Podcast
Questions and Answers
Tko su smatrali Grci za "barbare"?
Tko su smatrali Grci za "barbare"?
Grci su barbarima nazivali one koji su govorili njima nerazumljivim jezicima, jer su njihov govor doživljavali kao nesuvislo sricanje, "bar, bar.'
Gdje se u staroegipatskoj mitologiji nalazimo dokaze o božanskoj naravi jezika?
Gdje se u staroegipatskoj mitologiji nalazimo dokaze o božanskoj naravi jezika?
U Starom se zavjetu pripovijeda i o nastanku različitih jezika (Knjiga Postanka 11).
Kako su se bavili Grci problemima jezika?
Kako su se bavili Grci problemima jezika?
Za Grke je filozofe u 5. stoljeću prije Krista vrlo važno pitanje vezano za jezik bilo kako stvari dobivaju imena, odnosno u kojem su međusobnom odnosu stvar i pripadajuća riječ.
Tko je smatrao da su imena stvari nastala dogovorom?
Tko je smatrao da su imena stvari nastala dogovorom?
Tko je smatrao da jezični izraz shvaća kao znak (oii�a) za duševni sadržaj?
Tko je smatrao da jezični izraz shvaća kao znak (oii�a) za duševni sadržaj?
Kako je ustanovio kategoriju vremena grčkog glagola?
Kako je ustanovio kategoriju vremena grčkog glagola?
Što su proučavali Stoici?
Što su proučavali Stoici?
Što je naglasio Marko Terencije Varon u vezi s podjelom riječi?
Što je naglasio Marko Terencije Varon u vezi s podjelom riječi?
Tko je autor djela Institutiones grammaticae?
Tko je autor djela Institutiones grammaticae?
S čime se često zamjenjuju pojmovi jezik i gramatika u srednjem vijeku?
S čime se često zamjenjuju pojmovi jezik i gramatika u srednjem vijeku?
Što je za Petrus Heliae bila zadaća gramatike?
Što je za Petrus Heliae bila zadaća gramatike?
Što je smatrao Bacon u vezi s gramatikom?
Što je smatrao Bacon u vezi s gramatikom?
Tko je smatrao da je Bog čovjeku podario sposobnost govora?
Tko je smatrao da je Bog čovjeku podario sposobnost govora?
Što bi se trebao temeljiti univerzalni jezik, prema Descartesu?
Što bi se trebao temeljiti univerzalni jezik, prema Descartesu?
Što je pokazao Joseph Justus Scaliger u svojoj raspravi De Europaeorum Linguis?
Što je pokazao Joseph Justus Scaliger u svojoj raspravi De Europaeorum Linguis?
Tko je autor prvog samostalno tiskanog rječnika?
Tko je autor prvog samostalno tiskanog rječnika?
Tko je autor prve hrvatske gramatike?
Tko je autor prve hrvatske gramatike?
Tko je objavio gramatiku talijanskog jezika u jednoj knjizi?
Tko je objavio gramatiku talijanskog jezika u jednoj knjizi?
Tko je autor prvog kajkavskog rječnika?
Tko je autor prvog kajkavskog rječnika?
Što je u svom djelu De dignitate et augmentis scientiamm (iz 1623. godine) Bacon razlikovao u vezi s gramatikom?
Što je u svom djelu De dignitate et augmentis scientiamm (iz 1623. godine) Bacon razlikovao u vezi s gramatikom?
Kako je u Essay Concerning Human Understanding iz 1690. godine Locke pojasnio čovjekovu sposobnost govora?
Kako je u Essay Concerning Human Understanding iz 1690. godine Locke pojasnio čovjekovu sposobnost govora?
Što je prema Descartesu prednost strogo logički strukturiranoga univerzalnog jezika?
Što je prema Descartesu prednost strogo logički strukturiranoga univerzalnog jezika?
Kada je nastala gramatika iz Port-Royala?
Kada je nastala gramatika iz Port-Royala?
Što su proučavali Gottfried Wilhelm Leibniz u svojoj knjizi Nouveaux essais sur l' entendement humain?
Što su proučavali Gottfried Wilhelm Leibniz u svojoj knjizi Nouveaux essais sur l' entendement humain?
