Ilirska Kraljevstva i Prvi Ilirski ratovi (PDF)

ILIRSKA KRALJEVSTVA U RATOVIMA PROTIV MAKEDONACA I RIMLJANA VII. PREDAVANJE  JUŽNA ILIRIDA – MAKEDONSKI SUSJEDI -POLUBARBARSKI SVIJET NA SJEVERU ZEMLJOPISNO ODREĐENJE JUŽNA ILIRIDA: Epir na jugu Gornja Makedonija i Trakija na istoku...

ILIRSKA KRALJEVSTVA U RATOVIMA PROTIV MAKEDONACA I RIMLJANA VII. PREDAVANJE  JUŽNA ILIRIDA – MAKEDONSKI SUSJEDI -POLUBARBARSKI SVIJET NA SJEVERU ZEMLJOPISNO ODREĐENJE JUŽNA ILIRIDA: Epir na jugu Gornja Makedonija i Trakija na istoku Neretvom na sjeverozapadu bez prave granice na sjeveru DRUŠTVENO OBILJEŽJE: Thuc. I, 24 - 26 i Ps. Scyl. 27 Iliri i Epirani žive po selima oznaka barbarstva  za razliku od grčkih polisa APOLONIJA I EPIDAMNO  središta širenja grčke kulture prema urođenicima RAZNI ETNICI: EPIRANI (zemlja MOLOŠANA, TESPROĆANA I JUŽNI DIO HAONIJE) na razmeđi grčkog i barbarskog svijeta bračne veze s MAKEDONCIMA primjer kraljevne OLIMPIJADE DARDANCI  izdvojeni iz ilirskog kruga, zbog više tračkih, no ilirskih elemenata NARODI JUŽNE ILIRIJE  Atintani, Partini, Dasareti, Enheleji, Taulanti, Labeati, Ardijejci … JUŽNA ILIRIDA Epidamno je grad s desne strane onomu koji plovi u Jonski zaljev. Blizu njega stanuju barbari Taulanćani (Taulanti), ilirski narod. Thuc. I, 24. preveo S. Telar 1957, 25. MOĆNI ILIRSKI VLADARI ARHAJSKOG PERIODA (6. st. pr. Kr.) – PRIMJER TREBENIŠTA NA OHRIDSKOM JEZERU-  MAKEDONIJA U ARHAJSKO I KLASIČNO DOBA ARGEADSKA DINASTIJA U MAKEDONIJI jezgra države – današnja Donja Makedonija – kraljevstvo od kraja 8. ili početka 7. st. pr. Kr.  dinastija ARGEADA (od grč. Ἀργεῖος- argivski) – 7. i 6. st. – zatvorena vanjska politika – stara prijestolnica EGE (AEGAE)  kasnije to postaje PELA  450. g. pr. Kr. 400. g. pr. Kr. 350. g. pr. Kr. 300. g. pr. Kr. USPOREDNA POVIJEST – MAKEDONSKO I ILIRSKO KRALJEVSTVO PERDIKA II. GRABO I. (c. 454. – 413. g. pr. Kr. ) (c. 440. – 415. g. pr. Kr. ) tijekom Peloponeskog rata često mijenja strane PRVI POZNATI ILIRSKI KRALJ Etimologija  PLEME GRABI (?)  kod Skadarskog ARHELAJ MAKEDONSKI jezera  kontakt s Atenjanima (c. 413. – 399. g. pr. Kr. ) prebacio prijestolnicu u PELU Thuc. II, 100.  za kraljevstvo učinio puno  gradnja cesta, razvoj trgovine …. Za Peloponeskog rata  savez s Atenjanima ratuje s Ilirima i Dardancima Ljubitelj kulture: ugostio Euripida i Zeuksida sudjeluje na Olimpijskim igrama  četveropreg AMINTA III. MAKEDONSKI (c. 393. – 370. g. pr. Kr. ) 392. g. pr. Kr. ISTJERAO ILIRE UZ POMOĆ TESALACA BARDILEJ I. proširenje države na sjever (poč 4. st. – 358./357. g. pr. Kr. ) političko-ekonomske veze s Atenom, Spartom i Tesalijom podrijetlom Dasaret HELENIZACIJA DRŽAVE, ALI UZ ARHAJSKE 393. g.  PODVRGNUO POD SVOJU VLAST OSOBINE MAKEDONCE (PORAZ AMINTE III.) (Diod. XIV, nasljedna monarhija, plača je središte, 92, 3-4)  sin Filip II. postao ilirski talac 385. g.  podvrgnuo Mološane (Diod. XV, 13, 1-3) poligamija… 360. g. pr. Kr.  