Bizant i Justin I

Uvod - Povijest srednje i jugoistočne Europe u srednjem vijeku

• Predavanje o povijesti srednje i jugoistočne Europe tijekom srednjeg vijeka

Bizant

• Ime Bizant došlo je iz prosvjetiteljstva i stvorili su ga povjesničari
• Istočno Rimsko Carstvo trajalo je od 476. do 1453. godine
• Stanovnici Bizanta nazivali su sebe Rimljanima
• U Bizantu je prevladavala grčka kultura, ali se koristio grčki jezik, a ne latinski
• Tri ključne značajke Bizanta su: Rimska državnost, grčka kultura i kršćanska vjera
• Godine 330. Konstantin Veliki seli glavni grad u Carigrad (Konstantinopol)
• Godine 395. Rimsko Carstvo se trajno dijeli na Istočno, kojim vlada Honorije, i Zapadno, kojim vlada Arkadije
• U 6. stoljeću Slaveni se doseljavaju na područje Bizanta

Justin I

• Justin I. rođen je u Bederijani, u blizini Niša
• Justin I. bio je časnik carske vojske prije nego što je preuzeo ulogu cara
• Justin I. podržavao je monofizitizam, vjerovanje da Isus ima samo božansku narav
• Justin je bio stric Justinijana
• Crkveni raskol dogodio se u 11. stoljeću

Justinijan I

• Justinijan I. rođen je u Taureziji blizu Skoplja
• Justinijan I. nastojao je obnoviti jedinstveno Rimsko Carstvo
• Justinijan je prekinuo s politikom monofizitizma
• Teodora je bila Justinijanova supruga
• Prokopije iz Cezareje autor je djela Tajna povijest i Povijest Rimskog Carstva
• Godine 533., pod vodstvom Belizara, s 18000 vojnika, osvojena je Sjeverna Afrika, zarobljen Gelimer i uništeni su Vandali
• Godine 534., Justinijan i Belizar organiziraju trijumf u Carigradu, a zarobljeni Gelimer bačen je pod noge Justinijanu
• Godine 535. započinje pohod na Ostrogote pod vodstvom kralja Vitigisa, pri čemu jedno krilo vojske ide kroz Dalmaciju, a drugo preko Sicilije u Italiju
• Belizar je osvojio Napulj i Rim nakon duge opsade Rima
• Proboj do Ravenne doveo je do zarobljavanja Vitigisa, a 540. godine slavi se drugi trijumf u Carigradu
• Totila je preuzeo vodstvo nad Ostrogotima što je dovelo do snažnog napredovanja
• General Narzet 555. godine slomio je otpor Ostrogota nakon 20 godina borbi
• Obnovljeni su stari društveno-gospodarski odnosi na Apeninskom poluotoku
• Veleposjednička aristokracija dobiva posjede oduzete od Ostrogota
• Neuspjeh reforme feudalizma bila je velika pogreška
• Rat protiv Vizigota 554. rezultirao je povratkom dijela Hispanije
• Sredozemno more ponovno postaje unutarnje more Bizantskog (Rimskog) Carstva

Naličja ratnih osvajanja

• Granica na Dunavu bila je ugrožena
• Oslabljen je sustav obrane prema Perziji
• Gradovi Martiropol, Teodoziopol, Amida, Nicibis pali su pod vlast Perzije
• Justinijan je 532. godine potpisao "vječni mir" s Hozrojem Anuširvanom, perzijskim kraljem, uz obvezu plaćanja danka
• Godine 540. Hozroje krši mir

Balkanski poluotok

• Završava seoba Germana, a počinje seoba Slavena
• Slaveni ulaze u savez s Bugarima protiv Bizanta
• Slaveni su u 6. stoljeću prodrli do Jadranskog mora, Korintskog zaljeva i obala Egejskog mora, nakon pljačkaških pohoda su se povlačili

Carigrad

• Ustanak Nika na Hipodromu, sukob između Zelenih (protivnika) i Plavih, doveo je do pokolja stanovnika Carigrada
• Teodora je spriječila cara da pobjegne, spasili su ga Belizet i Narzet
• Ugušen je ustanak, pokoljem pobunjenika
• Aja Sofija u Istanbulu označava početak srednjeg vijeka i bila je najveća katolička crkva koja je čuvala križ na kojem je Isus bio razapet, ploče s 10 Božjih zapovijedi i čavli s križa
• Mehmed II. Osvajač uništio je relikvije i pretvorio crkvu u džamiju

