Teorija Prava – Kvizovi (1) (1) PDF

Teorija prava – kvizovi A turnus, 2.11. – 1.12.2021. 1. Stipulativna definicija: a. Nije ni istinita ni neistinita b. Je jedno od oruđa filozofije prava c. Opisuje stvarnu uporabu neke riječi od strane govornika određenog jezika d...

Teorija prava – kvizovi A turnus, 2.11. – 1.12.2021. 1. Stipulativna definicija: a. Nije ni istinita ni neistinita b. Je jedno od oruđa filozofije prava c. Opisuje stvarnu uporabu neke riječi od strane govornika određenog jezika d. Se odnosi na činjenice 2. Članak 2., stavak 2. Zakona o parničnom postupku: Sud ne može odbiti da odlučuje o zahtjevu za koji je nadležan. Kojem diskursu pripada navedeni tekst? a. Diskursu filozofa prava b. Diskursu sociologa prava c. Diskursu normotvorca d. Diskursu pravnih znanstvenika 3. Iskaz „Iz navedene odredbe članka 165. Zakona o parničnom postupku određeno proizlazi da je sud ovlašten, ali i da nije dužan prigodom donošenja međupresude odlučiti i o troškovima postupka“ (Izvor: M. Dika, O sudskom troškovnom nagodbenom pravu, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 2020.) pripada: a. Razredu opisujućih iskaza b. Jeziku-predmetu pravne znanosti c. Diskursu pravne znanosti d. Diskursu zakonodavca 4. U rečenici „Imam pravo vlasništva na ovoj kući.“, riječ „pravo“ odnosi se na: a. Mogućnost koja je subjektu pripisana objektivnim pravom b. Dio pravne znanosti koji opisuje vlasničkopravne odnose c. Podskup objektivnog prava koji uređuje vlasničkopravne odnose d. Subjektivno pravo 5. U izričaju „U formalnom smislu, radno pravo je sustav pravila (ustavnih, međunarodnih, zakonskih i dr.) kojima se, na pravno obvezujući ili neobvezujući način, uređuju radni odnosi“ izraz „radno pravo“ označava: a. Pravni automatizam b. Podskup normi objektivnog prava c. Pravo u subjektivnom smislu d. Granu pravne znanosti 6. Moral: a. U pravilu uređuje vlastito stvaranje b. Je skup normi o ponašanju ljudi c. U pravilu uređuje uporabu prisile d. Može biti pozitivni (ili društveni) 7. Odredbom „O provedbi pojednih enoloških postupaka kao i o primjeni pojednih enoloških sredstva iz stavka 1. ovoga članka mora se prije provođenja postupka obavijestiti Agenciju i/ili nadležnu inspekciju u za to propisanom roku“ izražava se: a. Norma s pogodbenom strukturom b. Pojedinačna norma  c. Norma u općenitom smislu d. Opća norma 8. „Za ugovore koji se odnose na nekretnine isključivo je mjerodavno pravilo države na čijem se teritoriju nalazi nekretnina“ (čl. 21. Zakona o rješavanju sukoba Zakona) je primjer odredbe kojom je izražena: a. Norma o nadležnosti b. Upućujuća norma c. Definirajuća norma d. Norma u užem smislu 9. Čl. 42. Ustava Republike Hrvatske „Svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje“ je odredba kojom se, u odnosu na građane, izražava: a. Utemeljujuća norma b. Dopuštajuća norma c. Sekundarna norma d. Formulirana norma 10. (8.11.) Načelo individualizacije socijalne skrbi, koje proizlazi iz čl. 11. Zakona o socijalnoj skrbi („Korisnik ostvaruje prava u sustavu socijalne skrbi u skladu s individualnim potrebama i uz aktivno sudjelovanje korisnika“), je: a. Norma koju se mora konkretizirati da bi je se primijenilo b. Norma koju je moguće ograničiti zakonom c. Proizvod pravnog konstruiranja tumača d. Načelo „bez odredbe“ 11. Norma o ponašanju: a. Nema konsekvent b. Može biti dopuštajuća c. U konsekventu sadrži deontički način d. Se odnosi na neki razred činjenica 12. „Zajmoprimac može odustati od ugovora prije nego što mu zajmodavac preda ugovorene stvari“ (čl. 506. Zakona o obaveznim odnosima). Odustajanje od ugovora je kvalificirano kao: a. Obavezno ponašanje b. Neobavezno ponašanje c. Dopušteno ponašanje