Uvod u povijest knjige

• Uvod u povijest knjige – pitanja i skripta (seminari)

Jared Jenisch: The history of the book: Introduction, Overview, Apologia

• Bostonska izjava je dokument koji je potaknuo raspravu o svemu vezanom uz knjigu.
• Knjiga se smatra kulturnim entitetom.
• Disciplina povijesti knjige potiče kritički pristup, poznat kao Gutenbergov sindrom, što znači da se ne prihvaćaju stvari zdravo za gotovo.
• Južna i istočna kultura su zapostavljene u proučavanju povijesti knjige.
• Povijest knjige je važna za struku knjižnica.

Definicija discipline povijesti knjige

• Povijest knjige je definirana kao društvena i kulturna povijest komunikacije putem tiska.
• Istražuje knjigu kao kulturni entitet i strukturu komunikacije s društvenim i ekonomskim implikacijama.
• Bavi se proučavanjem nastanka, distribucije, kupnje, čitanja i utjecaja knjiga na društvo.

Gutenbergov sindrom

• Gutenbergov sindrom je kritika da je povijest knjige kao akademska disciplina previše usredotočena na zapadnu tradiciju.

Darton, Robert: What is the History of Books?

• Povijest se proučavala kroz pisane dokumente običnih ljudi, a kasnije se došlo do autora.
• Adams Barkerov model prebacuje fokus na knjigu i ciklus knjige (preživljavanje knjige).
• Uvod u povijest knjige se poziva na 4 ključne podjele: sociologiju knjige i čitanja, paratekstualnost, intertekstualnost i komparativnu povijest.

Četiri ključne podjele u uvodu u povijest knjige

• Sociologija knjige i čitanja, paratekstualnost, intertekstualnost i komparativna povijest čine ključne podjele.

Pelc, Milan. Pismo-knjiga-slika

• Pismo je zatvoreni organizirani sustav fiksiranja informacija prema određenim pravilima i dogovorenim znakovima.
• Neno tehnika je prethodila pravom pismu, a prije nje se prenosilo slikom i usmenom komunikacijom.

Načini pamćenja u usmenoj komunikaciji

• Ljudi su pamtili kroz ritualizaciju sadržaja, ritmičku stilizaciju/ritmizaciju sadržaja (npr. Ilijada) i popraćenost sadržaja pokretima tijela (najčešće ruku).

Značenje špiljskih slikarija u Francuskoj

• Mogu biti ritualna zahvala, simpatetička magija ili umjetničko izražavanje.

Robinson, Andrew. Writing and script: A Very Short Introduction

• Pisari su se zapošljavali u hramovima, kao osobni asistenti kraljevima, radili u industriji i u struci prava, gdje god je trebalo zapisivati.
• Način pisanja ovisio je o materijalima i podlozi na kojoj je narod pisao.
• Materijali za pisanje su uvjetovali oblik pisma.
• Okružina je uvjetovala na kojoj će podlozi narod pisati (glinene pločice u močvarnom području, kamen i papirus u Egiptu).
• Kaligrafija je proces pisanja, umijeće i umjetnost pisanog teksta.

Kaligrafija

• Kaligrafija je umijeće i umjetnost pisanja.

Ovisnost razvitka pisma

• Način pisanja ovisio je o materijalima i podlozi, što je uvjetovalo razvitak pisma.

Stipčević, Aleksandar. Povijest knjige: drugo, prošireno i dopunjeno izdanje

• Glavni razlog nedostatka pisanih dokaza iz stare Indije je nedostatak dobrih materijala (palmin list, kora breze) i društvena struktura (kaste).
• Pristup kasti bio je uvjetovan rođenjem u njoj.
• Ako bi brahman dotaknuo sjenu šudre, morao se ići tuširati.
• U Kini se prvo koristila slikovna pisma, a zatim stilizacija; pojednostavljenjem dolaze do ideograma (kanji).
• Problem zapisivanja u Kini bio je manjak materijala (bambus).
• Cai Lun je izumio papir, a Kinezi su zadržali dominaciju proizvodnje papira do 8. stoljeća.
• Kinezi su zapisivali samo najvažnije tekstove kako bi izbjegli greške, a svete tekstove bi urezali u kamen i otisnuli na papir.
• Maje su razvili majaglife.
• Inke i Asteci su razvijali kodekse.
• Leporelo je knjiga poput harmonike koju su koristile Maje i Asteci.

