OsnoveTurizma.anl - ispitna skripta.docx

**OSNOVE TURIZMA -- ISPITNA SKRIPTA (ANL)** **TURIZAM GLOBALNO I NA NACIONALNOJ RAZINI** Turizam počinjemo pratiti 1963. godine. Cca 10% svjetskog gospodarstva čini turizam, a svako 9. osoba radi u turizmu. 2020. godina je bila najgora za turizam sa padom od 72%, no idalje sezone imaju nešto manji...

**OSNOVE TURIZMA -- ISPITNA SKRIPTA (ANL)** **TURIZAM GLOBALNO I NA NACIONALNOJ RAZINI** Turizam počinjemo pratiti 1963. godine. Cca 10% svjetskog gospodarstva čini turizam, a svako 9. osoba radi u turizmu. 2020. godina je bila najgora za turizam sa padom od 72%, no idalje sezone imaju nešto manji pad od ostatka godine, no turizam ima veliku stopu oporavka i eksponencijalni rast. Preko 50% putovanja se realizira u Europi i unutar Europe (intraregionalno) što je čini najznačajnijim receptivnim tržištem. Od toga ¼ je Mediteran, što Hrvatsku stavlja u dobar položaj. Njemci, Poljaci, Slovaci i Austrijanci su glavna emitivna tržišta za Hrvatsku. RH ima najstabilniju stopu rasta dolazaka na Mediteranu, no turizam u RH je sezonalan i lokalna zajednica je ugrožena. Problem nastaje kada cijene ostanu visoke nakon sezone, a životni standard je slabiji. Zemlje koje imaju domaću potrošnju 50%+ smatraju se razvijenima. U RH to iznosi negdje oko 8-11%. Udio domaće potrošnje u svijetu raste, a u RH pada. Problem je što nema adekvatnih proizvođača i većina se uvozi, a Hrvatska tek dobiva neku maržu. U Hrvatskoj uloga turizma kontinuirano raste i čini preko 20% BDP-a. Cca 7% ljudi je zaposleno direktno u turizmu. Turizam ima velik utjecaj na socio-ekonomsko stanje i lokalnu zajednicu u RH. **1. POVIJEST TURIZMA** Svako putovanje nije turizam, ali zato svaki "turizam" pretpostavlja i putovanje! **POJAVE ANALOGNE TURIZMU:** - putovanja su pojedinačna i neorganizirana - nema aktivnog odnosa putnika i ambijenta - nema osnovnih faktora turizma ( dohodak, slobodno vrijeme ) - učesnici putovanja su uglavnom predstavnici bogatih, aristokratskih slojeva - uloga države je u cijelom razdoblju uglavnom pasivna 1\. STARI VIJEK 2\. ANTIČKE CIVILIZACIJE 3\. SREDNJI VIJEK 4\. HUMANIZAM I RENESANSA 1\. Stari vijek ( 4000 godina prije nove ere ) Motivi: trgovina, preživljavanje, znatiželja, zdravstveni razlozi Značajke tog doba: - Piramide u Egiptu - Prva popločana cesta Asirija u Babilonu - Trgovački putovi: Put Svile, Jantarski put, Put Soli 2\. Antičke civilizacije Motivi: razonoda, sportska natjecanja, religija, zdravlje, odmor Značajke tog doba: - Olimpijske igre - Proročište Delfi - Circus Maximus - Lječilišta/terme: Varaždinske toplice, Rimske toplice - Ladanjske kuće ( villa rustica ) - **Circus Publicus**: preteča turističkih agencija - Ceste pod državnom upravom, a brigu o sigurnosti na cestama je vodila vojska 3\. Srednji vijek Motivi: religija ( hodočašća ), trgovina ( kasni srednji vijek ) Značajke tog doba: - Pad ZRC 476. godine: nestala su putovanja iz razonode i rekreacije - Dugotrajni ratovi su iscrpili Europu - Putuju vitezovi, lutajući propovjednici i pustolovi - Prva masovnija putovanja potiče Crkva: Sveta Zemlja i druga svetišta - Uz ceste se dižu „prateći objekti": gostionice, trgovine namirnicama i sl. 4\. Humanizam i renesansa Motivi: razni ( znatiželja, zdravlje, razonoda, ali i kultura i civilizacija ) Značajke tog doba: - Procvat kulturnog i duhovnog stvaralaštva: intelektualna elita - 18\. i 19. stoljeće putuju Goethe, Byron, Heine, Rousseau i drugi - **Grand Tour** (16. -- 19. st.): preteča pravih turističkih putovanja, međufaza predturističke i turističke epohe **GRAND TOUR:** 1841\. godine Thomas Cook organizira grupno putovanje željeznicom koje se sastojalo od čak 550 putnika. Neposredno nakon toga Cook otvara prvu putnu agenciju u Liverpool-u, te dvadesetak godina nakon organizira prvo putovanje oko svijeta. Ovo vrijeme također zovemo i „početkom modernog turizma". Putovalo se iz različitih razloga: od interesa za prirodnim ljepotama, povijesnim znamenitostima, ili za potrage liječenja i rekreacije. Izgradnja mnogih lječilišta, osnivanje nacionalnih parkova, te razvoj tiskanih medija potakli su veliku potražnju za različitim oblicima turizma. Turisti su najčešće bile „elite" zapadnih država Europe koji su vidjeli putovanja kao kulturni čimbenik njihovih života. Plemićke i aristokratske obitelji su često slale svoju djecu na putovanja u potragu za poviješću i umjetnosti, a „Grand Tour" postaje pravi statusni simbol među bogatim studentima. Glavna odredišta Grand Tour-a su bila Italija, Francuska, Španjolska. Ovaj period također obilježava rapidno širenje željezničke infrastrukture i razvoj parnih brodova koji su doprinijeli boljom povezanošću destinacija, te bržem putovanju. **PRAVI TURIZAM:** - putovanja su organizirana - između turista i ambijenta sve više dolazi do aktivnog međuodnosa - putovanja dobivaju na masovnosti; putuju sve više i predstavnici ostalih