POBJEDA NAD MAKEDONSKIM NASLJEĐE: sinovi Aleksandar II i Perdika III. KRALJEM PERDIKOM III. (umiru)  FILIP II. pogibija 4000 ratnika i makedonskog kralja povratak Filipa II. na tron  USPON MAKEDONIJE U DOBA FILIPA II. FILIP II. MAKEDONSKI (359. – 336. g.) treći sin Aminte III. u mladosti talac ilirskog kralja Bardileja pa povjeren tebanskim stratezima pridružuje SVE GORNJOMAKEDONSKE KNEŽEVINE KRALJEVSTVU sjeverna i srednja Grčka Epir BRAK S EPIRSKOM KRALJEVNOM OLIMPIJADOM 356. g.  rođenje Aleksandra III. Glava Filipa II. Makedonskog Helenizam Ny Carlsberg Glyptothek, Kopenhagen  450. g. pr. Kr. 400. g. pr. Kr. 350. g. pr. Kr. 300. g. pr. Kr. USPOREDNA POVIJEST – MAKEDONSKO I ILIRSKO KRALJEVSTVO BARDILEJ I. (poč 4. st. – 358/357. g. pr. Kr. ) 359. g. pr. Kr.  FILIP II. GA PORAZIO ZAHVALJUJUĆI FALANGI Bardilej vj. poginuo u bitci ili nedugo nakon toga FILIP OŽENIO ILIRKU AUDATU (EURIDIKA) GRABO II. (c. 357. – 345./344. pr. Kr. ) 356. g. pr. Kr.  savez s Halkidikom, Atenom, Tračanima i Peoncima 356. g. pr. Kr.  PORAZIO GA FILIP II. Grabo II. postao MAKEDONSKI VAZAL  450. g. pr. Kr. 400. g. pr. Kr. 350. g. pr. Kr. 300. g. pr. Kr. TREĆI SVETI RAT (356./355.-345. PR. KR.) POVOD: Tesalija i Teba preuzeli DELFIJSKU AMFIKTIONIJU (savez 12 grčkih plemena za upravu nad svetištem) 352. g. pr. Kr.  FILIP POKORIO TESALIJU  postao TAG 346./345. G.  FILIP VOJNO DJELUJE U FOKIDI  PREUZIMA PRIMAT NAD Delfi, Fokida AMFIKTIONIJOM  350. g. pr. Kr. 340. g. pr. Kr. 330. g. pr. Kr. 320. g. pr. Kr. USPOREDNA POVIJEST – MAKEDONSKO I ILIRSKO KRALJEVSTVO PLEURAT / PLEURIJA (345. – 335. g. pr. Kr.) 345. g. pr. Kr. USPJEŠAN FILIPOV POHOD NA ILIRE I DARDANCE prodor do Šar Planine (?) poraz Pleurije NOVI MAKEDONSKI POTEZI: 343. – 342. g. širenje makedonske vlasti na TRAKIJU FILIP SKLOPIO SAVEZ O NENAPADANJU S PERZIJOM 340. G.  NAPAO BIZANTIJ ugrožava dobavu žita s Crnog mora  posebno ugroženi atenski interesi 338. g.  ATENA OKUPILA PROTUMAKEDONSKI SAVEZ Teba i Beoćani se pridružuju  BITKA KOD HERONEJE  OSNUTAK KORINTSKE LIGE (338./337. g. pr. Kr. ) SAVEZ GRČKIH GRADOVA KOJI JE UTEMELJIO FILIP II. Zadržali vlastite ustave  dužni su spriječiti agresiju SINEDRIJ  zajednička skupština gradova HEGEMON  zapovjednik ujedinjene vojske  FILIP II. CILJ JE BORBA PROTIV PERZIJE Brojni članovi nisu sretni s idejom i provedbom SPARTA nije pristala uključiti se 336. g.  FILIP II. UBIJEN U ATENTATU (PELA) TUMUL II U VERGINI KOD EGE  DOLAZAK ALEKSANDRA III. MAKEDONSKOG NA PRIJESTOLJE (336. g. pr. Kr. ) SAVEZ KLITA (BARDILEJEVA SINA) I GLAUKIJE (KRALJA TAULANATA) (335. – 322. g. pr. Kr.) 335. g.  KLIT vodi DASARETE I PEONCE protiv Aleksandra, Pridružuje mu se taulantski kralj GLAUKIJA UTABORIO SE U UTVRDI PELIJ (između Ilirije i Makedonije) 335. g.  ALEKSANDAR POBIJEDIO  protjerao Taulante u planine Klit pobjegao GLAUKIJI  350. g. pr. Kr. 340. g. pr. Kr. 330. g. pr. Kr. 320. g. pr. Kr. ALEKSANDROV POHOD NA ISTOK (334.