Drugo predavanje

• Ivan Kapadokijski proveo je reforme administracije i uprave
• Odvijala se trgovina između Azije i Europe (Kina, Indija)
• Tribonijan je kodificirao rimsko pravo
• Godine 529. objavljena je zbirka važećih zakona poznata kao Justinijanov zakonik, a sadržavala je Codex Gregorianus i Codex Hermogenianus
• Corpus iuris civilis je zbornik građanskog prava

Justinijanova kuga

• Izvor epidemije bio je u Etiopiji ili Egiptu, a brodovi koji su dovozili žito u Carigrad dovezli su i bolesne štakore koji su zarazili grad
• Epidemija se proširila po cijeloj Europi
• Prema Prokopiju, svakodnevno je umiralo 10 000 ljudi u Carigradu
• Preminulo je 40% stanovnika Carigrada i 25% stanovnika Bizantskog Carstva

Maurikije

• Prije Maurikija vladali su Justin II. i Tiberije Konstantin
• Maurikije je žrtvovao zapadne posjede Carstva
• Za vrijeme Maurikija, Bizant je krenuo u ofenzivu prema Hozroju II. (Perziji), što je rezultiralo mirovnim ugovorom 591. bez danka
• Maurikije je osnovao ravenski i kartaški egzarhat
• Godine 582. Bajan (Avari) je nakon duge i teške opsade zauzeo Sirmij
• Godine 584. padaju Singidunum i Viminacij
• Limes je razbijen i Bizant postaje otvoren za upade sa sjeveroistoka
• Avaro-slavenski napad dogodio se 586. na Solun
• Trajno naseljavanje Slavena na Balkan započinje 80-ih godina 6. stoljeća

Foka

• Foka je izabran za cara nakon pobuna Zelenih i Plavih (strana Foke) u Carigradu, a situaciju je iskoristio Anuširvan
• Vojnici su odbili Maurikijeve zapovijedi za ofenzivom na Dunavu
• Vojnici su postavili "polubarbarskog" časnika Foku na štit i osvojili Carigrad
• Foka je dao pogubiti Maurikijeve sinove pred njim, a zatim je ubio i samog Maurikija
• Uslijedio je val ubojstava najuglednijih obitelji
• Foka je proglasio Crkvu Sv. Petra u Rimu vrhovnom svim kršćanskim crkvama
• U Rimu ga hvale, a u Bizantu preziru
• Foka je progonio monofizite i Židove
• Izbija građanski rat između Plavih i Zelenih
• Godine 605., Hozroje II. zauzima Cezareju i Halkedon
• Slaveni i Avari napreduju sa sjeveroistoka i Carstvo je na rubu propasti

Heraklije

• Kartaški egzarh Heraklije šalje flotu svog istoimenog sina da zaustavi Fokine strahote, a stanovništvo ga oduševljeno prima
• Heraklije je 3. listopada 610. došao u Carigrad, ubio Foku i od patrijarha primio carsku krunu
• Po dolasku na vlast, Heraklije ruši i javno spaljuje Fokin spomenik u znak simbolične "damnatio memoriae" (uništenje spomena na Foku) i stranačku zastavu Plavih

Bizant u 7. stoljeću - Heraklije

• Heraklije je razmatrao premještanje prijestolnice u Kartagu zbog opasnosti koje su Carigradu prijetile od Avara, Slavena i Perzijanaca
• Početkom 7. stoljeća Slaveni su višestruko napadali Solun, Tesaliju, srednju Grčku, Peloponez i Kretu
• Godine 614. razorena je Salona
• Početkom 7. stoljeća pali su Najs (Niš) i Serdika (Sofija)
• Bizantu su na Balkanu ostali Carigrad, Solun, Jadera (Zadar), Tragurij (Trogir), Butua (Budva), Skodra (Skadar) i Lis (Lješ)

Potpuna etnička preobrazba Balkana i bizantske reforme

• Slaveni su došli do najjužnijih točaka Grčke i vladali Peloponezom više od dva stoljeća
• Staro stanovništvo povuklo se prema obali i na otoke
• Grčko područje nije konačno poslovenjeno zahvaljujući ponovnom učvršćenju bizantske uprave
• Carstvo se dijeli na vojno-upravne jedinice - teme
• Na čelu svake teme bio je strateg
• Vojnicima je u zamjenu za aktivnu službu dodjeljivana zemlja - stratiotska imanja
• Heraklije je dopustio Slavenima da se uključe u stratiotski sustav što je predstavljalo legitimaciju njihove prisutnosti na Balkanu
• Carstvo više nije moralo plaćati vojnike
• Heraklije se odlučuje na ratne pohode, koje Crkva financijski snažno podupire te mu je posljedično olakšalo proračun