slojeva - svi se osnovni faktori turizma snažno razvijaju i stvara se potreba za putovanjem\ ( ljudi se bore za godišnji odmor) - uloga države je aktivna ( zakoni o turizmu ) - turizam postaje snažan ekonomski faktor ( pokretač razvoja ) - sezona postaje pretežito ljetna, kupališna Tri različita pristupa sistematizaciji: Prvi pristup 1\. od 1845-1875. g. 2\. od 1875 -1910. g. 3\. Nakon 1910. g 4\. Nakon II. Svjetskog rata Drugi pristup **Burkart** i **Medlik** dijele povijest turizma na tri epohe: 1\. Prije industrijske revolucije 2\. Epoha željeznice 3\. Epoha iza drugog svjetskog rata ( automobili i avioni ) Treći pristup **Lickorish** i **Jenkins** dijele povijest turizma na četiri faze: 1\. Pretpovijest turizma ( srednji vijek -- poč. 17. st. ) 2\. Razdoblje željezničkog prometa 3\. Međuratno razdoblje ( 1918.-1939.) 4\. Uzletna faza ( kraj Drugog svjetskog rata -- danas ) **POČECI ORGANIZIRANOG TURIZMA** **Svijet:** **Turizam** je pojava čiji nastanak vezujemo uz napredak znanosti i tehnologije, a naročito prometa, uz porast životnog standarda i slobodnog vremena. Thomas Cook: 1841\. godine organizirao prvo putovanje. 1845\. godine otvara prvu putničku agenciju u Liverpool-u. 1871\. godine organizira prvo putovanje oko svijeta. 1879\. godine otvara prvu poslovnu banku sa svojim vaučerom. Dominira željeznica kao prijevozno sredstvo. Postavlja se najprije u Engleskoj. A nakon izuma parnog stroja, postaje poznat i brodski prijevoz. U to vrijeme raste interes za odmorom u primorskim mjestima, no povod nije bio odlazak na more, već kupke morske vode unutar hotela ili toplica. Putovalo bi se pretežito zimi da se izbjegne loše vrijeme. Tako se razvijaju francuska i talijanska rivijera. **RH:** Počeci intenzivnijeg razvoja turizma u Hrvatskoj vezuju se uz Opatiju, gdje je 1844. godine, izgrađeno luksuzno svratište, villa Angiolina. Malo nakon toga, Opatija je proglašena lječilištem, odnosno popularnim zimovalištem bogatih gostiju. U toj fazi ljudi intezivnije putuju pa se stvara potreba za turističkim društvima ( preteča turističkih zajednica ) koja održavaju turističko mjesto, pružaju informacije, osiguravaju smještaj, rade evidenciju dolazaka i sl. Tada su bila neprofitna ( nelukrativna ): - Društvo za poljepšavanje mjesta, Krk (1864.) - Higijeničko društvo, Hvar (1868.) U Hrvatskoj Južni Mediteran nosi 20% ukupnog turizma, te je najuspješnija regija. U ono vrijeme, najposjećeniji su bili: Opatija, Dubrovnik, Crikvenica, Rab i lječilište Topusko Rekord je postignut 1938. god: 500 000 turista, 3 miliona noćenja, 61% inozemni promet Treba povećati domaći turizam da se novac troši unutar zemlje, usporiti rast noćenja, a ubrzati rast prihoda radi pritiska na proctor odjednom. **Glavni sektorski pokazatelji:** 1\. Dolasci turista (86,5% dolazaka realizira Jadranska Hrvatska) -- priobalna orjentiranost 2\. Broj postelja (95,63% postelja locirano je u Jadranskoj Hrvatskoj) -- priobalna orjentiranost 3\. Struktura smještajnih kapaciteta (63,2% smještajnih kapaciteta čini privatni smještaj) = dominira individualna potražnja 4\. Popunjenost smještajnih kapaciteta (Hoteli čine 13,2% sveukupnih stalnih postelja u RH, te ostvaruju znatno višu popunjenost od ostalih oblika smještajnih kapaciteta) Struktura turističkih proizvoda, izrazita koncentriranost smještajnih kapaciteta u Jadranskoj Hrvatskoj te izrazito visok udio privatnog smještaja u ukupnim smještajnim kapacitetima, temeljni su uzroci SEZONALNOSTI. **POJMOVNO DEFINIRANJE TURIZMA** Preteča pojmova: grč. "tornos" - kružno kretanje -\> tour fra. \"travail\" - trud, napor, muka -\> travel Srodni pojmovi: ***Leisure*** je vezan uz odmaranje i uživanje u slobodnom vremenu. ***Rekreacija*** je usko vezana uz motiv zdravlja: Rekreacija u mjestu stalnog boravka - **statična rekreacija** Promatranje sportskog događanja - **pasivna rekreacija** Osobni angažman - **aktivna rekreacija** Sinonim za turizam - **dinamička rekreacija** **Dvije skupine definicija turizma:** 1\. Demand - side (s aspekta potražnje) \- KONCEPTUALNE (4): svrha je objasniti što konkretno turizam predstavlja za onog koji kupuje. \- STATISTIČKE (svrha: mjerenje) Tehnička definicija turizma mora: - identificirati vrste putovanja i posjeta koje se moraju i koje se nesmiju smatrati turističkim - definirati vremenski obuhvat boravka izvan domicila (min i max duljina boravka) - definirati specifične okolnosti i obuhvat pojma "uobičajeno okruženje" Definicija iz Vancuvera je dobar primjer: Definirana je maksimalna duljina boravka (godina dana), a termin \"uobičajeno mjesto boravka\" je zamijenjen terminom \"**uobičajeno okruženje**". Ovaj pojam je ključan u statističkoj definiciji jer podrazumijeva geografsku cjelinu unutar koje se pojedinac kreće u svojoj svakodnevnoj životnoj rutini, i ima nekoliko dimenzija: učestalost, udaljenost, vrijeme putovanja i definiciju mjesta. Sve iznad 160 km se registrira kao turističko putovanje. 