Razlog nedostatka pisanih dokaza iz stare Indije

• Društvena struktura, odnosno vlast brahmana, željela je zadržati znanje jer kontrola nad njim daje moć.
• Koristili su se neno tehnikama poput ritualizacije sadržaja.

Metoda izučavanja drugih brahmana

• Ušli bi u rijeku Ganges do struka, te bi im šapnuli informacije (mantre) koje su morali zapamtiti.

Kinezi su umnažali svete tekstove

• Urezali bi tekst u kamen, premazali ga tintom i otisnuli na papir.

Leporelo

• Knjiga poput harmonike koju su koristile Maje i Asteci.

Kornicki, Peter. Japan, Korea, and Vietnam

• Kina je utjecala na sve tri kulture.
• Kinesko pismo je ušlo u Japan, Koreu i Vietnam prevođenjem budističkih tekstova.
• Sve tri zemlje su koristile drvotisak, a kasnije i tisak pokretnih slova.
• Proces tiska je bio ritualni/vjerski čin, a ne komercijalni.
• U 19. stoljeću u Japanu kreće kompletan razvoj komercijalnog tiska, potpuno se ukida cenzura.

Wokou

• Japanski samuraji, ribari i trgovci koji su se okrenuli piratstvu zbog siromaštva i kaosa u Japanu.

Cameron, Elizabeth. Is it art or knowledge?: deconstructing australian aboriginal creative making

• Praaustralci su bilježili i prenosili znanje kroz simbol/vizual.
• Simbol je vizualni oblik znanja i predstavlja kulturni intelekt.
• Naglasak je na zajednici, na kulturnom intelektu.
• Najpoznatiji simbol/element je krug.
• Repetitivno ponavljanje obrazaca služi za bolje pamćenje budućih generacija.

Način prenošenja znanja kod Praaustralaca

• Kroz simbol/vizual.

Gleick, James. The Information: A Histora, A Theory, A Flood

• Afrički bubnjevi prenose složene poruke kroz ritmove i tonove, koristeći poetske izraze umjesto direktnih poruka.
• Europljani su dugo vjerovali da bubnjevi služe samo za glazbu ili upozorenja.
• Afrički jezici su tonalni, značenje ovisi o visini tona.
• Bubnjevi repliciraju samo tonove govora, izostavljajući suglasnike i samoglasnike.
• Redundantnost je namjerno ponavljanje i proširenje jezičnih elemenata u porukama govorećih bubnjeva.
• Morseov kod koristi apstraktne znakove (točke/crtice) za slova, dok bubnjevi izravno oponašaju govor.
• Bubnjevi nemaju "rječnik" znakova, njihov je "kod" prirodna adaptacija govora.

Značajka afričkog jezika za komunikaciju bubnjevima

• Tonalnost jezika.

Redundantnost

• Namjerno ponavljanje i proširenje jezičnih elemenata u porukama govorećih bubnjeva.

Elby, Tristan. A Contemporary Guide to the Vedas: A Critical Survey of the Texts and Literature

• Vede se dijele na četiri glavne zbirke (Samhite): Rg Veda, Sama Veda, Yajur Veda i Atharva Veda.
• Najstariji slojevi (Rg Veda) datiraju se oko 1500. pr. Kr.
• Središnji element vedskog svjetonazora su šrauta i griha rituali, uključujući žrtvovanje životinja.
• Kozmologija govori da je svijet stvoren žrtvovanjem prvobitnog čovjeka (Purusha).
• Koncepti uključuju brahmana (apsolut) i atmana (pojedinačna duša).
• Posmrtni život i ideje o Yamaloki razvijaju se u Upanišadama u koncepte reinkarnacije i oslobođenja (mokša).

Četiri vede

• Rg Veda, Sama Veda, Yajur Veda, Atharva Veda.

Svrha veda

• Zbirke su hvalospjeva, molitvi, ritualnih uputa, filozofskih rasprava i pjesama
• Služe za izražavanje odnosa prema božanstvima, vođenje duhovnog i moralnog života, te očuvanje tradicionalnog znanja i mudrosti.