Istočni dijelovi Carstva

• Perzijanci su zauzeli Damask i pokrajinu Kilikiju
• Godine 614. Perzijanci su zauzeli Jeruzalem, uslijedio je višednevni pokolj i palež, ruše crkvu Svetog groba i odnose Sveti križ u Ktezifont
• Godine 615. Perzijanci prodiru do Bospora
• Godine 619. Perzijaci zauzimaju Egipat

Novi pohod protiv Perzije

• Heraklije je uvidio važnost savezništva te sklopio savez s Hazarima protiv Perzijanaca
• Godine 627. Heraklije osvaja Ninivu (današnji Mosul u Iraku) i Dastagerd (Bagdad)
• Perzijska vojska je uništena, a Hozroja su svrgnuli Perzijanci i ubili
• Bizantu su vraćeni Sirija, Palestina, Egipat i rimska Mezopotamija
• Široje svoga sina u oporuci naziva "robom vladara Bizanta"

Bitka za Carigrad i povratak u Bizant

• Godine 626. Perzijanci u protunapadu dolaze do Carigrada, u savezu s Avarima, Slavenima, Bugarima i Gepidima čime se grad našao u opsadi s kopna i mora
• Carigradski patrijarh Sergije držao je noćne molitve i svečane crkvene procesije, održavajući vjerski entuzijazam
• Prevladala je bizantska mornarica nad slavenskom, prisilivši avarsko-slavenski savez na povlačenje
• Nakon pomorske bitke i razbijanja opsade, Perzijanci su se povukli
• Godine 630. Heraklije u Jeruzalemu vraća Sveti križ
• Heraklija su pri povratku u Carigrad senat, kler i narod dočekali kao slavnog pobjednika nad Kristovim neprijateljima
• Smatra se da je tada započeo prvi vjerski rat kršćanske ere

Reforme i vjera

• Uz dopuštenje Bizanta formiraju se sklavinije ili nezavisne državice južnih Slavena na području Bizanta
• Doseljavanje Hrvata i Srba na Balkan - priznaju vrhovnu bizantsku vlast
• Grčki postaje službeni jezik Carstva, a Heraklije prvi bizantski car s titulom basileós
• Razvija se ideja monoenergizma
• Papa Honorije protivi se monoenergizmu, ali ne i predloženom monotelitizmu

Arapi i Heraklijevi nasljednici

• Istovremeno s Heraklijevim pohodom na Perziju, Muhamed gradi temelje nove vjere i započinje se selidba Arapa
• Cilj arapske ekspanzije nije bio obraćenje naroda nego pokoravanje novih zemalja pod svojom vlašću
• Godine 636. Arapi pod vodstvom halife Omara osvajaju Antiohiju i cijelu Siriju
• Godine 638. Arapi osvajaju Jeruzalem i Palestinu
• Heraklije nije osobno predvodio borbe protiv Arapa
• Carstvo nakon njegove smrti pada u veliku krizu, ali je ipak uspio stabilizirati Bizantsko Carstvo, poraziti Perzijsko Carstvo, no pred kraj njegova života uspon Arapa je već bio očit
• Heraklije Carstvo ostavlja sinovima Konstantinu i Heraklonu, a narod je krivio Martinu za smrt Konstantina i gubitak Egipta čime su njoj i Heraklonu bili oduzeti jezik i nos

Nova arapska ofenziva na Bizant

• Kalif Muavija zauzima Cipar 649. i Rodos 654. godine
• Među Arapima izbija građanski rat 656. godine
• Konstantin II. posvetio se Balkanu i potčinio sklavinije
• Vojna jedinica od 5000 Slavena prelazi Arapima 665. godine

Vjera u Bizantu za vrijeme Konstantina

• Konstant objavljuje Tipos i pokušava pomiriti vjerske razlike
• Papa Martin osuđuje Tipos te ga konstantin zarobljuje i pogrđuje
• Konstantina II. ubio je sluga 668. godiine
• Konstantin IV pobjeđuje Arape i osigurava postojan mir istoka i zapada

Justinijan II.

• Na vlast dolazi Justinijan i pokušava pokoriti Bugare i sklavinije. Zbog toga premješta konjaničke postrojbe na istok Aziju te jača grčku i vojsku
• Posljedično biva svrgnut te mu je odresan nos.
• No ponovno dolazi na vlast pa se usredoločuje na unutarnje bitke