Razvoj u srednjem djetinjstvu (6-11 godina) PDF

5 Tjelesni, kognitivni i emocionalni razvoj u srednjem djetinjstvu 6-11 godina prema udžbeniku ‘’Psihologija cjeloživotnog razvoja’’, autorice Laure A. Beck, PhD Fizio...

5 Tjelesni, kognitivni i emocionalni razvoj u srednjem djetinjstvu 6-11 godina prema udžbeniku ‘’Psihologija cjeloživotnog razvoja’’, autorice Laure A. Beck, PhD Fizioterapija, 1. godina Psihički razvoj čovjeka 2024./25. Tjelesni rast Nastavlja se spori i pravilan rast tijela, kosti se i dalje produljuju i proširuju Mliječni se zubi zamjenjuju trajnima Do 9. godine djevojčice u tjelesnoj veličini premašuju dječake Fizioterapija, 1. godina Psihički razvoj čovjeka 2024./25. Motorički razvoj i igra Razvoj krupne motorike – povećana gipkost, ravnoteža, okretnost i snaga Poboljšanje u vremenu reakcije Razvoj fine motorike – čitljiviji rukopis, sve bolji crteži, više detalja Motorika se poboljšava ne samo zbog tjelesnog razvitka već i zbog kognitivnog razvoja  dijete može procesuirati više informacija odjednom Kognitivni razvoj Stadij konkretnih operacija (Piaget) – djeca mogu logički razmišljati o konkretnim, opipljivim pojmovima i informacijama Poboljšava se prostorno rezoniranje U ovoj dobi djeca mogu: Rješavati zadatke konzervacije (očuvanje fizikalnih svojstava predmeta dok se mijenja oblik) Mogu se decentrirati – usmjeriti na različite aspekte zadatka Mišljenje im postaje reverzibilno – mogu se vratiti ‘’par koraka unazad’’ kad misle i promijeniti mišljenje Serijacija – sposobnost redanja jedinica uzduž kvantitativne dimenzije (npr. redanje štapića po duljini) Fizioterapija, 1. godina Psihički razvoj čovjeka 2024./25. Značajke kognitivnog razvoja u srednjem djetinjstvu Fizioterapija, 1. godina Psihički razvoj čovjeka 2024./25. Obrada informacija Razvoj mozga doprinosi poboljšanjima u kapacitetu obrade informacija i kognitivnoj inhibiciji Pažnja postaje selektivnija, adaptabilna i planska ADHD kod školske djece (deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj) Poboljšavaju se strategije pamćenja Razvoj baze dugoročnog znanja, nove informacije se pohranjuju i dozivaju Razvija se metakognicija – svjesnost o procesu vlastitog učenja, nadgledanje svog učenja i razmišljanja (npr. ‘’ovo mi je nejasno’’) Fizioterapija, 1. godina Psihički razvoj čovjeka 2024./25. Radno pamćenje Radno pamćenje – sposobnost istovremenog baratanja s više informacija (npr. računanje množenja dvoznamenkastih brojeva) Povećana je efikasnost radnog pamćenja zbog brzine procesiranja i zbog sposobnosti da se inhibiraju nevažne informacije (da ne ‘’ulaze’’ u pamćenje) Promjene u mijelinizaciji i povezivanju sinapsi Radno pamćenje – izuzetno važno za učenje, naročito školskog gradiva Fizioterapija, 1. godina Psihički razvoj čovjeka 2024./25. Individualne razlike u kognitivnog razvoju Kvocijent inteligencije u školskoj dobi postaje stabilan i korelira sa školskim postignućem Korelacija između IQ i školskog uspjeha je najveća u OŠ, zatim SŠ, a najmanja na fakultetu – zašto? Brzina mišljenja je povezana sa IQ-om kao i učinkovito korištenje mentalnih strategija Inteligencija raste s dobi, počinje stagnirati u razdoblju rane odraslosti Razvoj inteligencije povezan je i s jezičnim razvojem (naročito verbalna inteligencija) – rječnik i dalje raste, djeca imaju preciznije i fleksibilnije shvaćanje značenja riječi, počinju koristiti složene gramatičke konstrukcije i konverzacijske strategije U ovoj dobi često počinju učiti strani jezik – kako bi se potpuno