Makroekonomija: Kružni Tok Proizvodnje i Dohoda

Kratkoročni model u kojem se promjene u proizvodnji u potpunosti pokreću promjenama u agregatnoj tražnji, pretpostavljajući fiksne cijene i neiskorištene proizvodne kapacitete.

Ukupna tražnja za svim dobrima i uslugama u ekonomiji.

Dio agregatne tražnje koji čine domaćinstva.

Dio dohotka koji ostaje domaćinstvima nakon plaćanja poreza.

Dio povećanja raspoloživog dohotka koji se troši na dodatnu potrošnju.

Investicije koje nisu direktno povezane s trenutnom razinom dohotka.

Stopa povrata na uložena sredstva na razini cijele ekonomije.

Potrošnja države na kupnju novih roba i usluga.

Ovo se odnosi na dobra koja imaju dug životni vijek, a koja se ne koriste u proizvodnji drugih dobara (kao što su automobil, kuća, mašina). Većina domaćinstava ne može priuštiti kupovinu ovih dobara na osnovu raspoloživog dohotka i moraju koristiti kredit.

Ovaj mehanizam pokazuje kako promjene u monetarnoj ponudi utiču na ekonomsku aktivnost. Jedan od ključnih kanala je uticaj na bogatstvo domaćinstava, jer promjene monetarne ponude utiču na vrijednost novčanika, što rezultira promjenama u potrošnji.

Ovaj koncept pokazuje kako centralna banka može manipulisati kamatnim stopama kako bi uticala na investicione odluke. Smanjenje kamatnih stopa čini investicione projekte privlačnijim (niske kamatne stope stimulišu investicije).

Ovo je dijagram koji prikazuje kombinacije dohotka i kamatne stope pri kojima je tržište robe u ravnoteži. Izvođenje ove funkcije se zasniva na ideji da ekonomija može biti pokrenuta iz recesije ekspanzivnom fiskalnom politikom.

Ovo je funkcija koja opisuje kombinacije dohotka i kamatne stope pri kojima je tržište novca u ravnoteži (ponuda novca jednaka tražnji). Nezavisna varijabla je dohodak, a zavisna varijabla je kamatna stopa.

Ova tražnja za novcem je motivisana željom za izbjegavanjem gubitaka od posjedovanja vrijednosnih papira i iskorištavanjem potencijalnog rasta vrijednosti vrijednosnih papira.

Ova tražnja za novcem je direktno proporcionalna nivou dohotka, što znači da što je veći dohodak, potrebno je više novca za transakcije.

Tražnja za novcem je zbir transakcione tražnje i spekulative tražnje.

Funkcija makroekonomske tražnje u modelu sa promjenjivim cijenama pokazuje vezu između nivoa cijena i ukupne tražnje u ekonomiji. Više cijene impliciraju nižu ukupnu tražnju, dok niže cijene podrazumijevaju veću ukupnu tražnju, što rezultira negativnim nagibom funkcije.

Monetarna politika utiče na agregatnu tražnju indirektno, putem promjena kamatne stope, što utiče na troškove finansiranja (pozajmica) za poslovne investicije i potrošačke kupovine. Centralna banka manipuliše kamatnom stopom kako bi ostvarila ciljnu stopu inflacije.

Ekspanzivna monetarna politika ima za cilj povećanje agregatne tražnje. To se postiže snižavanjem realne kamatne stope ili povećanjem ciljne stope inflacije. Niži troškovi finansiranja potiču investicije i potrošnju, što vodi ka povećanju tražnje.

Restriktivna monetarna politika ima za cilj smanjenje agregatne tražnje. To se postiže povećanjem realne kamatne stope ili snižavanjem ciljne stope inflacije. Viši troškovi finansiranja smanjuju investicije i potrošnju, što vodi ka smanjenju tražnje.