-323. pr. Kr.) PROLJEĆE 323. g.  POVRATAK U BABILON glavni izvori za Aleksandra: Arijan i Diodor Sicilski Arijan iznosi brojne kobne predznake koji su nagoviještali Aleksandrovu smrt NOVI PLANOVI ZA BUDUĆNOST Aleksandar planirao novu vojnu ekspediciju  INVAZIJA ARAPSKOG POLUOTOKA možda i na zapad Afrike (Kartaga) SMRT UMIRE 11.6. 323. G. GODINE NAKON KRATKE BOLESTI (malarija, groznica?) Otvoreno pitanje nasljednika  najjačemu (?)  PROBLEM NASLJEĐA NAKON ALEKSANDROVE SMRTI ALEKSANDAR IV. FILIP III. ARHIDEJ nerođeni sin Aleksandra i kraljevne Aleksandrov stariji polubrat Roksane Mentalni problemi PERDIKA KRATER zapovjednik makedonske konjice zapovjednik makedonske proglašen REGENTOM falange oslanja se na pomoć Kratera i Antipatera ANTIPATER regent Makedonije  strateg Europe MEĐUSOBNA SUMNJA  SUKOBI  „BLOKOVSKA PODJELA ” – NOVI DIJADOSI DISIDENTI LIZIMAH NOVI POLITIČKI PREOKRETI 321. g. pr. Kr.  Perdika dao ubiti KRATERA KASANDAR 319. g. pr. Kr.  UMRO ANTIPATER UPRAVU NAD MAKEDONIJOM POVJERIO KASANDRU ANTIGON JEDNOOKI PTOLEMEJ Olimpijada KAOS U MAKEDONIJI 317. g. pr. Kr.  Kasandar podržao FILIPA III. ARDIJEJA ZA PRIJESTOLONASLJEDNIKA nakon što ih je porazila u bitki  Olimpijada dala ubiti Filipa III. i njegovu ženu Euridiku 330. g. pr. Kr. 320. g. pr. Kr. 310. g. pr. Kr. 300. g. pr. Kr. USPOREDNA POVIJEST – MAKEDONSKO I ILIRSKO KRALJEVSTVO TAULANTSKI KRALJ GLAUKIJA (kraj 4. st. pr. Kr.) 317. g. pr. Kr.  SAVEZNIK KRALJICE OLIMPIJADE  ZAŠTITNIK DVOGODIŠNJEG PIRA Pir je preko Olimpijade bio Aleksandrov bratić  potencijalni KASANDAR KAZNIO nasljednik trona OLIMPIJADU (316. g. pr. Kr.) 314. g. pr. Kr.  KASANDAR NAVALIO NA nakon poraza kod Pidne  GLAUKIJU kamenovana do smrti nudi 200 talenata za izručenje Pira  Glaukija odbio 313. g. pr. Kr.  GLAUKIJA ISKORISTIO KAOS U MAKEDONIJI  osvojio EPIDAMNO I APOLONIJU 312. g. pr. Kr.  makedonska opsada Apolonije  makedonski poraz KASANDAR DAO 307. g. pr. Kr. GLAUKIJA POSTAVIO POGUBITI PIRA NA EPIRSKO PRIJESTOLJE (12 ROKSANU I godina) ALEKSANDRA IV. Pir kratko vlada Epirskim kraljevstvom  zbačen nakon odlaska Taulantima na (309. g. pr. Kr.) kraj Aleksandrove loze vjenčanje Pir boravi u egzilu do 297. pr. Kr. GLAUKIJA VLADA TAULANTSKIM KRALJEVSTVOM DO KRAJA 4. ST. PR. KR.  KRAJ DIJADOŠKIH RATOVA I TRI NOVE DINASTIJE SUKOB LIZIMAHA I SELEUKA 298. G.  UMRO KASANDAR na prijestolju ostavio dva slaba sina 281. g. pr. Kr.  U POKUŠAJU PREUZIMANJA LIZIMAHOVA KRALJEVSTVA UBIJEN SELEUK NIKATOR ubio ga PTOLEMEJ KERAUN  razbaštinjeni sin Ptolemeja I. SELEUK UBIJEN U 77 GODINI  POSLJEDNJI ŽIVUĆI DIJADOH 280. – 275. g. pr. Kr. UPRAŽNJENO Seleuk I. Nikator LIZIMAHOVO PRIJESTOLJE OMOGUĆUJE KELTIMA DA UPADNU U GRČKU I MALU AZIJU 279. g.  