2\. Supply - side (s aspekta ponude, tj. nositelja turističkog poslovanja). \- KONCEPTUALNE Turizam po definiciji nije industrija. Turizam uključuje aktivnosti iz različitih industrija te nije ograničen na jednu vrstu proizvoda ili usluge. Radi svoje složenosti, turizam se promatra kao sustav jer obuhvaća širok spektar aktivnosti i resursa koji su međusobno povezani i zajedno djeluju kako bi omogućili turističko iskustvo. Kao podsustav većeg sustava, turizam uključuje specifične sektore kao što su smještaj, transport, ugostiteljstvo od kojih svaki doprinosi cjelokupnom funkcioniranju turističkog sustava. \- STATISTIČKE Tehničke (statističke) definicije imaju zadaću definirati i nabrojati koje su to djelatnosti koje u turizmu sudjeluju direktno i indirektno, kako bi se njihovi učinci lakše mjerili. (npr. građevinarstvo, veleprodaja i maloprodaja, hoteli, restorani, obrazovanje \...) - BITNA RAZLIKA IZMEĐU DEMAND I SUPPLY SIDE DEFINICIJA!!! - BITNO OBJASNITI ZAŠTO TURIZAM NIJE INDUSTRIJA!!! **Turisti** - osobe na privremenom boravku u stranoj državi u trajanju od najmanje 24h **Ekskurzisti** - privremene posjetitelje koji borave kraće od 24h Prihvaća se kao ključan, termin \"visitor\" = **Posjetitelj** - ključna statistička kategorija u turizmu.  **Vrste turizma prema statističkom kriteriju:** Prema porijeklu turista(posjetitelja) i zemlji koju se posjećuje: DOMAĆI TURIZAM ULAZNI TURIZAM -- inbound (Hrvati u RH -- samo 2,8% domaćeg turizma) IZLAZNI TURIZAM -- outbound (Hrvati u inozemstvu) Turizam s aspekta tokova kretanja turista: UNUTARNJI TURIZAM NACIONALNI TURIZAM MEĐUNARODNI TURIZAM **Poimanje turizma s aspekta kretanja potražnje:** Slika na kojoj se prikazuje tekst, snimka zaslona, Font, dijagram Opis je automatski generiran Kriteriji za razvrstavanje posebnih oblika turizma: - mobilnost (boravišni - stacionarni, tranzitni, kružna putovanja) - obilježja turističkog prostora (primorski, otočki, planinski, jezerski, gradski, seoski) - način organizacije putovanja (individualni, grupni) - sadržaj boravka (zdravstveni, lovni, ribolovni, športski, kongresni, kulturni, naturizam, incentive-poticajna, nautički, vjerski, last chance putovanje = prilika prije odumiranja) - dobi i obiteljskom statusu (dječji, turizam za mladež, obiteljski, turizam treće dobi) - duljini boravka (glavni odmor, sporedni odmor u godini, izletnički-vikend) **2. TURISTIČKI SUSTAV I DESTINACIJA** Temeljno obilježje društvenih sustava - raznovrsnost elemenata koji formiraju sustav. Svaki društveni, a time i turistički sustav može se definirati s obzirom na prostorni i funkcionalni kriterij: Prostorni kriterij: (na kojoj razini promatramo) - razina nacionalne privrede / države - razina nižih teritorijalnih jedinica (županija, općina) Funkcionalni kriterij: (destinacijski smisao) - turistički sustav promatra na razini prvenstveno funkcija I funkcionalnih uloga elemenata, ali na određenom prostoru koji nije povijesno ili administrativno definiran (destinacijski pristup) Turizam promatramo: 1\. Turizam kao podsustav gospodarskog sustava. 2\. Turizam kao samostalni sustav. (heterogenost turizma) **OPĆI MODEL SUSTAVA** Svi sustavi turističkih destinacija sastoje se od elemenata u obliku primarnih resursa ili prirodnih atrakcija kao što su klima, reljef, resursi biosfere itd. Njih podržavaju elementi sekundarnih resursa kao što su hoteli i ostali kapaciteti smještaja. Destinacijski inputi uključuju menadžerske i tehničke vještine, investicijske resurse te očekivanja turista.\ Model destinacije kao sustava bavi se procesima unutar kojih mnogi elementi ili podsustavi kao što su smještaj, zabava ili transport transformiraju inpute u outpute. Svi elementi unutar destinacije pod snažnim su utjecajem vanjskih čimbenika. **LEIPEROV MODEL SUSTAVA** Leiper prvi spominje tranzitnu rutu u definiranju sustava, a sustav se sastoji od tri temeljna elementa: 1\. Turist -- dionik u sustavu 2\. Geografski element -- uključuje tri elementa (generirajuću regiju, tranzitnu regiju, turističku destinaciju) 3\. Sektor turizma -- skup firmi i organizacija koje su uključene u oblikovanje i isporučivanje turističkog doživljaja **TURISTIČKO MJESTO I TURISTIČKA DESTINACIJA** **TURISTIČKO MJESTO-** mjesto koje ima privlačnu snagu - atrakcije, te ostvaruje određeni intenzitet posjeta i potrošnje. U užem smislu to je administrativna jedinica (Podstrana, Krilo, grad Trogir...), a u širem smislu bi to bilo van granica administrativne jedinice ili više povezanih (rivijere). Uvođenjem pojma destinacije u široku upotrebu pojam turističkog mjesta ne nestaje nego dobiva novo značenje. Turističko mjesto postaje jezgra Destinacije. U RH postoje A, B, C, D turistička mjesta s obzirom na kvantitativne (broj noćenja, vrijednost prometa) I kvalitativne (smještajni kapaciteti, prirodna i kulturna baština, infrastruktura, uređenost javnih površina, dodatne