Biologija: Nasljeđe i klasifikacija

<p>Monera (D)</p> Signup and view all the answers

<p>Schleiden i Schwann (B)</p> Signup and view all the answers

<p>Nemogućnost prilagodbe (B)</p> Signup and view all the answers

<p>Atomi (A)</p> Signup and view all the answers

<p>Voda (B)</p> Signup and view all the answers

<p>Čuvanje kisika (D)</p> Signup and view all the answers

<p>Vodik, kisik, ugljik, dušik (C)</p> Signup and view all the answers

Švedski prirodoslovac koji je uveo binomnu nomenklaturu za imenovanje vrsta.

Sustav imenovanja vrsta s dva imena, rodom i vrstom (npr.: Homo sapiens).

Hijerarhijski sustav grupisanja organizama na temelju sličnih osobina.

Velike kategorije klasifikacije svih živih organizama. Linnaeus je predložio 5: Monera, Protista, Fungi, Plantae i Animalia.

Osnovna jedinica građe i funkcije svih živih bića.

Organizacija, metabolizam, kretanje, iritibilnost, reprodukcija, rast i razvoj, nasljeđe, evolucija, adaptacija su osnovne karakteristike svih živih bića.

Uključuju ugljikohidrate, lipide, proteine i nukleinske kiseline, koji su ključni za životne procese.

Voda otapa mnoge tvari i sudjeluje u brojnim kemijskim reakcijama u živim organizmima.

Atomi tvore molekule, molekule tvore stanice, stanice tvore tkiva, tkiva tvore organe, organi tvore organske sustave, organizmi tvore populacije, populacije tvore zajednice, zajednice tvore ekosustave, a svi ekosustavi grade biosferu.

Vodik, kisik, ugljik, dušik, fosfor, sumpor, kalij, kalcij, natrij, klor, magnezij i željezo su ključni za izgradnju i održavanje stanica, dok su mikrozahvati kao što su bakar, cink, mangan, jod i kobalt bitni za funkcije organizma.