KELTSKA PLJAČKA DELFA  KRAJ DIJADOŠKIH RATOVA I TRI NOVE DINASTIJE Helenistička kraljevstva 281. g. RAZVOJ TRI NOVE DINASTIJE: ANTIGONIDI U MAKEDONIJI ANTIGON GONATA (sin Demetrija Poliorketa) SELEUKIDI U AZIJI ANTIOH I. (sin Seleuka Nikatora) PTOLEMEJEVIĆI/ LAGIDI U EGIPTU  PTOLEMEJ II. (mlađi sin Ptolemeja I.)  310. g. pr. Kr. 290. g. pr. Kr. 270. g. pr. Kr. 250. g. pr. Kr. PONEŠTO PODATAKA O ILIRSKIM KRALJEVIMA TIJEKOM 3. ST. PR. KR. MONUNIJE (oko 280. g.) vjerojatno kralj Taulanata kuje novac vjerojatno u Dirahiju BARDILEJ II. (početak 3. st. pr. Kr.) MITIL vjerojatno Klitov sin iz naroda Dasareta (oko 270. g.) udao kćer za kralj Pira ZNATNO JAČANJE EPIRSKE rat protiv epirskog kralja Aleksandra II. DRŽAVE  SLABLJENJE ILIRA kuje novac  manji politički utjecaj od Pir proširio kraljevstvo na makedonske i prethodnika ilirske krajeve  ODJEK ZBIVANJA U HELENISTIČKOM SVIJETU NA JUŽNU ILIRIDU 5. st. pr. Kr. 3. st. pr. Kr. GOSPODARSKA I DRUŠTVENA TRANSFORMACIJA RAZVOJ RATARSTVA POVEĆANJE BROJA STANOVNIKA OSNIVANJE GRADOVA  „SILAZAK SA GRADINA” GRČKI UTJECAJ  religija, običaji, svakodnevica, novac, vojna oprema … ISPREPLETANJE S GRČKO- MAKEDONSKIM SVIJETOM – vojska Aleksandra Makedonskog  KLJUČNO 3. ST. PR. KR. ZA RIMSKU REPUBLIKU ARIMINIJ 264. g. pr. Kr. 290. g. pr. Kr. PAD ETRUŠLANSKOG USPJEŠNO OKONČAN ANKON VOLSINIJA – ITALIJA TREĆI SAMNITSKI RAT JE U RIMSKIM RUKAMA 287. g. pr. Kr. KRAJ KLASNIH BORBI LEX HORTENSIA BRUNDIZIJ 275. g. pr. Kr. USPJEŠNO OKONČAN RAT PROTIV PIRA 264.-241. g. pr. Kr. PRVI PUNSKI RAT  NAKON PRVOG PUNSKOG RATA MIROVNI UVJETI NAKON PRVOG PUNSKOG RATA Kartaga mora: napustiti Sicliju  Rim ORGANIZIRA PRVU PROVINCIJU vratiti vojnih zarobljenika bez otkupa u 10 godina platiti 3200 talenata odštete zabrana novačenja plaćenika u Italiji priznavanje sirakuškog kralja Hijerona II. (rimski saveznik) Fasti triumphales s vojskovođama iz Prvog punskog rata 237./236. g.  KARTAGA POSEŽE ZA HISPANIJOM 218. g.  IZBIO predvodnik je Hamilkar Barka DRUGI PUNSKI utemeljenje Nove Kartage (Cartagena) RAT novo središte kartaške moći (opozicija Kartagi) 229. – 219. g. DVA ILIRSKA I HISTARSKI RAT 241. – 238.  PLAĆENIČKI RAT 238.- 225. RIMSKO – GALSKI RATOVI Pobuna kartaških plaćenika na Sardiniji 238.  antirimski savez Gala i Ligura koje su vodili Gazeati Hamilkar Barka smirio situaciju 225. G.  BITKA KOD TELAMONA 238./237. g,  Rim pretvorio Sardiniju i 218. g.  pacifikacija prostora  savršen kolonizacijski teritorij Korziku u provincije utemeljenje Kremona i Placentija  kontrola doline Pada 450. g. pr. Kr. 400. g. pr. Kr. 350. g. pr. Kr. 300. g. pr. Kr. USPOREDNA POVIJEST – MAKEDONSKO I ILIRSKO KRALJEVSTVO ARDIJEJSKE I DELMATSKE MIGRACIJE TIJEKOM 4. ST. PR. KR. PREMA OBALI Pseudo Skilak (22 i 23) ne spominje ih uz obalu Teopomp (FGrH II 40, 544) 359./358. g. pr. Kr.  sukob Ardijejaca s Keltima Kelti ih opili zatrovanim pićem  ardijejski poraz  JAČANJE ARDIJEJSKE DRŽAVE SREDINOM 3. ST. PR. KR. KRALJ BALEJ (Ballaios) poznat samo preko novca nekad se pretpostavljalo da je vladao početkom 2. st. pr. Kr. nova datacija je sredina 3. st. pr. Kr.  