usluge) kriterije. Kategorije turističkih mjesta u RH: - Zagreb - Kupališna mjesta - Primorska mjesta - Planinska mjesta - Ostala turistička mjesta - Neturistička mjesta **TURISTIČKA DESTINACIJA** - predstavlja fleksibilan, dinamičan prostor čije granice određuje samo tržište (turistička potražnja), neovisno o administrativnim granicama. Karakterizira je kombinacija fiksnih i varijabilnih čimbenika, te mogućnosti turističkog djelovanja. Temeljne karakteristike turističke destinacije: 1\. Logičan geografski prostor prepoznat od strane posjetitelja 2\. Sadrži atrakcije 3\. Pristupačna 4\. Ima razvijenu internu prometnu infrastrukturu 5\. Turistička infrastruktura i suprastruktura su prisutne i mogu se dalje razvijati 6\. Administrativno se njom može planirati i upravljati Vrste turističkih destinacija: - Udaljena, Glavna, Motivirajuća - Priobalna, Urbana, Ruralna **5 PROSTORNIH MODELA TURISTIČKE DESTINACIJE** A1- direktno A2- lančano (zaustavljanje na više destinacija) A3- Boravi se u osnovnoj destinaciji, a posjećuju se one u radijusu A4- kružno putovanje sa žarišnom destinacijom (noći se u svakoj) A5- regionalno kružno putovanje **3 DESTINACIJSKA KONCEPTA** 1\. Klasični pristup: - Geografsko poimanje TD - Ignorira se uloga suradnje i posjetitelja u TD 2\. Sistemski pristup: - Naglasak na interakciji - Nelinearna povezanost: promjene je teško predvidjeti Leiper - otvoren fleksibilan sustav, karakteriziran visokim stupnjem interakcija između gradidbenih elemenata (privatna poduzeća, stanovništvo, posjetitelji i sl) 3\. Koncept pametne destinacije **Pametna destinacija** je inovativan, dostupan prostor, utemeljen na najsuvremenijoj tehnološkoj infrastrukturi koja jamči održivi razvoj, integraciju i intrakciju posjetitelja i okruženja, te unaprijeđuje kvalitetu doživaljaja posjetitelja u destinaciji te kvalitetu života lokalne zajednice. **DESTINACIJSKA SURADNJA** između destinacijskog menadžmenta i dionika. Destinacijski menadžment je aktivnost na mikro razini koja podrazumijeva da svi dionici obavljaju svoje dužnosti sa ciljem ostvarenja zajedničke strateške vizije koja je definirana na makro razini. Činjenica da destinacije uključuju izrazito velik broj proizvoda, dionika otežava proces destinacijskog upravljanja. Prednosti suradnje na destinacijskoj razini: - Smanjenje rizika kroz jačanje mreža - Efikasnost korištenja resursa - Povećanje broja posjetitelja i ekonomskih učinaka - Jačanje pregovaračke uloge u odnosu na posrednike - Jačanje razvoja perifernih područja - Osnaživanje standardizacije (kvaliteta) - Razvoj destinacijskih rezervacijskih sustava - Jačanje tržišne pozicije i pregovaračke uloge prema drugim bitnim dionicima (LCC) Temeljna ograničenja jače suradnje: - Nepovjerenje - Pitanja vezano uz politiku, ekonomiju, kulturu - Neprepoznavanje benefita suradnje - Vlastiti uspjeh kao prepreka suradnji sa drugima - Inertnost **DMO** -- destinacijska menadžment organizacija koja se fokusira na upravljanje destinacijom. Cilj je: - Unaprijediti blagostanje lokalne zajednice - Doprinijeti maksimizaciji zadovoljstva posjetitelja - Maksimizirati profitabilnost lokalnih poduzetnika i multiplikativni učinak - Optimizirati učinke razvoja turizma osiguravajući održiv balans između ekonomije, društva, kulture i okoliša. **3. TURISTIČKI PROIZVOD I TURISTIČKA PONUDA** **TURISTIČKA PONUDA** Turistička ponuda je odgovor na rastuću turističku potražnju. Ponuda se sastoji od smještaja, hrane i pića, trgovine. Elementi turističke ponude: - Atraktivni (atrakcije) - Komunikativni (transport) - Receptivni (smještaj. agencije) Klasifikacija proizvoda (TSA): - Consumptional (individualna potrošnja u kućanstvu) - Non consumptional (sva ostala dobra i usluge: pomorsko dobro, jednaka prava...) **Turističke aktivnosti**: Postoji 10 karakterističnih aktivnosti za svaku destinaciju (smještaj, prijevoz(željeznica, cesta, voda, zrak),hrana i piće, rentanje, turističke agencije, kulturne i rekreativne/sportske usluge) i još 2 karakteristične za određenu destinaciju. **TURISTIČKE ATRAKCIJE** **Turistička atrakcija**-- temelji motiv dolaska posjetitelja te osnova razvoja ponude i konkurentnosti turističke destinacije. Funkcije: - Edukativne - Rekreativne - Zaštita baštine - Destinacijske ikone Klasifikacija prema: - Vlasništvu (privatno i javno) - Kapacitetu - Tržištu (demografija) - Stalnosti (sezonske i cjelogodišnje) - Tipu (prirodne -- nacionalni park i artificijelne - zabavni park) Funkcionalna klasifikacija turističkih atrakcija: **TURISTIČKI PROIZVOD** Turistički proizvod je kombinacija različitih usluga i doživljaja koje se nude turistima kako bi zadovoljili njihove potrebe i želje tijekom putovanja. To uključuje, ne samo fizičke proizvode, već i iskustva, usluge i aktivnosti koje turist konzumira prije, tijekom i nakon svog putovanja. Razvoj turističkog proizvoda: - Istraživanje tržišta - Razvoj proizvoda - Marketing Tri temeljna faktora turističkog proizvoda: - Fizički aspekt (infrastruktura, smještajni kapaciteti, restorani, prirodni resursi) - Emocije (ljudi, kultura, gostoprimstvo, povijest) - Iskustvo (aktivnosti, manifestacije, lokalna zajednica, gastronomija, zabava, kupovina, sigurnost, usluga) Ključne varijable koje determiniraju razvoj turističkog proizvoda: - Ekonomski - Tehnološki - Politički - Demografski - Globalno vs lokalno - Socio-ekološka osvještenost - Životna i radna okolina - Autentični doživljaji - Marketing - Sigurnost **4. TURISTIČKA POTRAŽNJA** Turistička potražnja rezultira kretanjima između emitivnih i receptivnih regija. Tri su ključna razloga za praćenje i analiziranje turističke potražnje: 1\. Razvoj i implementacija turističkih politika i prognoziranje 2\. Balansiranje ponude i potražnje u destinacijama 3\. Pospješuje razumijevanje ponašanja potrošača na turističkom tržištu Tri su temeljne komponente potražnje: 1\. Efektivna ili stvarna potražnja -- stvarni broj ljudi koji putuje (turista). Ova komponenta potražnje se najčešće mjeri. 2\. Potisnuta potražnja -- dio populacije koji ne putuje zbog određenih Razloga. Potisnuta potražnja uključuje: a\. Potencijalnu potražnju -- ljudi koji će putovati u budućnosti kada se promijene okolnosti (nedostatak novca i dr.). b\. Odgođena potražnja -- odgođena zbog problema na strani ponude (manjak smještajnih kapacitet, vremenske prilike i dr.) 3\. Nepostojeća potražnja -- ljudi koji ne žele ili nisu u mogućnosti putovati SUPSTITUCIJA TURISTIČKE POTRAŽNJE -- potražnja za jednom aktivnosti (odmor u apartmanu) mijenja se sa drugom (odmor u hotelu). PREUSMJERAVANJE TURISTIČKE POTRAŽNJE -- sedmodnevni boravak u Grčkoj zbog zauzetosti kapaciteta mijenja se za sedmodnevnih boravak u Španjolskoj. EFEKT IZMJEŠTANJA -- potražnja za uslugom u jednom dijelu destinacije zamijenjena je potražnjom za istom uslugom u drugom dijelu destinacije pri čemu ne nastaje dodatna potražnja. PUSH FAKTORI -- determinirani su karakteristikama generirajućih (emitivnih)regija, primjerice životni standard. PULL FAKTORI -- destinacijske karakteristike, primjerice atraktivnosti, dostupnost, cijene. **UPRAVLJANJE TURISTIČKOM POTRAŽNJOM** zahtjeva mjerenje i procjenu ponašanja pojedinih segmenata populacije. Sklonost putovanju (Travel propensity) je jedan od najkorisnijih pokazatelja efektivne turističke potražnje. Jednom kada znamo koliko ljudi putuje u određenoj populaciji, možemo početi razmatrati njihovo ponašanje, motive itd. Dva su oblika sklonosti putovanju:  1\. Neto sklonost putovanju 2\. Bruto sklonost putovanju Frekvencija putovanja dobije se dijeljenjem bruto i neto sklonosti putovanju. Radi se o prosječnom broju putovanja koje je realizirala određena turistička potražnja u određenom vremenu. **Faktori koji utječu na turističku potražnju:**  **5. EKONOMSKI UČINCI RAZVOJA TURIZMA** MEĐUNARODNI TURIZAM: - Prevladava domaći turizam sa 70% - Primarna motivacija je Leisure - Kontinuirani rast zaposlenosti u turizmu - Turizam u BDPu ima fluktuacija 3-5% za vrijeme velike ekonomske krize (2005) - 2009 do 2019 udio je bio staban, no 2019 su se zabranila putovanja I dogodio se pad od -50,4%, pa se 2020 skok ne gleda kao dobra obnova već posljedica preniskog starta. - Opći BDP se brzo regenerira. EUROPA: - Dominira domaća potrošnja (Hrvatska ima samo 8% domaće potrošnje) - Udio turizma u BDPu ugl 3-7% RUSIJA I UKRAJINA: - Stabilno čine 3% globalne potrošnje u turizmu - Veći dio čine Rusi - Turska nije uvela zabrane, pa rat na nju nije negativno utjecao - Srbija doživila porast jer dopuštaju Rusima da putuju kod njih TURISTIČKA SATELITSKA BILANCA: - Kreira je WTO - Osnovni je alat za mjerenje značaja turizma u određenoj ekonomiji - Temelji se na konceptu Input-Output tablice koja omogućuje korelaciju između turizma i ostalih industrija Cjelovita procjena ekonomskih učinaka turističke potrošnje mora uzeti u obzir: 1\. ODLJEVE POTROŠNJE IZ LOKALNE EKONOMIJE 2\. INDIREKTNE (rast potrošnje rastom dohotka) I INDUCIRANE UČINKE (kupili smo u lokalnog stočara meso, a on je povećao potrošnju na osnovu naše potrošnje kod njega) 3\. UČINAK ISTISKIVANJA I OPORTUNITETNI TROŠAK (ulaganje u turizam sprječava ulaganje u druge industrije) Negativni ekonomski učinci - Efekt izmještanja - Sezonalnost - Negativni učinci povezani s radnom snagom (transfer, plaće, sezonalnost, razina obrazovanja) - Odljevi / uvozna zavisnost - Cijene nekretnina - Opća razina cijena - Neravnomjernost dohotka KONCEPT MULTIPLIKATORA: Razine ekonomskih učinaka: - Direktni: Ovaj efekat se odnosi na inicijalnu potrošnju turista, kao što su troškovi za smještaj, hranu, prijevoz i zabavu. - Indirektni: Ovaj efekat se javlja kada turistički sektor kupuje robu i usluge od drugih sektora u ekonomiji. Na primjer, hotel kupuje hranu od lokalnih farmera. - Inducirani: Ovaj efekat proizlazi iz potrošnje dohotka zaposlenih