ovladalo jezikom najbolje je početi učiti u djetinjstvu (posebice zbog izgovora) Fizioterapija, 1. godina Psihički razvoj čovjeka 2024./25. Darovitost Kombinacija visokog IQ-a, kreativnosti i talenta Najčešći minimalni IQ za darovitost – 120 (manje od 10% populacije ima IQ 120, manje od 3% ima IQ 130 i >) Darovita djeca s lakoćom savladavaju školsko gradivo (najčešće u svim predmetima), znatiželjna su, postavljaju pitanja učiteljima, preispituju to što su čuli itd. Darovita djeca često mogu imati problema na socio-emocionalnoj domeni, a razlozi mogu biti različiti: 1) emocionalni razvoj zaostaje za naprednim intelektualnim razvojem 2) odudaranje od društva, teže pronalaženje zajedničkog jezika s vršnjacima 3) pritisak okoline vezan uz izvrsnost 4) dosada na nastavi 5) konflikt s nastavnicima za koje procjenjuju da ‘’nisu na razini’’ Napomena: nisu sva djeca kojoj je dosadno u školi darovita  Fizioterapija, 1. godina Psihički razvoj čovjeka 2024./25. Darovitost Nisu sva darovita djeca ista, baš naprotiv – neka su poslušna u školi i obožavaju biti na nastavi, dok je drugima na nastavi dosadno ili čak pokazuju bunt ili neke probleme u ponašanju Darovita se djeca također smatraju djecom s posebnim potrebama Velika odgovornost učitelja i roditelja – odluka kako pristupiti darovitom djetetu Različita područja darovitosti – matematičko, lingvističko, umjetničko itd. Fizioterapija, 1. godina Psihički razvoj čovjeka 2024./25. Darovitost Fizioterapija, 1. godina Psihički razvoj čovjeka 2024./25. Emocionalni i socijalni razvoj u srednjem djetinjstvu Fizioterapija, 1. godina Psihički razvoj čovjeka 2024./25. Emocionalni razvoj Emocije samosvijesti su razvijene – ponos, krivnja, stid  osobna odgovornost Djeca u srednjem djetinjstvu razumiju da čovjek može istovremeno doživljavati više emocija (npr. razumiju da se roditelj može ljutiti na njih, ali ih istovremeno voli) Do kraja ove razvojne faze razvijaju (ili bi trebali) vještine samoregulacije odnosno upravljanja vlastitim emocijama (prevladali su tantrume iz ranog djetinjstva) Dobra emocionalna regulacija – povezana s mnoštvom pozitivnih ishoda tijekom cijelog života, takva su djeca omiljena među vršnjacima, prosocijalna, optimistična Fizioterapija, 1. godina Psihički razvoj čovjeka 2024./25. Razumijevanje samog sebe Djetetov pojam o sebi počinje uključivati osobine ličnosti i točnije socijalno uspoređivanje Npr. ja sam društvena osoba / društvenija sam od većine svojih vršnjaka Na temelju razvitka pojma o sebi, socijalne usporedbe i povratnih informacija okoline (pogotovo u školi) se razvija samopoštovanje Realno samopoštovanje je povezano s autoritativnim roditeljstvom Fizioterapija, 1. godina Psihički razvoj čovjeka 2024./25. Razumijevanje samog sebe i atribucije Atribucija – naša svakodnevna, uobičajena objašnjenja uzorka ponašanja ili nekih posljedica Npr. zašto sam ja loš u sportu, zašto sam dobro napisao ispit, zašto sam dobio jedinicu, zašto sam dobar u školi itd. Najbolje za dijete – atribucija usmjerena na trud: Uspjeh – uspio sam jer sam puno učio/trenirao Neuspjeh – nisam uspio jer nisam dovoljno učio/trenirao (znači mogu to promijeniti) Negativno za dijete: atribucije usmjerene na uređene sposobnosti ili sreću (ne možemo utjecati na to) i vode u naučenu bespomoćnost Uspjeh – uspio sam zbog sreće (npr. učitelj je napravio lagan ispit) Neuspjeh – moje urođene sposobnosti (nemam talenta, nisam dovoljno pametan) – jer to ne mogu promijeniti Naučenu bespomoćnost će najvjerojatnije razviti djeca