Tko je autor djela Unvorgreiffliche Gedancken, betreffend die Ausiibung und Verbesserung der Teutschen Sprache?
Tko je autor djela Unvorgreiffliche Gedancken, betreffend die Ausiibung und Verbesserung der Teutschen Sprache?
Što je smatrao Leibniz u vezi s glasovima?
Što je smatrao Leibniz u vezi s glasovima?
Što je po Leibnizu glavna funkcija riječi?
Što je po Leibnizu glavna funkcija riječi?
S čime se uspoređuju jezici, prema Rousseau-u?
S čime se uspoređuju jezici, prema Rousseau-u?
Što smatra Herder u vezi s prirodnom sposobnošću?
Što smatra Herder u vezi s prirodnom sposobnošću?
Što je smatrao Humboldt u vezi s razlikom u jezicima?
Što je smatrao Humboldt u vezi s razlikom u jezicima?
Prema Humboldtu, jezik je djelatnost, a ne djelo.
Prema Humboldtu, jezik je djelatnost, a ne djelo.
Humboldt smatra da je jezik nasljedstvo od prethodnih naraštaja govornika.
Humboldt smatra da je jezik nasljedstvo od prethodnih naraštaja govornika.
Tko je autor djela Ober das Conjugationssystem der Sanskritsprache in Vergleichung mit jenem der griechischen, lateinischen, persischen und germanischen Sprache?
Tko je autor djela Ober das Conjugationssystem der Sanskritsprache in Vergleichung mit jenem der griechischen, lateinischen, persischen und germanischen Sprache?
Tko je prikupljao bajke, riječi za njemački rječnik i radio na Deutsche Grammatik?
Tko je prikupljao bajke, riječi za njemački rječnik i radio na Deutsche Grammatik?
Što je po Grimmu zadaća znanstvene discipline?
Što je po Grimmu zadaća znanstvene discipline?
Što je Grimmovo objašnjenje glasovnog pomaka?
Što je Grimmovo objašnjenje glasovnog pomaka?
Tko je proučavao izmjenu spiranat i okluziva u germanskoj konjugaciji ?
Tko je proučavao izmjenu spiranat i okluziva u germanskoj konjugaciji ?
Što se proučavalo u 19. stoljeću?
Što se proučavalo u 19. stoljeću?
Na čemu se temelji Schleicherove lingvističke discipline?
Na čemu se temelji Schleicherove lingvističke discipline?
Što je smatrao Steinthal u vezi s klasifikacijom jezika?
Što je smatrao Steinthal u vezi s klasifikacijom jezika?
Što je smatrao Leskien u vezi s glasovnim zakonima?
Što je smatrao Leskien u vezi s glasovnim zakonima?
Flashcards
Povijest bavljenja jezikom do 18. st.
Povijest bavljenja jezikom do 18. st.
Pregled kako su različite kulture razmišljale o jeziku prije 18. stoljeća te kako su koristile jezik.
Grčki pogled na jezik
Grčki pogled na jezik
Grci su smatrali svoj jezik jedino razumljivim, a ostale nerazumljivim. Njihov govor bio je doživljen kao besmisleno sricanje.
Aristotel - jezik i misao
Aristotel - jezik i misao
Smatrao je jezik izrazom misli i temeljem pjesništva. Razlikovanje jezičnih znakova važno je za prenošenje sadržaja različitim jezicima.