koji su direktno ili indirektno zaposleni u turističkom sektoru. Na primer, radnik u hotelu troši svoju plaću na različite proizvode i usluge. Kada turista potroši novac, taj novac ne ostaje samo u sektoru turizma, već se dalje distribuira kroz različite sektore ekonomije. Promjena u dohotku, broju zaposlenih i prihodima potiču promjenu u turističkoj potrošnji. Na primer, ako je multiplikator 1.5, to znači da svaki dolar potrošen u turizmu generira dodatnih 0.5 dolara ekonomske aktivnosti. **6. SOCIO-KULTURNI UČINCI RAZVOJA TURIZMA** To su učinci turizma koji se manifestiraju u: - promjenama sustava vrijednosti - individualnom ponašanju - obiteljskim odnosima - kolektivnom načinu života - moralnom ponašanju - kreativnom izražavanju - tradicionalnim događajima i - odnosima u lokalnoj zajednici **PODJELA SOCIO-KULTURNIH PREMA STUPNJU INTERAKCIJE:** 1\. IZRAVNI: - Kupnja robe/usluga lokalne zajednice - Dijeljenje usluge s lokalcima - Kulturna razmjena kao primarni motiv susreta 2\. NEIZRAVNI: - Demonstracijski efekt **PODJELA SOCIO-KULTURNIH UČINAKA PREMA POSLJEDICAMA:** 1\. POZITIVNI: Kreiranje pozitivnog imidža Unapređenje kvalitete života Podizanje svijesti o važnosti edukacije Osnaživanje lokalnog ponosa Ubrzavanje procesa modernizacije Zaštita kulturna baštine Oživljavanje tradicije Poticanje kulturne svijesti i mira Povezivanje i jačanje lokalne zajednice Unapređenje socijalnih usluga Tolerancija i razumijevanje 2\. NEGATIVNI: Komodifikacija kulture Demonstracijski efekt Ksenofobija Nezadovoljstvo zbog socijalnih razlika Moralna degradacija Kriminal Prostitucija Ovisnosti Gubitak identiteta Komercijalizacija/Uniformiranost **TIPOVI TURISTA** **1. Explorer (Istraživač)**: Vrlo mali broj turista koji se u potpunosti prilagođavaju lokalnim normama. Istraživači traže autentična iskustva i često posjećuju nerazvijena ili teško dostupna mjesta. **2. Elite (Elitni turist)**: Rijetko se viđaju i potpuno se prilagođavaju lokalnim normama. Obično traže luksuz i ekskluzivnost, te imaju značajan ekonomski utjecaj na destinaciju. **3. Off-beat (Nekonvencionalni turist/ Alokativni)**: Rijetko se viđaju, ali se dobro prilagođavaju lokalnim normama. Nekonvencionalni turisti traže jedinstvena iskustva izvan uobičajenih turističkih ruta. **4. Unusual (Neobični turist)**: Povremeno se pojavljuju i donekle se prilagođavaju lokalnim normama. Otvoreni su za nova iskustva, ali ne inzistiraju na potpunoj autentičnosti. **5. Incipient mass (Početna masa)**: Stabilan protok turista koji traže zapadne pogodnosti. **6. Mass (Masovni turist)**: Kontinuiran protok turista koji očekuju zapadne pogodnosti. Preferiraju popularne destinacije i standardizirane turističke usluge. **7. Charter (Čarter turist)**: Masovni dolasci turista koji zahtijevaju zapadne pogodnosti. Obično dolaze u organiziranim grupama putem čarter letova. **Turistička motivacija**- uključivanje u turističku aktivnost radi zadovoljavanje turističke potrebe - Biološka (gastronomija, relaksacija) - Društveni (najvažniji) - Osobni (samodokazivanje, samopotvrđivanje, stjecanje novih znanja i iskustava) **PODJELA TIPOVA TURISTA S OBZIROM NA MOTIVACIJU:** **Prema Bassandu:** - sportaši - znatiželjci - samci (motiv prirode) - gledaoci (nastoje vidjeti što više u što kraćem roku) **Prema Cohenu:** - GT (Group Tourists): turisti na organiziranim putovanjima - IT (Individual Tourists): turisti koji putuju sami - Avanturisti: istraživači nepoznatog - Explorers: tip turista "bez cilja" **Prema Plogu:** - PSIHOCENTRIČNI tip turista: preferiraju sigurne i provjerene destinacije, te se u njih često vraćaju -- "repeaters". Najčešće imaju nije prihode i konzervativni su. - ALOCENTRIČNI tip turista: vole otkrivati nove destinacije. Riječ je o avanturistima koje se još naziva "wanderers". Raspolažu s većom razinom dohotka. - MIDCENTRIČNI tip turista: negdje u sredini između ove dvije krajnosti. **PRAĆENJE SOCIO-KULTURNIH UČINAKA** 1\. Teorija društvene razmjene 2\. Doxeyev indeks iritacije 3\. Butlerov model životnog ciklusa destinacije **1. TEORIJA DRUŠTVENE RAZMJENE** Proces u tri faze: - **Inicijacija Razmjene**: Motivirani potrebama, turisti dolaze u destinaciju i započinju interakcije s lokalnim stanovništvom. - **Formiranje Odnosa**: Ako su pretpostavke zadovoljene, formira se odnos društvene razmjene. - **Evaluacija Ishoda**: Nakon interakcija, obje strane procjenjuju rezultate. Pozitivni rezultati vode do buduće razmjene, dok negativni rezultati mogu spriječiti daljnje interakcije. Teorija društvene razmjene pomaže u razumijevanju kako turizam utječe na lokalne zajednice i kako lokalno stanovništvo percipira turiste. Ako lokalna zajednica vidi da turisti donose koristi (ekonomske, kulturne, socijalne), oni će pozitivno ocijeniti razmjenu i biti otvoreni za buduće interakcije. S druge strane, ako su učinci negativni (narušavanje lokalne kulture, prekomjerni turizam), to može dovesti do nezadovoljstva i odbacivanja daljnjih turističkih aktivnosti. Ova teorija omogućuje turističkim menadžerima da bolje razumiju dinamiku između turista i lokalne zajednice i da razvijaju strategije koje maksimiziraju pozitivne učinke turizma dok minimiziraju negativne. **2. DOXEYEV INDEKS IRITACIJE** Četiri ključne faze: - **Euforija** - **Apatija** - **Iritacija** - **Antagonizam** **EUFORIJA:** dolazi mali broj turista, što izaziva entuzijazam među lokalnim stanovništvom. Turisti su dobrodošli, žele se asimilirati s lokalnim običajima, komercijalne aktivnosti su ograničene, a obostrano zadovoljstvo je visoko.