d. Zabranjeno ponašanje 13. (9.11.) Čl. 35. Ustav RH je propisano: „Svakome se jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti“. Pravo dodijeljeno normom izraženom ovom odredbom je primjer: a. Prava na slobode b. Ljudskog prava c. Građanskog prava d. Ugovorenog prava 14. U svom udžbeniku iz građanskog prava, profesor građanskog prava je napisao: „Susjedi imaju pravo od svojih susjeda tražiti da održavaju zajedničku ogradu“. Navedenim iskazom se: a. Zahtjeva od zakonodavca da to pravo uredi zakonom b. Od sudova zahtjeva da zaštite to susjedsko pravo  c. Opisuje postojeća pravna norma kojom se susjedima dodjeljuje to pravo d. Susjedima dodjeljuje pravo od susjeda tražiti da održavaju zajedničku ogradu 15. Čl. 83., st. 1. Kaznenog zakona je propisano: „Izrečena kazna dugotrajnog zatvora se zbog zastare ne može izvršiti kad od pravomoćne presude protekne 40 godina“ (čl. 83. st. 1. Kaznenog zakona). Po proteku 40 godina od pravomoćne presude kojom je izrečena kazna dugotrajnog zatvora, normom izraženom ovom odredbom: a. Organu izvršenja se pripisuje subjektivni položaj podložnosti b. Osuđeniku se pripisuje subjektivni položaj otpornosti c. Organu izvršenja se pripisuje subjektivni položaj bezvlasti d. Osuđeniku se pripisuje subjektivni položaj slobode 16. (10.11.) Odredbom „Ministri … donose pravilnike kojima detaljnije razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene“ (Čl. 36, st. 2. Zakona o sustavu državne uprave) izražava se: a. Norma o (normativnoj) nadležnosti b. Norma o proizvodnji prava u užem smislu c. Norma kojom se pridonosi definiranju zakona kao izvora prava u Republici Hrvatskoj d. Norma kojom se uređuje postupak stvaranja pravilnika u Republici Hrvatskoj 17. Pravilnik o porezu na dohodak (NN 10/17), koji je donio ministar financija Z. Marić, je normativni dokument: a. Kojim su izražene norme koje pravnom poretku pripadaju na temelju normi o proizvodnji prava b. Općeg i apstraktnog sadržaja c. Kojim su izražene dinamički utemeljene norme d. Kojim su izražene izvorne norme 18. Pravni izvori a. Su određeni konsekventom norme o proizvodnji prava b. Su određeni normama o ponašanju c. Su primjerice zakon i uredba d. Su plod utemeljnih vlasti 19. (11.11.)Prema načelu ustavnosti, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96): a. Ne može određivati suprotno Ustavu Republike Hrvatske b. Treba biti u skladu sa sudskim odlukama c. Treba biti donesen u obliku propisanom Ustavom Republike Hrvatske d. Treba biti sukladan zakonima 20. Običaj: a. Je autonoman i decentraliziran način stvaranja prava b. Pripada razredu izvora prava koji nazivamo normativni akti c. Je izvorni izvor prava d. Proizvodi pravne norme koje pravnom poretku pripadaju na temelju normi o proizvodnji prava 21. Zakon o obaveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/189): a. Je zakon u drugom materijalnom smislu b. Je zakon u formalnom smislu c. Je zakon u prvom materijalnom smislu d. Je proizvod normativne činjenice 22. (12.11.) Odredbom „Vladu Republike Hrvatske čine predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri“ (Čl. 108., St. 1. Ustava RH) izražava se: a. Norma o nadležnosti b. Materijalno ustavna norma c. Norma u ustrojstvu d. Norma o obliku države 23. Parlament države X je 2004. godine, u postupku izmjene ustava, izmijenio ustavne odredbe o pravu glasa, spustivši dobnu granicu za biračko pravo sa 18 na 17 godina. Parlament države X je 2019. godine, u postupku izmjene ustava, ukinuo ustavne odredbe sa 18 na 17 godina. Parlament države X je 2019. godine, u postupku izmjene ustava, ukinuo ustavne odredbe o biračkom pravu i pretvorio državu X iz demokratske u autokratsku državu. Označi točne tvrdnje: a. Prema supstancijalističkom shvaćanju, Ustav države X je nakon izmjene iz 2019. zadržao svoj materijalni identitet. b. Prema formalističkom shvaćanju, izmjene Ustava iz 2004. je donijela utemeljena vlast. c. Prema formalističkom shvaćanju, izmjene Ustava iz 2019. predstavljaju uspostavu novog ustava d. Prema supstancijalističkom shvaćanju, izmjene Ustava iz 2019. predstavljaju izvršavanje ustavnotvorne vlasti. 