Monetarna politika i centralna banka

Osnovna uloga novca kao sredstva razmene je da omogućava kupcima da koriste novac za kupovinu dobara i usluga od prodavaca.

Novac kao čuvar vrednosti prenosi kupovnu moć iz sadašnjosti u budućnost, omogućavajući ljudima da štedite i investiraju.

Robni novac ima unutrašnju vrednost, dok dekretni novac nema vrednost sam po sebi i proglašen je državnim nalogom.

<p>Likvidnost se definiše kao lakoća s kojom se neka vrsta imovine može pretvoriti u gotov novac.</p> Signup and view all the answers

<p>Uloga centralne banke je regulisanje količine novca u privredi i emitovanje novca.</p> Signup and view all the answers

<p>Ukupna novčana masa se sastoji od gotovog novca i depozita po viđenju.</p> Signup and view all the answers

<p>Kreditne kartice omogućavaju odlaganje plaćanja, dok se prilikom korišćenja debitnih kartica novac automatski skida sa računa.</p> Signup and view all the answers

<p>Depoziti po viđenju su novčana sredstva na bankovnim računima koja se mogu koristiti odmah putem debitne kartice ili čekova.</p> Signup and view all the answers

<p>Monetarna politika obuhvata skup radnji koje centralna banka preduzima da utiče na ponudu novca, a njena svrha je održavanje stabilnosti cena i ekonomskog rasta.</p> Signup and view all the answers

<p>Operacije na otvorenom tržištu, kao što su kupovina i prodaja obveznica od strane centralne banke, direktno utiču na količinu novca u opticaju.</p> Signup and view all the answers

<p>Tri glavne centralne banke su Evropska centralna banka, Banka Engleske i Sistem Federalnih rezervi, pri čemu svaka održava stabilnost cena i definiše monetarnu politiku za svoje regiona.</p> Signup and view all the answers

<p>Obavezne rezerve su procenat depozita koje banke moraju držati u rezervi i one su važne za stabilnost bankarskog sistema i sprečavanje prekomernog kreditiranja.</p> Signup and view all the answers

<p>Novčani multiplikator se izračunava kao recipročna vrednost udela rezervi, odnosno $M = 1/R$.</p> Signup and view all the answers

<p>Kada centralna banka kupuje obveznice, količina novca u opticaju se povećava.</p> Signup and view all the answers

<p>Bankarstvo sa delimičnim rezervama je sistem u kojem banke drže samo deo depozita u vidu rezervi, dok ostatak mogu koristiti za davanje kredita.</p> Signup and view all the answers

<p>Ponuda novca raste u skladu sa novčanim multiplikatorom, pa ako je depozit $1000$ i stopa obaveznih rezervi $20 ext{%}$, ponuda novca raste na $5000$.</p> Signup and view all the answers

<p>Stopa refinansiranja predstavlja kamatnu stopu po kojoj centralna banka pozajmljuje novac komercijalnim bankama. Njena uloga je da obezbedi likvidnost bankama i stabilizuje bankarski sistem.</p> Signup and view all the answers

<p>Ako se stopa obaveznih rezervi poveća, ponuda novca se smanjuje; ako se smanji, ponuda novca se povećava.</p> Signup and view all the answers

<p>Eskontna stopa je referentna kamatna stopa po kojoj centralna banka odobrava kredite poslovnim bankama. Povećanje eskontne stope smanjuje količinu novca i povećava kamatne stope banaka.</p> Signup and view all the answers

<p>Prvi problem je kontrola novca koji domaćinstva polažu kao depozite, dok je drugi kontrola iznosa koji banke plasiraju kao pozajmice.</p> Signup and view all the answers

<p>Repo transakcije su prodaja nenovčanih sredstava uz saglasnost reotkupa po unapred utvrđenoj ceni. Njihova svrha je da bankama obezbede kratkoročne likvidne resurse.</p> Signup and view all the answers

<p>Toksičan dug sastoji se od potraživanja koja se teško otplaćuju, što može ugroziti finansijsku stabilnost banaka. Njegova rasprostranjenost može dovesti do krize likvidnosti u bankarskom sistemu.</p> Signup and view all the answers

<p>Povećanje eskontne stope smanjuje količinu novca u ekonomiji, dok njeno smanjenje povećava količinu novca.</p> Signup and view all the answers

<p>Centralna banka utiče na likvidnost tržišta novca postavljanjem kamatnih stopa, kao što su stopa refinansiranja i eskontna stopa.</p> Signup and view all the answers

Skup radnji koje centralna banka preduzima da utiče na ponudu novca.

Kupoprodajna razmena nenovčane imovine između centralne banke i bankarskog sektora.

Zajednička centralna banka 16 zemalja koje čine Evropsku monetarnu uniju.

Nezavisnost u određivanju kamatnih stopa stekla je 1997. godine.

Centralna banka Sjedinjenih Američkih Država.

Iznosi (delovi depozita) koje banka ne može da upotrebi za davanje kredita.

Bankarski sistem u kome banke drže samo deo depozita u vidu rezervi.

Iznos novca koji bankarski sistem stvara od svake jedinice rezervi.

Novac je roba koja se koristi za kupovinu dobara i usluga. Ima centralnu ulogu u privredi, služeći kao sredstvo razmene, obračunska jedinica i čuvar vrednosti.

To je sposobnost pretvaranja nekog dobra u gotov novac. Novac je najlikvidnije dobro, dok su kuće i stanovi manje likvidni.

To je novac napravljen od materijala koji ima vrednost sam po sebi, bez obzira na njegovu funkciju kao novca. Primer je zlatni novčić.

Ova vrsta novca nema vrednost samu po sebi, ali se proglašava kao novac dekretom vlasti. Vrednost mu se zasniva na poverenju javnosti.

Sastoji se od gotovog novca i depozita po viđenju. Depoziti po viđenju su sredstva na bankovnim računima koja su dostupna deponentima na zahtev.

Institucija osnovana za regulisanje količine novca u privredi. Ima pravo da emituje novac.

To je ukupna količina novca dostupna u privredi. Narodna banka ima važnu ulogu u regulisanju ponude novca.

Omogućavaju prenos novca sa vašeg tekućeg računa na račun prodavca. Razlikuju se od kreditnih kartica koje su metod odlaganja plaćanja.

Kamatna stopa po kojoj Evropska centralna banka daje kratkoročne pozajmice bankarskom sektoru u evrozoni.

Kamatna stopa po kojoj Banka Engleske daje kratkoročne pozajmice britanskom bankarskom sektoru.

Kamatna stopa po kojoj je centralna banka spremna da kratkoročno pozajmljuje novac komercijalnim bankama.

Prodaja nenovčane imovine uz saglasnost reotkupa po unapred utvrđenoj ceni na utvrđeni datum u budućnosti.

Tržište na kom komercijalne banke pozajmljuju novac jedna drugoj kratkoročno.

Ako se stopa obaveznih rezervi poveća, ponuda novca se smanjuje, a ako se stopa obaveznih rezervi smanji, ponuda novca se poveća.

Osnova za obračun svih drugih kamatnih stopa.

Hartije od vrednosti pokrivene hipotekom i druga potraživanja (poput obveznica) koja su ne mogu otplatiti zbog toga što je znatno pala vrednost imovine kojom su pokrivene.