\ **APATIJA**: broj turista raste, a primarni motiv postaje zarada. Odnos između turista i lokalnog stanovništva postaje formalan i manje osoban.\ **IRITACIJA:** obilježena je značajnim porastom broja turista, povećanom uključenošću vanjskih komercijalnih organizacija, te borbom za resurse između turista i lokalnog stanovništva. Lokalno stanovništvo počinje pokazivati nezadovoljstvo.\ **ANTAGONIZAM:** posljednja faza u kojoj lokalno stanovništvo za sve negativne pojave okrivljuje turiste. Pojavljuje se netrpeljivost i težnja za ograničenjem broja turista kako bi se smanjile štete koje turizam uzrokuje. **3. BUTLEROV MODEL ŽIVOTNOG CIKLUSA DESTINACIJE** 1\. **Istraživanje i Angažiranje**: Početka faza u kojoj destinaciju posjećuje mali broj turista koji dolaze zbog neotkrivenih prirodnih ljepota ili kulturnih znamenitosti. Lokalne zajednice nisu razvile posebnu infrastrukturu za turizam. Javlja se entuzijazam. 2\. **Razvojna faza**: Raste popularnost destinacije, a s tim i broj turista. Razvija se infrastruktura, uključujući smještajne kapacitete, restorane i druge turističke sadržaje. Promocija destinacije postaje intenzivnija, a turizam postaje važan ekonomski sektor. 3\. **Faza konsolidacije i Stagnacija**: Turistička destinacija doseže vrhunac popularnosti. Infrastruktura je potpuno razvijena, a turizam postaje rutinska aktivnost. Lokalno stanovništvo može postati manje entuzijastično prema turistima, a mogu se pojaviti problemi poput prekomjernog turizma i degradacije okoliša. 4\. **Propadanje ili Pomlađivanje**: U završnoj fazi, destinacija se suočava s odlukom da li će se obnoviti ili propasti. Destinacija može uložiti u inovacije, obnovu infrastrukture i nove atrakcije, što može dovesti do pomlađivanja i ponovnog porasta broja turista. Ako se to ne učini, to može rezultirati smanjenjem broja turista, a s tim i prihoda od turizma. **7. OKOLIŠNI UČINCI RAZVOJA TURIZMA** 1\. POZITIVNI \- Zaštita i obnova kulturno povijesne baštine \- Uspostava zaštićenih dijelova prirode \- Zaštita grebena, plaža \- Održavanje šuma, parkova 2\. NEGATIVNI \- Lov i ribolov \- Uništavanje vegetacije hodanjem (treking, hiking) ili požarom \- Narušavanje kulturno povijesne baštine nesavijesnim ponašanjem \- Izgradnja dodatne infrastrukture \- Otpad \- Erozija putova i plaza Tri zahtjeva ili faze održivog turizma (Mihalič): 1\. spoznaja (eng. awareness), 2\. program djelovanja ili rada (eng. agenda) 3\. konkretno djelovanje ili akcija (eng. action) - Pregledom projekata koji se bave provedbom koncepta održivosti može se zaključiti da održivi razvoj turizma označava: kratkotrajnost inicijativa, konfuzija na strani potražnje, i netočna/lažna promocija -- tzv. eng. "**green wash**" - Održivi turizam nije vrsta turizma već koncepcija turizma. - Na razini Republike Hrvatske najvažniji skup pokazatelja svakako predstavlja Nacionalna lista pokazatelja (**NLP**) - Za više saznanja o održivosti na regionalnoj i lokalnoj razini nužno je osnivanje **Opservatorija održivosti turizma**: određivanje metode mjerenja pokazatelja, organiziranje dionika, podizanje javne svijesti **CROSTO OPSTERVATORIJ** CROSTO predstavlja dugoročni\ projekt Instituta za turizam\ pokrenut u suradnji sa UNWTO. To je hrvatski opservatorij održivog\ razvoja turizma. **Primarne zadaće:** 1\. Mjerenje i praćenje održivosti turizma\ na regionalnoj razini. 2\. Poticanje mjerenja i praćenja\ održivosti turizma na lokalnoj razini. **Faze razvoja Opstervatorija:** - odabir pokazatelja - izvješće i prijava UNWTOu - mjerenje održivosti turizma na regionalnoj razini - analiza uspješnosti mjerenja - mjerenje održivosti na lokalnoj razini (pilot destinacije) **Ključni izazovi održivog razvoja turizma:** - Ključ održivosti: planiranje razvoja i mjerenje pokazatelja - Prihvatljive granice rasta turizma u Hrvatskoj - Sukob interesa investitora, turista i lokalnog stanovništva - Kvalitetnije upravljanje prostorom - Mogućnost povećanja prihoda od turizma uz ograničenje rasta fizičkih pokazatelja - Uloga tehnologije u konceptu održivog razvoja - Upravljanje kriznim situacijama (inflacije, ratovi, klimatska kriza, energetska kriza...) Koraci procesa mjerenja u destinaciji:  - Motivirani lokalni koordinator najvažniji je element uspješnog mjerenja - Lokalna