24. Ustav: a. Je izvor prava b. U smislu skupa normi o „obliku države“ nužno ima svaka država c. Se od ostalih izvora prava ne razlikuje po sadržaju d. Nužno sadrži povelju o temeljnim pravima 25. (15.11.) Čl. 100. Ustava države x određuje da se zakoni o izmjenama ustava donose dvotrećinskom većinom parlamentarnih zastupnika, za razliku od običnih zakona, koji se donose običnom većinom parlamentarnih zastupnika. Čl. 101. Ustava države x određuje da se zakonima o izmjenama ustava ne smiju mijenjati odredbe Ustava o temeljnim ljudskim pravima (čl. 30.-60.). Ustav države x je: a. Običajan b. Dug c. Djelomično krut, djelomično neizmjenjiv d. Apsolutno neizmjenjiv 26. Ustavni sud RH je iz svoje opće ustavne zadaće jamčenja poštovanja Ustava RH i nadziranja ustavnosti državnog referenduma izveo neizraženu normu prema kojoj je, iznimno, kada utvrdi takvu formalnu i/ili materijalnu protuustavnost referendumskog pitanja koja prijeti narušavanjem ustavnog identiteta Republike Hrvatske, nadležan ocijeniti ustavnosti referendumskog pitanja i bez prethodnog zahtjeva Hrvatskog sabora. Ovo je primjer: a. Izbjegavanje ustavne praznine b. Nadtumačenje ustava c. Prilagođujućeg tumačenja zakona d. Neposredne primjene ustavnih normi od strane redovnog suda 27. Parlament države X je u siječnju 2019. donio Zakon o pobačaju s vakacijskim rokom od 15 dana. U postupku koji se pred općinskim sudom, na temelju toga Zakona, vodio protiv liječnika koji je  izvršio pobačaj, pojavilo se pitanje ustavnosti Zakona pa je općinski sud uputio slučaj Ustavnom sudu. Ustavni sud je u travnju 2020. poništio Zakon. Ovo je primjer: a. Naknadnog nadzora ustavnosti b. Nadzora ustavnosti s učincima inter partes c. Difuznog nadzora ustavnosti d. Konkretnog nadzora ustavnosti 28. (16.11.) Pojam prava kao skupa normi u pravom smislu riječi podrazumijeva: a. Da je pravo skup normativnih odredbi b. Da je pravo skup protumačenih odredbi i neizraženih odredbi c. Da je pravo svedivo na skup institucija d. Da se pravo svodi na diskurs zakonodavca u materijalnom smislu 29. Odredbom „Vijeće Agencije donosi opće akte Agencije propisane ovim Zakonom i Statutom Agencije“ (Čl. 12., st. 2. Zakona o poštanskim uslugama) izražava se norma kojom je između nje i općih akata Agencije uspostavljena: a. Formalna hijerarhija b. Vrijednosna hijerarhija c. Materijalna hijerarhija d. Jezična hijerarhija 30. Normom kojom se određuje da uredbe Vlade RH moraju biti u skladu s Ustavom i zakonom (ex čl. 30., st. 1. Zakona o Vladi RH) između zakona i uredbi uspostavlja se: a. Formalna ili strukturna hijerarhija b. Materijalna ili supstancijalna hijerarhija c. Jezična ili logička hijerarhija d. Vrijednosna hijerarhija 31. (17.11.) Prema Ustavu države X, zakone donosi parlament običnom većinom zastupnika. Parlament je 10. 1. 2021. donio Zakon o kamatama (ZK) običnom većinom, poštujući ustavne norme kojima se ograničava sadržaj zakona. ZK je objavljen u Narodnim novinama 11.1. s vakacijskim rokom od 7 dana. 20. 1. 2021. Zakonom o izmjenama Ustava određeno je da se zakoni donose dvotrećinskom većinom zastupnika. Na dan 22. 2. 