Četiri glavna dijela Veda

• Samhite (himne i molitve), Brahmane (obredna tumačenja), Aranjake (filozofske rasprave za pustinjake), Upanišade (duhovna filozofija i meditacija).

Peck, William H. The Papyrus of Nes-min: An Egyptian Book of the Dead

• Knjiga mrtvih je samo primjer drugih knjiga mrtvih.
• Postoje tri razdoblja razvoja knjiga mrtvih: staro kraljevstvo, srednje kraljevstvo, knjige mrtvih.
• U njima se saznavale informacije o raznim božanstvima.
• Tibetanci također imali knjige mrtvih.
• Prijevod imena knjiga mrtvih s egipatskog je „Izlazak na kraju dana".

Tri razdoblja knjiga mrtvih

• Staro kraljevstvo (tekstovi piramida - himne i molitve).
• Srednje kraljevstvo (tekstovi sarkofaga - uklesani u sarkofage).
• Knjige mrtvih (vezane uz novo kraljevstvo; pisane na papirusu; sadržavale su himne, molitve i čarolije za zaštitu).

Houston, Keith. The Book: a cover to cover exploration of the most powerful object of our time

• Mnogi rukopisi su poznati kao inzularni rukopisi.
• Razne profesije su bile povezane uz cijeli proces: antikvariji, skriptores, korektores, rubrikatores, miniatores.
• Bestijariji su iluminirani rukopisi i ilustracije različitih čudovišta.
• U rukopise su se ubacivali i razni smiješni sadržaji koji nisu vezani uz vjerski tekst.

Knjiga Kelsa

• Jedan od najljepših primjera iluminiranih rukopisa (inzularnih rukopisa).

Buettner, Brigitte. Profane Illuminations, Secular Illusions: Manuscripts in Late Medieval Courtly Society

• Počinje uspon vizualne pismenosti/naracije u srednjovjekovnim rukopisima.
• Primarna svrha narativa je promijeniti ponašanja onih koji to čitaju da razlikuju ono što je moralno dobro i moralno loše (didaktička funkcija).
• Obitelj Valoa je imala arhiv knjiga gdje su imali inventare knjiga (služili su kao klasifikacija knjiga; radili zabilješke gdje te knjige idu, kome se posuđuju itd.).

Važnost obitelji Valoa

• Obitelj Valoa je prva imala inventare knjiga unutar svoje arhive knjiga i pratila put knjige, tj. gdje te knjige idu, kome se posuđuju itd.

Le Goff, Jacques. The birth of Europe

• Nove promjene koje su se dogodile širenjem sveučilišta: prijelaz na kodeks, podjela teksta na naslove i podnaslove, tekst se dijeli na poglavlja i pod poglavlja, razvija se interpunkcija, nove profesije u području knjige/pisanja, knjižare, šire margine itd.
• Skolastika – spoj antičkog logicizma i kršćanskog nauka, utjecala na promjenu u latinskom, počinju se koristiti skolastički i narodni jezici.
• Dolazi do promjena u književnosti – nastanak romana (povijesni i romantični).

Promjene u knjizi širenjem sveučilišta

• Prijelaz na kodeks, podjela teksta na naslove i podnaslove, tekst se dijeli na poglavlja i pod poglavlja, razvija se interpunkcija.

Jezici u 12. stoljeću

• Skolastički latinski i narodni jezici.

Dva tipa romana

• Povijesni i romantični.

Razvijeni srednji vijek. // Povijest / uredio Ivo Goldstein

• Svećenici su zapisivali pučke susrete iz svoje perspektive.
• Tri dodira: zabrana/uništavanje, denaturalizacija/kristijaniziranje, asimulacija (ponovno oživljavanje – paganske prakse preuzela crkva).
• Ciklus romana je zaživio na narodnim jezicima - bretonski ciklus (o kralju Arthuru).
• Crkva uvodila pučke elemente u propovijedi, tipske priče i legende, literatura exempla.

Bretonski ciklus

• Ciklus romana koji je zaživio na narodnim jezicima, ciklus romana o kralju Arthuru.

Literatura exempla

• Uvođenje primjera iz pučke kulture u propovijedi kako bi se puku približila religijska tematika.