Epitelno tkivo1 PDF

HISTOLOGIJA doc. dr. sc. Nataša Turić Opća zoologija  Znanost o tkivima  grč. histos, tkivo+ logos, riječ, znanost  Tkivo je skupina jednakih ili približno jednakih stanica i nestaničnih elemenata (njihovih produkata) koji međusobno surađuju u izgradnji i funkcioniranju organizma...

HISTOLOGIJA doc. dr. sc. Nataša Turić Opća zoologija  Znanost o tkivima  grč. histos, tkivo+ logos, riječ, znanost  Tkivo je skupina jednakih ili približno jednakih stanica i nestaničnih elemenata (njihovih produkata) koji međusobno surađuju u izgradnji i funkcioniranju organizma STANICA---TKIVO---ORGANI---ORGANSKI SUSTAVI---ORGANIZAM Glavne značajke osnovnih tkiva Izvanstanični Tkivo Stanice matriks Glavne funkcije zaštita, apsorpcija, EPITELNO nakupine mnogokutnih stanica nedostaje sekrecija nekoliko vrsta nepomičnih i povezivanje, potpora, VEZIVNO pokretnih stanica mnogo zaštita izdužene kontraktilne stanice i MIŠIĆNO vlakna umjerena količina kontrakcija prijenos živčanog ŽIVČANO neuroni, glija-stanice nedostaje podražaja  Epitelno tkivo  Epitelno tkivo prekriva i oblaže slobodne površine tijela (npr. koža) i odjeljuje većinu tjelesnih šupljina  Epitelno tkivo formira egzokrine i endokrine žljezde (žljezdani epitel)  Epitelno tkivo prima podražaje (npr. neuroepitelne stanice)  Epitelno tkivo je kontraktilno (npr. mioepitelne stanice) Osnovne karakteristike  Embriološko podrijetlo iz sva tri zametna listića (epiderma – ektoderm; endotel krvnih žila– mezoderm; epitel crijeva- endoderm)  Kontinuitet stanica, minimalan međustanični prostor  Odsutnost krvnih žila (osmoza, aktivni transport)  Živčana inervacija (dobro opskrbljeno živčanim završecima)  Osnovne karakteristike  Polarizacija stanica i epitelnog tkiva: s obzirom na: – staničnu površinu (razlikujemo apikalnu, lateralnu i bazalnu površinu) – stanično područje (razlikujemo apikalno - membransko i bazolateralno - funkcionalno područje) – površinu tkiva (razlikujemo slobodnu - usmjerenu prema okolini i bazalnu - naslonjenu na vezivno tkivo)  Specijalizirane tvorbe na površini: mikrovili, stereocilije, trepetljike i bičevi Međustanični spojevi  Zonula occludens (tight junction)  Pojas oko stanice  Sprječava paracelularnu difuziju  Zonula adherens (adhezijski pojas)  Prsten oko stanice  Aktinski mikrofilamenti  Stanična adhezija  Dezmosom (macula adherens)  Točkasto  Keratinski filamenti  Stanična adhezija  Gap junction (nexus)  Točkasto, varira u veličini  Služi za ionsko i metaboličko povezivanje  Hemidezmosomi  Točkasto  Keratinski filamenti  Povezivanje stanice i vezivnog tkiva, na Gap junction bazalnoj membrani Funkcije epitela i podjela Funkcije:  Zaštita (npr. koža)  Apsorpcija (npr. crijeva)  Tvari izvan organizma (otopine, plinovi)  Tvari u organizmu (crijeva, alveole, nefron)  Sekrecija (npr. žljezdani epitel)  Pojedinačne stanice  Sekretorne površine  Višestanične zljezde  Podražljivost (npr. neuroepitelne stanice)  Kontraktilnost (npr. mioepitelne stanice) Podjela:  Prema obliku stanica  Prema slojevitosti  Prema funkciji Podjela epitela na osnovu oblika stanica i broja staničnih slojeva JEDNOSLOJNI EPITEL: – pločasti (visina < širina) – kubični (visina = širina) – cilindrični (visina > širina) Podjela epitela na osnovu oblika stanica i broja staničnih slojeva MNOGOSLOJNI EPITEL: – pločasti – kubični – cilindrični VIŠEREDNI EPITEL – sve stanice dolaze do bazalne membrane ali nisu jednako visoke, pa su i jezgre na različitim visinama PRIJELAZNI EPITEL – velike zaobljene stanice, smještene na površini epitela koje nisu ni pločaste ni cilindrične; oblik stanica se mijenja Bazalne lamine i bazalne membrane  membrana od vezivnog tkiva (kolagen)  na njoj leže sve epitelne stanica- odvaja od ostalog tkiva  nalazi se i na mjestima gdje druge vrste stanica dodiruju vezivno tkivo (oko mišićnih, masnih i Schwannovih stanica)  Bazalna membrana vidljiva svjetlosnim mikroskopom jer BAZALNA LAMINA – sloj izvanstanične tvari na nastaje spajanjem dviju bazalnoj plohi epitelnih stanica koje leže na podlozi bazalnih lamina ili spajanjem od vezivnoga tkiva izgrađena od nježne mreže tankih vlakanaca (kolagen, glikoproteini i bazalne i retikularne lamine proteoglikani)  Bazalna lamina vidljiva RETIKULARNA LAMINA – izgrađena od retikulinskih elektronskim mikroskopom vlakana koje proizvode stanice vezivnoga tkiva vidljive su elektronskim mikroskopom Podjela prema funkciji Prema funkciji, epitel dijelimo na:  pokrovni - mehanička zaštita, isušenje, apsorpcija, difuzija, sekrecija…  žljezdani - sekrecija (sinteza i izlučivanje tvari) - nastao diferencijacijom epitelnih stanica  osjetni – sastavni dio osjetilnih organa Pokrovni epitel  Pokriva slobodne površine  Funkcije zaštita, površinski transport, resorpcija, sekrecija  Posebne citološke karakteristike – čvrste veze između stanica Žlijezdani epitel  Stanice specijalizirane za proizvodnju tekućeg sekreta  Sekretna zrnca  Bjelančevine (npr. gušterača)  Lipide (npr. nadbubrežna žlijezda i žlijezde lojnice)  Ugljikohidrati i bjelančevine (npr. žlijezde slinovnice)  Vrste žljezdanog epitela:  Jednostanične žlijezde (vrčasta stanica u pokrovnom epitelu tankog crijeva)  Egzokrine žlijezde – izlučivanje izvan tijela  Endokrine žlijezde – izlučivanje u krv  Žlijezde uglavnom egzoepitelne (stanice spuštene u vezivno tkivo) Razvoj egzokrine i endokrine žlijezde iz epitela Žlijezdani epitel  Oblik žlijezda  Tubulusna  Alveolarna  Jednostavne i složene  Izlučine  Serozne - žitak sadržaj  Mukozne - sluzav sadržaj Žlijezdani epitel  Žlijezdani ili sekrecijski ciklus:  Ingestija  Primanje tvari - sirovina  Traje nekoliko minuta  Biosinteza  Prerada sirovina  Traje oko 1 sat  Ekstruzija  Izlaženje sekreta  Traje nekoliko minuta Žlijezdani epitel Izlučivanje: holokrino merokrino apokrino Osjetni epitel  Osjetne stanice i epitelno tkivo ćemo obraditi kad budemo obrađivali osjetilni sustav