2021. za ZK možemo reći da je: a. Formalno valjan b. Naknadno valjan c. Materijalno pogrešan d. Ni valjan ni nevaljan 32. Poništenje: a. Redovito djeluje tako da su poništene norme još uvijek primjenjive u postupcima pokrenutima prije njihova poništenja b. Je akt na temelju kojega prestaje postojati dotad postojeća nevaljana norma c. Je sudski akt d. Redovito djeluje unatražno 33. Vacatio je: a. Razdoblje između objave norme i njezina stupanja na snagu b. Razdoblje protekom kojega norma postaje primjenjiva c. Razdoblje nakon poništenja norme d. Razdoblje nakon ukidanja norme 34. (18.11.) Prema Kelsenu, temeljna norma: a. Je prvi ustav b. Je postavljena norma c. Je valjana norma d. Stoji na vrhu pravnog poretka 35. U pravnom poretku države X savezne zakone donosi Parlament, Vlada donosi uredbe s podzakonskom snagom, a regionalne skupštine donose regionalne zakone. Ustavom je raspodijeljena normativna nadležnost između države i regija, pri čemu savezni zakoni nisu materijalno nadređeni regionalnim zakonima. Pravni poredak države X je: a. Razmjerno složen b. Vrlo složen c. Potpuno decentraliziran d. Jednostavan 36. S dijakronijskog gledišta, pravni poredak: a. Se pojavljuje kao statičan skup normi b. Je dinamičan skup normi c. Se promatra u njegovom povijesnom razvoju d. Se pojavljuje kao slijed normativnih akata kojima se mijenja skup normi koji postoji u određenom trenutku 37. (22.11.) Zakonskom normom N1 iz 2020. je određeno da poslodavac mora nadokanditi štetu radniku koju je ovaj pretrpio na radnom mjestu. Normom uredbe s podzakonskom snagom N2 iz 2021. je određeno da poslodavac ne odgovara za štetu koju radnik pretrpi na radnom mjestu. Ovo je primjer antinomije koja se rješava primjenom: a. Načela nadležnosti b. Kriterija lex posterior derogat legi priori c. Kriterija lex specijalis derogat legi generali d. Kriterija lex superior derogat legi inferiori 38. Norma N1 određuje da su djeca dužna osvetiti svoga roditelj ubijanjem njegove ubojice. Norma N2 određuje da su djeca dužna poštovati svoga roditelja. Između ovih dviju normi postoji: a. Potencijalna antinomija in concreto b. Jednostrano djelomična antinomija c. Potencijalno dvostrano djelomična antinomija d. Antinomija in abstracto 39. Norma N1 zabranjuje parkiranje vozila na pločniku. Norma N2 dozvoljava parkiranje vozila na pločniku ako je vozilo udaljeno tri metra od zida. U navedenom slučaju postoji: a. Potpuna antinomija b. Antinomija in concreto c. Jednostrano djelomična antinomija d. Antinomija in abstracto 40. (23.11.) U pravnom poretku X Ustav određuje da zakone donosi parlament (koji čini 150 zastupnika) većinom glasova svih zastupnika. Za zakonsku normu N glasalo je 76 zastupnika. Službeni list je 14. 3. 2020. objavio normu N uz vakacijski rok od 15 dana. Ustavni sud je ocjenjivao ustavnost norme N i utvrdio da nije nespojiva s Ustavom. Na dan 15. 8. 2020. za normu N možemo reći da:  a. Je materijalno nevaljana b. Je primjenjiva c. Postoji u pravnom poretku d. Je djelovna 41. Odredbom “Postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovog Zakona dovršit će se primjenom odredbi zakona koji je bio na snazi u vrijeme njihova pokretanja“ izražava se: a. Prijelazna norma u strukturnom smislu b. Norma kojom se određenim normama daje unatražno djelovanje c. Prijelazna norma u funkcionalnom smislu d. Norma kojom se određenim normamam daje produljenje djelovanja 42. Čl. 4. Zakona o turističkoj pristojbi je određeno da turističku pristojbu plaćaju vlasnici kuća za odmor. Čl. 4. Zakona je ukinut 31. 12. 2020. s unatražnodjelujućim učinkom. Norma izražena čl. 4. Zakona o turističkoj pristojbi: a. je primjenjiva i nakon 31. 12. 2020. na one odnose koji su nastali tijekom 2020. b. je proizvodila pravne učinke do 31. 12. 2020. c. nakon 31. 12. 