjaci).
• Koralji se natječu za prostor.
• Konkurencija je oštra.
  • Uključuje ubijanje tkiva susjednih koralja, sprječavanje svjetla, probavljanje tkiva susjeda i nastavke za žarne stanice (Meki koralji: male igle, brzi rast, kemijske supstance
• Spužve konkuriranju spikulama i kemijskim tvarima.

Dobivanje Nutrijenatag

• Morska područja gdje se nalaze grebeni su uglavnom siromašna nutrijentima, zooxanthelleae dobivaju nutrijente od koralja i recikliraju ih. iz morske vode Zooplanktona i cijianobakterija
• Endosimbioza je oblik suživota dva organizma (Koralj i Zooxanthelleae alge)

Klimatske Promjene Na Grebenima

• Klimatske promjene- povećanje CO2 i zakiseljavanje oceana, promjene klime, sedimentacija i onečišćenja
• Povećanje temperature- izaziva simptom toplonog stresa (Izbjeljivanje).
• Grebeni ne podnose velika smanjenja saliniteta,
• Izloženost puno mekog sedimena ne odgovara
• Akvaristika- sakupljači riba i drugi za akvarije skupljaju ugrožavaju bioraznolikost na lokalnoj razini i koriste ciianid kao anestetik