U klasičnom modelu, ekonomija se uvijek nalazi na nivou pune zaposlenosti, cijene su fleksibilne i brzo reagiraju na tržišne signale. Promjene cijena finalnih proizvoda i proizvodnih inputa su simultane i identične, pa ne utiču na profit preduzeća. U ovom modelu, monetarna i fiskalna politika nemaju uticaj na realnu proizvodnju.

Keynesov model prepoznaje postojanje nedobrovoljne nezaposlenosti pored dobrovoljne. Cilj ekonomske politike je postizanje pune zaposlenosti i korištenja kapaciteta. U ovom modelu, monetarne i fiskalne politike imaju važnu ulogu u upravljanju ekonomskim ciklusima i promoviranju pune zaposlenosti.

Brzina i intenzitet promjena cijena finalnih proizvoda i proizvodnih inputa imaju direktan uticaj na odluke preduzetnika o obimu proizvodnje. U kratkom roku, promjene cijena nisu simultane niti identične, što pruža mogućnost za političku intervenciju.

Kada su prilagođavanja cijena finalnih proizvoda, ulaznih materijala i rada jednaka, proizvodnja dostiže razinu pune zaposlenosti u dugom roku.

Ekspanzivne fiskalne i monetarne politike, uz nepromijenjen potencijalni proizvod, samo potiču rast cijena bez utjecaja na stvarnu proizvodnju.

Ravnotežna stopa inflacije je stopa inflacije koja se prirodno javlja u ekonomiji u dugom roku.

Monetarna politika je restriktivna kada je ravnotežna stopa inflacije viša od ciljane stope inflacije.

Pozitivni šok ponude poboljšava proizvodne mogućnosti društva, povećavajući stvarnu proizvodnju.

Negativni šok ponude smanjuje proizvodne mogućnosti društva, umanjujući ukupnu proizvodnju.

Kratkoročna funkcija agregatne ponude nije vertikalna, već ima oblik slova "J" s horizontalnim donjim dijelom, pokazujući da se ukupna ponuda u ekonomiji mijenja s cijenama.

Ovakva ekonomska politika teži postizanju pune zaposlenosti bez ugrožavanja cenovne stabilnosti.

U osnovi postoje dva načina da se ekonomije vrate na nivo proizvodnje koji odgovara potencijalnom proizvodu. Jedan je prelazak na strogu monetarnu politiku, što bi rezultiralo naglim porastom realnih kamatnih stopa. Drugi je stroga fiskalna politika uz ekspanzivnu monetarnu politiku, koja bi podrazumijevala smanjenje državnih troškova uz održavanje niske realne kamatne stope.

Kada se kombinira stroga fiskalna politika s ekspanzivnom monetarnom politikom, to stvara uvjete za povećanje dugoročne agregatne ponude.

Ekspanzivna monetarna politika omogućava kompanijama da uz niske troškove kreditiranja investiraju u novu tehnologiju, što podiže potencijalni proizvod.

Smanjenje učešća državne potrošnje u BDP-u u korist investicija i potrošnje privatnog sektora.

Teorija koja kaže da je proizvod monetarne mase i brzine cirkulacije novca jednak proizvodu nivoa cijena i ukupne proizvodnje.

U kratkom roku ukupna proizvodnja se smatra fiksnom, a brzina cirkulacije novca je konstantna. Tako promjena u monetarnoj masi direktno utiče na nivo cijena.

Prema kvantitativnoj teoriji novca, inflacija je rezultat povećanja monetarne mase.

Nagla promjena agregatne ponude koja može biti privremena ili trajna.

Nezaposlenost koja je posljedica nedovoljne agregatne tražnje.

Nezaposlenost koja nastaje zbog vremena potrebnog za radnike da pronađu posao nakon promjene posla ili ulaska na tržište rada.

Nezaposlenost koja nastaje zbog neusklađenosti vještina radne snage sa zahtjevima tržišta rada.

Koncept mjerenja nezaposlenosti koji se temelji na evidenciji Zavoda za zapošljavanje.

Koncept mjerenja nezaposlenosti koji koristi Međunarodna organizacija rada (ILO).