2020. više nije djelovna ni u pogledu odnosa koji su nastali do toga datuma d. je bila primjenjiva tijekom 2020. godine 43. (24.11.) Upravnom poretku države X opće norme stvaraju elektivni organi, građanima se ne jamče temeljna prava, a normama je uređen mali broj ponašanja građana. Država x je: a. Totalitarna b. Liberalna c. Ustavna d. Autokratska 44. Pučkog pravobranitelja države X bira parlament na prijedlog vlade. Pučki pravobranitelj bira se na rok od 8 godina i po isteku tog vremena ne može biti ponovno biran na tu dužnost. Pučkog pravobranitelja ne može se razriješiti prije isteka njegovog mandata. Između pučkog pravobranitelja i parlamenta postoji: a. Najmanja ovisnost b. Neovisnost c. Srednja ovisnost d. Najveća ovisnost 45. U državi X vlada i parlament nemaju vlast rješavanja konkretnih sporova, niti mogu obarati pravomoćne sudske odluke. Vlada stupa na dužnost kad joj povjerenje iskaže većina zastupnika u parlamentu. Vlada ima vlast donošenja uredbi sa zakonskom snagom. U državi x ne postoji sudski nadzor ustavnosti zakona. Na temelju navedenog se može zaključiti da je država X: a. Sudska vlast specijalizirana b. Zakonodavni organ ovisan o izvršnom organu c. Zakonodavna vlast nespecijalizirana d. Vlast ustrojena tehnikom odvajanja vlasti 46. Međunarodnopravni pojam suvrenosti podrazumijeva da je suveren: a. Pravno ograničen b. Država c. Zakonodavni organ  d. Najviše tijelo pravne vlasti 47. Ustav države X određuje da se međunarodnopravne običajne norme mogu neposredno primijeniti u pravnom postupku države X. Ustav države x ništa ne idređuje u pogledu međunarodnopravnih ugovornih normi. Ustav države x određuje da su međunarodni ugovori i nadređeni zakonima. Označi točne tvrdnje. a. Ustav države x je prešutno monističan u pogledu međunarodnog ugovornog prava. b. Ustav države X je prešutno dualističan u pogledu međunarodnog običajnog prava c. U pravnom poretku države X kasnije zakoni nespojivi s međunarodnim ugovorima su nevaljani. d. Ustav države X je mješovite naravi 48. Prema državnopravnom monizmu: a. Svaka država ima svoje međunarodno pravo b. Međunarodno pravo i državno pravo su neovisni pravni poredci c. Ustavi država su vrhovne norme d. Vrhovna norma državnog prava je međunarodnopravna norma 49. Sud Europske unije je u svojoj presudi naveo sljedeće: “Neizravno televizijsko oglašavanje poput onoga kada se na zaslonu pojavljuju panoi vidljivi tijekom prijenosa dvonacionalnih sportskih događaja koji se održavaju na državnom području drugih država članica ne treba klasificirati kao 'televizijsko oglašavanje' u smislu članka 1. točke (b) i članaka 10. i 11. Direktive Vijeća 89/552/EEZ“. Ovaj iskaz Suda EU: a. je rezultat odluke o opsegu pojma 'televizijsko oglašavanje' b. predstavlja spoznajno tumačenje norme c. smanjuje neodređenost normi koje proizlaze iz navedenih članaka Direktive d. predstavlja tumačenje in abstracto 50. U odluci Ustavnog suda stoji: “Budući da u Ustavu ne postoji izričita ovlast da se zakonom imunitet može priznati i drugim državnim dužnosnicima, izvan onih propisanih Ustavom, u postojećem ustavnopravnom poretku Republike Hrvatske ne postoji ustavnopravna mogućnost da se predsjedniku i članovima DSV-a zakonom prizna imunitet“. Ustavni sud je uporabio: a. argument analogije b. argument a contrario c. argument volje zakonodavca d. argument razdiobe 51. U presudi Suda EU stoji: “Članak 267. UFEU‑a treba tumačiti na način da nacionalni sud koji dvoji o sukladnosti nacionalnog zakonodavstva kako s pravom Unije tako i s ustavom dotične države članice ne gubi pravo niti je, ovisno o slučaju, oslobođen obveze podnošenja Sudu pitanja koja se odnose na tumačenje ili valjanost prava Unije zbog činjenice da se pred nacionalnim sudom nadležnim za provođenje incidentalnog postupka kontrole ustavnosti vodi takav postupak glede tog zakonodavstva.