radna skupina je potpora lokalnom koordinatoru pruženjem informacija **PPT -dodatno** Osnovna područja utjecaja turizma na okoliš: - Transport - Masovni turizam - Smještajni objekti i izgradnja **Ekološka politika** sadrži mjere koje imaju preventivnu, represivnu i reparativnu funkciju: izbjegavanje daljnjeg ugrožavanja okoliša, ograničavanje sadašnjih opterećenja i onečišćenja, odnosno otklanjanje već nastalih šteta na okolišu. Njeni ciljevi su: 1\. održivi razvoj gospodarskog i društvenog sustava 2\. Zaštita ekosustava i biološke raznolikosti 3\. Racionalno korištenje resursa, te održavanje njihove ekološke stabilnosti 4\. Zaštita od štetnih utjecaja 5\. Razvoj ekološke svijesti **Usluge ekosustava:** - opskrbne usluge (Hrana, Voda, Sirovine , Lijekovi) - regulacijske usluge (Regulacija klime i poplava, pročišćavanje) - kulturološke usluge (očuvanje tradicijskih vrijednosti i identiteta) - podržavajuće usluge (Kruženje tvari i energije, Stvaranje tla, Staništa) **Odnos klimatskih promjena i turizma** Turizam je jedan od značajnih doprinosa emisijama stakleničkih plinova i u stalnom je sukobu s globalnom klimatskom politikom koja nastoji ublažiti i usvojiti klimatske promjene kroz održive projekte. Očekuje se: da će mediteranska regija postat \"prevruća\" za turizam u vrhuncu ljetne sezone već 2030-ih, trajno obalno plavljenje zbog porasta razine mora u Sredozemnom moru, te porast broja ekstremnih klimatskih događaja koje će utjecati na smanjenje kvaliteta života i zdravlja, štete na infrastrukturi i objektima, te će se povećati rizik od gubitka bioraznolikosti i šumskih požara. Prilagodba klimatskim promjenama odnosi se na prilagodbu prirodnih ili ljudskih sustava kao odgovor na stvarne ili očekivane klimatske podražaje ili njihove učinke, čime se ublažava šteta. Prilagodbu mogu odlikovati i manje promjene, poput promjena u ponašanju turista i stanovnika prema prirodi, hrani ili void, a može se odnositi na značajne infrastrukturne projekte, kao što je izgradnja obrane od porasta razine mora. Prilagodba ovisi o: - novcu - znanju - vremenu Ublažavanje se odnosi na radnje koje smanjuju utjecaje klimatskih promjena sprječavanjem ili smanjenjem emisije stakleničkih plinova. To se postiže ili poboljšanjem tehnološke, ekonomske i društvene infrastructure, ili utjecajem na prirodne sustave. **MEĐUNARODNI POKAZATELJI ODRŽIVOSTI TURIZMA** Slika na kojoj se prikazuje tekst, snimka zaslona, softver, Font Opis je automatski generiran **8. STRATEGIJA ODRŽIVOG TURIZMA U RH**  Ciljevi: OTPORNOST ODRŽIVOST KONKURENTNOST Strategija održivog razvoja za Republiku Hrvatsku do 2030. godine usmjerena je na postizanje održivog ekonomskog rasta kroz poticanje inovacija i efikasno korištenje resursa, istovremeno štiteći okoliš i promičući socijalnu pravdu. Ciljevi uključuju smanjenje emisija stakleničkih plinova, zaštitu prirodnih resursa poput voda i šuma, integraciju održivih praksi u poljoprivredu te jačanje otpornosti na klimatske promjene. Ključna komponenta strategije je integracija ciljeva održivog razvoja UN-a u nacionalne politike, poticanje suradnje svih sektora društva, te promicanje globalne odgovornosti i solidarnosti. **9. VISITOR MANAGAMENT** Upravljanje posjetiteljima (Visitor Management - VM) u turističkim destinacijama igra ključnu ulogu u oblikovanju iskustava posjetitelja i održavanju održivosti destinacija. Raznolikost aktivnosti koje obuhvaća VM, kao što su **vođenje, interpretacija i upravljanje rizicima**, ističe njegovu sveobuhvatnost i važnost u minimiziranju negativnih utjecaja turizma. Unatoč tome, nedostatak fokusa u istraživanjima može dovesti do neadekvatnog VM, što može narušiti percepciju kvalitete turističkih proizvoda. Potrebno je daljnje razvijanje teorijskih okvira kako bi se bolje razumjela dinamika ponašanja posjetitelja i osiguralo učinkovito upravljanje VM u praksi. Suradnja između akademskog i praktičnog sektora ključna je za razvoj smjernica i praksi koje će zadovoljiti potrebe različitih turističkih destinacija i njihovih posjetitelja. **10. SUVREMENI IZAZOVI U RAZVOJU TURIZMA** Knjiga \"Tourism: Principles and Practices\" ističe niz suvremenih izazova s kojima se turizam danas suočava: **Održivost** je ključna tema, s naglaskom na potrebu za očuvanjem okoliša, kulturne baštine te ravnoteže između turističkog razvoja i dobrobiti lokalnih zajednica. **Globalizacija** utječe na diverzifikaciju turističkih proizvoda i tržišta, dok **klimatske promjene** mijenjaju dinamiku turističke sezone i zahtijevaju prilagodbu načina upravljanja resursima. **Razvoj tehnologije** omogućuje novi način doživljavanja destinacija i komunikacije s posjetiteljima, no istovremeno postavlja izazove vezane uz zaštitu privatnosti i sigurnost podataka. Pitanja **etike** postaju sve važnija u kontekstu prava lokalnih zajednica, kulturne autentičnosti te poštivanja ljudskih prava u turističkoj industriji.