Kritičko mišljenje i nastavne tehnike

Proces kognitivnog učenja koji uključuje aktivno razmišljanje o informacijama i njihovim implikacijama, cilj je dublje razumevanje i formiranje sopstvenog stava.

Aktivno učešće učenika u procesu učenja kroz različite tehnike koje podstiču radoznalost, shvatanje svrhe učenja i aktivno razmišljanje.

Dobro iskustvo aktivnog učenja koje pomaže učenicima da shvate svrhu učenja i primenjuju znanje u realnim, svakodnevnim situacijama.

Sposobnost da se na osnovu postojećeg znanja poveže novo znanje i formira dublje razumevanje.

Sposobnost da se sagledaju različita gledišta i iskustva, bez ograničavanja na jedan ispravan odgovor.

Sposobnost da se uključe u diskusiju, raspravu i argumentovanje, uzimajući u obzir različita gledišta.

Razumevanje osnovne informacije je početna tačka, ali ne i konačni cilj, cilj je kritička analiza i formiranje sopstvenog stava.

Kritičko mišljenje uključuje aktivno i istovremeno razmišljanje na različitim nivoima, od razumevanja informacija, preko evaluacije, do formiranja sopstvenog stava.

Doslovna pitanja su pitanja koja zahtijevaju jednostavan odgovor zasnovan na činjenicama.

Doslovna pitanja ne podstiču dublje razmišljanje, već površinsko pamćenje.

Sposobnost analize, sinteze i primjene znanja za koristan rezultat.

Doslovna pitanja ne podstiču učenike na razgovor.

Doslovna pitanja ograničavaju potencijal učenika za učenje i razvoj jezičkih vještina.

Evaluativna pitanja su na vrhu piramide razumijevanja, zahtijevajujući analizu, sintezu i kritičko mišljenje.

Memorijska pitanja su na najnižem nivou piramide razumijevanja, fokusirajući se na jednostavno prisjećanje činjenica.

Pretvaranje informacija u neki drugi oblik, kao što je prepričavanje priče ili crtanje slike.

Kreiranje čulnog iskustva i prenošenje u riječi, primjerice opisivanje mirisa, zvuka ili dodira.

Pronalaženje povezanosti između pojmova, zakona, definicija, kao što je povezivanje uzroka i posljedice.

Spajanje ideja u smislenu cjelinu, stavljanje u kontekst znanja.

Primjeniti stečeno znanje na konkretan problem, kao što je rješavanje zadatka ili donošenje odluke.

Istraživanje problema, provjeravanje pretpostavki, dovođenje u sumnju.

Kreativno rješenje problema koristeći sva dostupna znanja.

Donošenje sud o dobroj - lošoj strani, ispravnom - pogrešnom činu, kroz evaluaciju.

Važno je dati učenicima dovoljno vremena za razmišljanje, posebno kada su pitanja složena.

Umjesto samo jednog tačnog odgovora, ohrabrite učenike da dijele svoje ideje i misli, stvarajući otvorenu raspravu.

Pozivajte ćutljivije učenike i dajte šansu svima da aktivno sudjeluju u raspravi.

Pisanje treba koristiti kao proces razmišljanja, a ne samo kao ocjenjivani proizvod.

Učenici često imaju negativan stav prema pisanju zbog čestog iskustva s ocjenjivanjem i formalnim satovima pisanja.

Teme za pisanje bi trebale biti zanimljive i relevantne za učenike, kako bi ih motivirale na razmišljanje i pisanje.

Nastavnici bi trebali pružiti učenicima korisne povratne informacije o njihovom pisanju, kako bi se podsticao njihov razvoj i učenje.

Pisanje bi trebalo biti sredstvo za izražavanje ideja, a ne samo zadatak za ocjenjivanje.

Tehnika za podsticanje rasprave i pronalaženje konstruktivnih argumenata u vezi sa kontroverznim temama. Učenici zauzimaju stav, brane ga argumentima i slušaju stavove drugih.

Dečak u priči je bio zaljubljen u Persu, ali je dobio jedinicu iz predmeta njenog oca, što ga je navelo da veruje da će izgubiti njenu naklonost.

Ključni korak u tehniki Uglovi u kojem se učenici individualno opredjeljuju za jedno od ponuđenih gledišta i zapisuju argumente za njega.

Dečak je odlučio da se otrova sa Persom, verujući da je to jedini način da ostanu zajedno, čak i u smrti. Ovo pokazuje koliko je bio nesiguran i očajan.

Persia je bila spremna da se otrova sa dečakom, ali je njen plan sprečila majka, koja je osujetila planove o smrti i tako raskrstila sa dečakovom idejom o trovanju kao rešenju.

Učenici se uče kako da pažljivo slušaju stavove drugih i da ih analiziraju kako bi uvidjeli njihovu snagu i slabosti.

Grupa učenika dijeli isto gledište i zajednički razvija argumentaciju za odbranu svog stava.

Persia je mrzeo dečaka zbog toga što je njena majka znala za plan i što ju je na neki način udaljila od njega, uništivši njihovu međusobnu vezu.

Izlaganje grupe o svom gledištu, sa ciljem uvjeravanja drugih u ispravnost svog stava.

Pripovijetka prikazuje dečakovu naivnost i romantičnu viziju ljubavi, te kako je njegova prva ljubav propala zbog njegovih nesigurnosti i pogrešnih postupaka.

Faza u kojoj učenici pokušavaju da ubijediti ostale grupe u ispravnost svog gledišta, koristeći nove argumente i razmatrajući stavove drugih.

Konačni korak u kojem učenici ponovno procijene svoj stav nakon što su čuli argumentaciju drugih. Moguće je da promijene mišljenje i pridruže se drugoj grupi.

Uglovi su korisni jer navode učenike na promišljanje, aktivno učešće u raspravi, i razvijanje samostalnog mišljenja.