“ Riječ je o: a. odlučujućem tumačenju b. tumačenju in concreto c. spoznajnom tumačenju d. tumačenju in abstracto 52. Ustavna norma N određuje da se svakome jamči sigurnost i tajnost osobnih podataka, no nijedan zakon ne uređuje kako u pojedinim situacijama ostvariti taj cilj. U ovom je slučaju riječ o:  a. Normativnoj praznini b. Tehničkoj praznini c. Ustavnopravno praznom prostoru d. Vrijednosnoj praznini 53. Prema mišljenju hrvatsko ustavnopravnog stručnjaka, „Ustav RH jasno propisuje opoziv ministra izglasavanjem nepovjerenja u Hrvatskom saboru i ne dodjeljuje ministra. Smatra da Ustav sadrži prazninu jer bi, s obzirom na sustav parlamentarne vlade kakav postoji u Hrvatskoj, predsjednik Vlade trebao imati vlast razrješenja ministara“. Naš je ustavnopravni stručnjak ukazao na postojanje a. Normativne praznine b. Tehničke praznine c. Institucionalne praznine d. Vrijednosne praznine 54. Norma N1 određuje da su državljani dužni platiti porez na dohodak. Norma N2 određuje da poljoprivrednici nisu dužni platiti porez na dohodak. U okviru skupa normi N1 i N2, slučaj plaćanja poreza na dohodak stranca nepoljoprivrednika je primjer: a. Vrijednosne praznine b. Tehničke praznine c. Institucionalne praznine d. Normativne praznine 55. Neizražene norme: a. Formuliraju organi normativne vlasti b. Su dinamički utemeljene norme c. Mogu biti logički implicirane u izraženim normama d. Nastaju npr. Konkretiziranjem načela 56. U svom znanstvenom radu autor je iznio sljedeće: „Hrvatski redovni sudovi su u 87% slučajeva dužnika koji je zakasnio s ispunjavanjem svoje obaveze zbog razloga koji su samo djelomično ovisili o njegovoj volji obvezali da isplati vjerovniku dvostruki iznos duga“. Ovaj iskaz autora: a. Pripada diskursu realistične pravne znanosti b. Izražava normativni sud c. Pripada opisujućem diskursu d. Pripada diskursu de sententia ferenda 57. U svom znanstvenom radu autor je iznio slijedeće: „Sukladno doslovnom tumačenju čl. 8. Zakona, maloljetno dijete koje je navršilo 15 godina i u radnom je odnosu nema pravo na uzdržavanje od svojih roditelja. Međutim, sukladno ciljanom tumačenju navedene odredbe, takvo dijete ima pravo na uzdržavanje od svojih roditelja.“ Ovaj iskaz autora pripada: a. Propisujućem diskursu b. Diskursu pravne znanosti u pravom smislu riječi c. Diskursu de sententia ferenda d. Diskursu de lege ferenda 58. Europski sud za ljudska prava je utvrdio da smještanje pritvorenika u ćeliju koja je manja od 4 m2 predstavlja ponižavajuće postupanje. Ovaj iskaz suda, koji čini premisu sudačkog rasuđivanju prilikom primjene pravila o zabrani ponižavajućeg postupanja je: a. podvodeći (supsumirajući) iskaz  b. rezultat tumačenja in concreto c. činjenična premisa d. sastavni dio unutarnjeg opravdanja sudačkog rasuđivanja 59. U presudi Općinskog kaznenog suda u Zagrebu nalazimo sljedeći iskaz: “To da je okrivljenik tijekom 2019. godine prijetio svojoj supruzi, oštećenoj K.P., da će kupiti otrov i otrovati i nju i njezine roditelje, kao i da će, ukoliko se oštećena vrati kod svojih roditelja, doći do njih te ih pobiti, proizlazi iz izvješća o uhićenju okrivljenika, iskaza okrivljenika i iskaza oštećenice“. Ovaj iskaz: a. je rezultat tumačenjskog postupka b. se nalazi u vanjskom opravdanju sudačkog rasuđivanja c. je normativna premisa sudačkog rasuđivanja d. predstavlja opravdanje činjenične premise sudačkog rasuđivanja 60. Pravosudni akt: a. u pravilu proizvodi učinke erga omnes b. se donosi u postupku koji pokreću adresati odluke c. donosi kolegijalno predstavničko tijelo d. je akt koji sadrži obrazloženje