Stoici - prirodni odnos riječi i stvari
Stoici - prirodni odnos riječi i stvari
Signup and view all the flashcards
Varronova klasifikacija riječi
Varronova klasifikacija riječi
Signup and view all the flashcards
Skolastički pristup jeziku
Skolastički pristup jeziku
Signup and view all the flashcards
Humanistički pristup jeziku
Humanistički pristup jeziku
Signup and view all the flashcards
Saussureove dihotomije
Saussureove dihotomije
Signup and view all the flashcards
Jezik vs. govor (Saussure)
Jezik vs. govor (Saussure)
Signup and view all the flashcards
Označeno i označitelj (Saussure)
Označeno i označitelj (Saussure)
Signup and view all the flashcards
Sinkronija vs. dijakronija
Sinkronija vs. dijakronija
Signup and view all the flashcards
Praška fonološka škola
Praška fonološka škola
Signup and view all the flashcards
Fonem
Fonem
Signup and view all the flashcards
Američki strukturalizam
Američki strukturalizam
Signup and view all the flashcards
Generativna gramatika
Generativna gramatika
Signup and view all the flashcards
Generativne metode
Generativne metode
Signup and view all the flashcards
Hijerarhijska struktura rečenice
Hijerarhijska struktura rečenice
Signup and view all the flashcards
C-komanda
C-komanda
Signup and view all the flashcards
Minimalistički program
Minimalistički program
Signup and view all the flashcards
Tipološka klasifikacija jezika
Tipološka klasifikacija jezika
Signup and view all the flashcards
Analitički vs. sintetički jezici
Analitički vs. sintetički jezici
Signup and view all the flashcards
Study Notes
Odgovori na pitanja - Lingvistika, povijest, Saussure, Strukuralizam
- Pregled bavljenja jezikom do kraja 18. stoljeća: Vlastiti jezik smatra se jedinos razumljivim, nepoznati strani. Grci su nerazumljive govore smatrali besmislenim. Teško je odrediti starost jezika, a rane civilizacije (Pithecanthropus, Egipat, Subiya u Africi, Maye) sugeriraju artikuluiranu komunikaciju. Pokušaji razumijevanja jezika su uvjetovani praktičnim i filozofskim razlozima. Prvi primjeri pokušaja razumijevanja jezika su rječnici i gramatike kao što su sumersko-akadski silabari.
Grčka i Rim
- Mitovi objašnjavaju nastanak jezika, dok filozofi pokušavaju objasniti odnos između stvari i imena. Važno je pitanje odnosa riječi i stvari, a Hermogen smatra da su imena dogovorena, dok Aristotel smatra da je jezik znak za duševni sadržaj, osnova pjesništva. Stoici su vjerovali u prirodne odnose između stvari i riječi.
Skolastički pristup jeziku u srednjem vijeku
- Gramatike Petra Heliae i Villa-Dei bile su važne, objašnjavajući jezik kao znanost o ispravnom pisanju i govoru. Skolastici su se bavili logikom i jezikom, a gramatika je definirana kao znanost o ispravnom pisanju i govoru.
Humanizam i renesansa
- U 14. stoljeću, Dante je napisao djelo o narodnom jeziku, pokazujući važnost narodnjaka kulturu. Humanisti su proučavali različite jezike, ali su tražili rješenja za konflikt između individualnosti i univerzálnog jezika. Filozofi iz tog vremena razmišljali su o jeziku kao sredstvu komunikacije i spoznaje.
Prosvjetiteljski pristup jeziku u Europi i Hrvatskoj
- Velika imena kao što su Wilhelm von Humboldt, Franz Bopp, Jacob Grimm i drugi proučavali su ljudski govor. Humboldt je analizirao europske i neeuropske jezike, videći u njih odraz pogleda na svijet, a Bopp i Grimm smatrali su da je jezik odraz ljudskog duha i odraz nacionalnog karaktera.
Praška fonološka škola
- Praška fonološka škola, sa znanstvenicima poput Trubeckog, analizirala je jezične zvukove, ističući da su glasovi oblika i značenja odnosno da su u funkciji komunikacije.
Jakobsonov binarizam
- Jakobson je predstavio binarističku analizu fonema, temeljenu na razlici i oprekama obilježja.
Američki strukturalizam
- Leonard Bloomfield i Zellig Harris su razvili američki strukturalizam i distribucionalizam, temeljenu na analizama jezične strukture.
Generativna gramatika
- Noam Chomsky je osnovao generativnu gramatiku, koja se usredotočila na dubinsku i površinsku građu. Jezik se vidi kao sustav pravila.
Američki distribucionalizam
- Američki distribucionalizam, utemeljen na analizama jezičnih distribucija, temeljni je koncept koji se koristi u jezikoslovlju za analizu jezika.
Ferdinand de Saussure i dihotomije
- Saussure je istaknuo važnost dihotomija kao što su jezik/govor, sinkronija/dijaronija i sintagmatski/paradigmatski odnosi u analizi jezika.
Studying That Suits You
Use AI to generate personalized quizzes and flashcards to suit your learning preferences.