PRELUDIJ ILIRSKIH RATOVA USPON ILIRSKOG KRALJEVSTVA od cca.260. g.  pod vodstvom ARDIJEJACA Teritorij: primorje od Neretve do Drima Središta RIZON, SKODRA I LIS KRALJ AGRON RIZON (c. 250.-231- pr. Kr.) jačanje vojske i mornarice ilirski lembi  brodovi s oko 50 ljudi SKODRA Zloglasno gusarenje  Liv. X, 2. savez s Makedonijom protiv Etolaca 100 lemba s 5000 ilirskih ratnika plovi LIS na jug 231. g.  pobjeda kod Mediona nakon pobjede ubrzo umro Kad su se ilirske lađe vratile i kad je od svojih časnika čuo događaje s pohoda, kralj Agron je bio toliko izvan sebe od radosti zbog ideje da je porazio Etolce čije je povjerenje u vlastitu snagu bilo krajnje, prepustivši se prekomjernom opijanju i drugim sličnim uživanjima, ®F. Milivojević uhvatila ga je upala u prsima od koje je za nekoliko dana umro Polyb. II, 2-8. LEMB (LEMBOS) – ILIRSKI BRZI BRODOVI  PRELUDIJ ILIRSKIH RATOVA NASLJEDNIK PINES I REGENTICA TEUTA Pines je premlad  regentica Teuta ŠIRENJE ARDIJEJSKOG UTJECAJA NA JUG savez sa Epirom i Akarnanijom  ilirski gusari opljačkali Elidu i Meseniju Agronov brat Skerdelaida  opsjeo epirski grad Fenike ŠIRENJE ARDIJEJSKOG UTJECAJA NA SJEVER možda na delmatsko područje Far vjerojatno priznaje Teutinu vlast  DEMETRIJE FARSKI (upravitelj) 230. pr. Kr. NAVALA NA ISU  uspješno osvojen FENIKE grad Teuta, suvremena skulptura, Skenderbeg muzej u Kruji  POVOD PRVOG ILIRSKOG RATA (229. G. PR. KR.) NEUSPJEH RIMSKOG POSLANSTVA NA ISI gusarenje i napadi na italske trgovce u južnoj Iliridi  Rim je nezadovoljan POSLANSTVO BRAĆE GAJA I LUCIJA KORUNKANIJA Teuta obećala da ilirska država neće napadati rimske brodove i trgovce ne daje garanciju da ilirski pojedinci neće gusariti u svoju korist NEUSPJEH POSLANSTVA  jedan od poslanika je ubijen  eskalacija sukoba U to vrijeme doplovili su i rimski poslanici, te kada su primljeni u audijenciju, počeli su da govore o zločinima počinjenim protiv njih. Teuta ih je tijekom čitavog razgovora vrlo oholo slušala; kada su završili, rekla je da će se, što se njene države tiče, pobrinuti da Rimljane od strane Ilira ne zadesi nikakva nepravda, ali da, što se tiče privatnih lica, ilirski kraljevi nemaju zakonsko pravo ometati ih u pljačkanju na moru. Mlađeg poslanika je Teutin odgovor toliko naljutio da joj se obratio sa slobodom koja je bila opravdana, ali ne i primjerena situaciji. Rekao je sljedeće: »Teuta, Rimljani imaju odličan običaj da država kažnjava privatna zlodjela i pomaže oštećenima. Pokušat ćemo i mi, s božjom voljom, da te vrlo brzo primoramo da izmijeniš zakonska prava kraljeva prema Ilirima. Ona je Korunkanijevu otvorenost primila ljutito i nerazumno kao žena, i toliko su je razbjesnile njegove riječi da je zaobišla utvrđene ljudske zakone i dok su Rimljani otplovljavali poslala svoje ljude da ubiju poslanika koji joj se otvoreno obratio. Kada su Rimljani saznali što se dogodilo, razbjesnio ih je zločin koji je ta žena počinila i smjesta su počeli da se pripremaju, okupljaju legije i organiziraju flotu. Polyb. II, 2-8.  