koja izvana dobivaju negativne povratne informacije o svojim sposobnostima (npr. ti nemaš talenta za ovo) i koja u školi susreću nepodupireće nastavnike Fizioterapija, 1. godina Psihički razvoj čovjeka 2024./25. Razumijevanje drugih – zauzimanje perspektive Iskustvo druženja s odraslima i s vršnjacima omogućuje djetetu da tijekom srednjeg djetinjstva razvija vještinu zauzimanja različite perspektive (da se stavi u tuđe cipele) Vrlo vrijedna i korisna vještina tijekom cijelog života – povezana je s empatijom i s dobro razvijenim socijalnim vještinama (koje su izuzetno korisne u svim aspektima života) I kod socijalnih vještina postoji upliv genetskih faktora (predispozicija), neki se pojedinci prirodno lakše snalaze u socijalnim situacijama, međutim – socijalne se vještine moraju ‘’trenirati’’ i vježbati Fizioterapija, 1. godina Psihički razvoj čovjeka 2024./25. Moralni razvoj Djeca su do srednjeg djetinjstva već internalizirala velik broj moralnih pravila (npr. treba biti pristojan, ne smiješ tući druge – pogotovo manje od sebe itd.) Pojam distributivne pravde (kako podijeliti materijalna dobra) se mijenja/razvija od: jednakost – zasluge – dobrohotnost Kako podijeliti mnoštvo slatkiša koje je nogometna ekipa razreda 4.b osvojila na nekom natjecanju? Svima jednako (ali nisu se svi natjecali?) – vrtićka dob najčešće razmišlja po svima jednako principu Samo onima koji su igrali, npr. 7 dječaka (po zasluzi) Zasluga je samo njihova, ali ako ima dovoljno za sve, a ima – sreću treba dijeliti s prijateljima, to je ispravno i ‘’moralno’’ (dobrohotnost) Fizioterapija, 1. godina Psihički razvoj čovjeka 2024./25. Odnosi s vršnjacima Interakcije postaju više prosocijalne, agresivnost se smanjuje Djeca se organiziraju u vršnjačke grupe Prijateljstvo – uzajamna veza koja se temelji na povjerenju, ne samo na zajedničkim aktivnostima Djeca sklona birati prijatelje slične sebi na mnoge načine (kao i odrasli?) Fizioterapija, 1. godina Psihički razvoj čovjeka 2024./25. Odnosi s vršnjacima - prihvaćenost Mjerenje i istraživanje prihvaćenosti/popularnosti među vršnjacima – 4 kategorije djece: 1) popularna – većina ih voli 2) odbačena – aktivno ih ne podržavaju 3) kontroverzna – dio ih voli, dio ne voli 4) zanemarena – ne doživljavaju ih ni pozitivno ni negativno 2 tipa popularne djece: 1) popularna-prosocijalna djeca – najčešće oni koji su dobri u školi, ali i u odnosima s drugima 2) popularna-antisocijalna djeca – najčešće dječaci koji su fizički spretni ili dobri u nekom sportu, ali imaju loš školski uspjeh Fizioterapija, 1. godina Psihički razvoj čovjeka 2024./25. Odnosi s vršnjacima - prihvaćenost 2 kategorije odbačene djece: 1) odbačena-agresivna djeca – aktivno se sukobljavaju 2) odbačena povučena djeca – drugi ih ne podržavaju, ali oni ne čine ništa po tom pitanju, ne sukobljavaju se, pasivna, socijalno neprilagođena – rizik za vršnjačko nasilje Podjela djece po prihvaćenosti od strane društva se uvelike preslikava na odraslost, uz rijetke drastične promjene (ali ih ima) Fizioterapija, 1. godina Psihički razvoj čovjeka 2024./25. Uobičajeni razvojni problemi Novonastali strahovi – usmjereni na područja poput tjelesne sigurnosti, medijski praćene događaje, školski uspjeh, zdravlje roditelja i odnose s vršnjacima Neka djeca razvijaju intenzivne, nesavladive strahove poput školske fobije (intenzivan strah i averzija od škole, ocjenjivanja) Teški životni uvjeti djece mogu uzrokovati intenzivnu tjeskobu Fizioterapija, 1. godina Psihički razvoj čovjeka 2024./25.