PRVI ILIRSKI RAT (229. – 228. G. PR. KR.) DEMETRIJE TEUTIN MANEVAR (229. g.) FARSKI Pohod na Epidamno (Dirahij), Apoloniju i Korkiru (OTOČJE OKO FARA I DIO grčkim gradovima pomažu Ahejci i Etolci ILIRSKOG KOPNA NA BITKA KOD otoka PAKSA  pobjeda Ilira SJEVERU) Korkira se predala Ilirima ILIRSKA DRŽAVA POD PINESOM I RIM ODLUČIO REAGIRATI SKERDELAIDOM (OKO BOKE I SKADRA) velika vojska kreće iz Brindizija  200 ratnih brodova, 20 000 pješaka, 2000 konjanika … vojsku i mornaricu predvode Aulo Postumije i Gnej Fulvije Centumal DEMETRIJE FARSKI PROMIJENIO STRANU pridružio se Rimljanima u opsadi Apolonije SLOBODNI RIMSKI prodor Rimljana prema sjeveru PROTEKTORAT (KORKIRA, APOLONIJA, EPIDAMNO, ISA, plemena PARTINI I ATINTANI ) KRAJ RATA (228. g. pr. Kr.) Teuta se vj. povukla u Rizon  sklopila mir pristala na podjelu kraljevstva NA 3 DIJELA I DANAK RIMU Iliri ne smiju slati više od 2 nenaoružana lemba južno od Lisa PAKS  240. g. pr. Kr. 230. g. pr. Kr. 220. g. pr. Kr. 210. g. pr. Kr. PRVI HISTARSKI RAT VIA FLAMINIA (od Rima do Arimina) cenzor Gaj Flaminije gradi 220. g. pr. Kr. 221. g.  PRVI HISTARSKI RAT nakon prodora Rimljana u Padsku nizinu i poraza Kelta ideja širenja na Jadran  suzbijanje histarskog gusarstva i kopnenih pljačkaških pohoda HISTRI OSTAJU SAMOSTALNI  pristali prestati s napadima  DOPUNSKA LITERATURA Bratož, Rajko, Rimska zgodovina. Od začetkov do nastopa cesarja Dioklecijana, Ljubljana: Zveza zgodovinskih društev Slovenije, 2007. Cabanes, Pierre, Iliri: od Bardileja do Gencija, Zagreb: Svitava, 2002. Kuntić-Makvić, Bruna, „Grčka i rimska starina.”, u: Hrvatska i Europa I: Rano doba hrvatske kulture, ur. I. Supičić, Zagreb: HAZU – AGM, 1997, 73 – 91. Kuntić-Makvić, Bruna, „Područje rimskog Illirika uoči dolaska Hrvata.”, Povijest Hrvata I: Srednji vijek, ur. F. Šanjek– F. Mirošević, Zagreb: Školska knjiga, 2003, 5 – 38. Matijašić, Robert, Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Zagreb: Leykam international, 2009. McKay, Christopher, Ancient Rome: A Military and Political History, New York: Cambridge University Press, 2007. Novak, Grga, Prošlost Dalmacije, knj. 1., Split: Marjan tisak, 2004. Novak, Grga, Jadransko more u sukobima i borbama kroz stoljeća, knj. 1., Split: Marjan tisak, 2004. Povijest, sv. 3, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress holding, 2007. The Oxford History of the Roman World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O. Murray, Oxford: Oxford University Press, 2001. Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 5, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar Keršovani, 1974. Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 5, ur. 6. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar Keršovani, 1974.