ommo p6 p7
98 Questions
0 Views

Choose a study mode

Play Quiz
Study Flashcards
Spaced Repetition
Chat to Lesson

Podcast

Play an AI-generated podcast conversation about this lesson

Questions and Answers

Koji od navedenih abiotičkih faktora imaju najznačajniji utjecaj na sastav i brojnost životnih zajednica na mekim dnima?

  • Prisutnost predatora, kompeticija, simbioza
  • Količina svjetlosti, dostupnost kisika, pH
  • Temperatura vode, salinitet, struje
  • Veličina čestica, djelovanje valova, nagib (correct)

U sublitoralnim pridnenim zajednicama mekih dna, epifauna (organizmi koji žive na površini supstrata) je dominantna u odnosu na infaunu (organizmi koji se ukopavaju u sediment).

False (B)

Objasnite zašto je broj vrsta u sublitoralnim pridnenim zajednicama mekih dna veći nego u mediolitoralu istog tipa sedimenta.

Manje ekstremni fizikalni uvjeti (nema isušivanja, drastičnih promjena temperature i saliniteta)

Podloge u koje se organizmi mogu lako ukopati nazivaju se ______, i javljaju se ondje gdje se talože sedimenti.

<p>meki supstrati</p> Signup and view all the answers

Povežite tip prostornog rasporeda organizama u staništu s njegovom definicijom:

<p>Nasumičan = Položaj svake jedinke u prostoru neovisan je o položaju drugih jedinki. Ravnomjeran = Jedinke su raspoređene na približno jednakim udaljenostima. Grupni = Jedinke se nalaze u manjim ili većim skupinama.</p> Signup and view all the answers

Koji od navedenih tipova prostornog rasporeda organizama je najčešći kod morskih organizama?

<p>Grupni (C)</p> Signup and view all the answers

Veličina čestica sedimenta nije važna za organizme koji žive u mekim dnima.

<p>False (B)</p> Signup and view all the answers

Navedite tri podjele mekih sedimenata prema veličini čestica.

<p>Pijesak, mulj (silt), glina</p> Signup and view all the answers

Koja veličina čestica sedimenta se smatra muljem (silt)?

<p>0.002 – 0.062 mm (B)</p> Signup and view all the answers

Djelovanjem ______ čestice supstrata se izdižu, gibaju u vodi i ponovno talože na dnu.

<p>valova</p> Signup and view all the answers

Što karakterizira RPD (redox potential discontinuity) zonu u morskim sedimentima?

<p>Brza promjena redox potencijala od pozitivnog prema negativnom. (A)</p> Signup and view all the answers

Ispod RPD zone, razgradnja organske tvari se prvenstveno odvija djelovanjem aerobnih bakterija.

<p>False (B)</p> Signup and view all the answers

Koji su glavni izvori hrane za zajednice mekog dna bez vegetacije?

<p>Detritus</p> Signup and view all the answers

U RPD zoni, neki spojevi se difuzijom premještaju u dublje slojeve, gdje ih iskorištavaju ___________ bakterije, koje u procesu oslobađaju fosfate.

<p>anaerobne</p> Signup and view all the answers

Povežite organizme s njihovom primarnom hranidbenom strategijom u zajednicama mekog dna:

<p>mnogočetinaši = deposit feeders bakterije = detritus školjke = suspension feeders morski ježinci = deposit feeders</p> Signup and view all the answers

Koja je uloga simbiotskih bakterija u sedimentima s niskim koncentracijama kisika?

<p>Omogućuju organizmima da prežive u uvjetima s malo kisika. (A)</p> Signup and view all the answers

Primarna produkcija u mekim morskim dnima bez vegetacije je visoka zbog obilja morskih cvjetnica.

<p>False (B)</p> Signup and view all the answers

Kako nedostatak kisika (O2) utječe na organizme koji žive u intersticijskim područjima sedimenta?

<p>Smanjuje potrošnju O2, ograničava sposobnost za aerobnu respiraciju</p> Signup and view all the answers

Koji od navedenih faktora ne utječe na raspodjelu pridnenih sedimenata na morskom dnu?

<p>Prisutnost organske tvari (C)</p> Signup and view all the answers

Sedimenti s većim česticama, poput grubog pijeska, zadržavaju više vode zbog kapilarne aktivnosti u usporedbi s finim pijeskom.

<p>False (B)</p> Signup and view all the answers

Što je hidrogen-sulfid (H2S) i u kojim uvjetima nastaje u sedimentima?

<p>Hidrogen-sulfid je plin neugodnog mirisa koji nastaje u anoksičnim uvjetima tijekom anaerobne respiracije bakterija u sedimentu.</p> Signup and view all the answers

U ______ sedimentima, protok vode je smanjen, što dovodi do reduciranog donosa kisika.

<p>muljevitim</p> Signup and view all the answers

Povežite tip sedimenta s uvjetima koji prevladavaju na lokaciji na kojoj se nalazi.

<p>Muljevita dna = Mirna i zaštićena područja Grublji sediment = Područja s jakim valovima i strujama Gola stijena = Područja s vrlo jakim kretanjem vode</p> Signup and view all the answers

Koja od navedenih karakteristika nije tipična za anoksične sedimente?

<p>Visoka koncentracija kisika (C)</p> Signup and view all the answers

Isušivanje je veći problem za organizme koji žive u finom pijesku nego za one koji žive na stjenovitim obalama.

<p>False (B)</p> Signup and view all the answers

Kako veličina čestica sedimenta utječe na količinu kisika dostupnog za disanje organizmima koji žive u sedimentu?

<p>Veličina čestica utječe na poroznost sedimenta, što određuje koliko lako voda i kisik mogu cirkulirati kroz sediment. Manje čestice, poput onih u mulju, smanjuju cirkulaciju i dostupnost kisika.</p> Signup and view all the answers

Komadići organske tvari tonu približno istom brzinom kao i čestice ______.

<p>gline</p> Signup and view all the answers

Koja od navedenih adaptacija pomaže organizmima da prežive u sedimentima sa smanjenom količinom kisika?

<p>Sve navedeno (A)</p> Signup and view all the answers

Koja od navedenih karakteristika sedimenta pogoduje pronalasku većeg broja deposit feeders organizama?

<p>Muljevit sediment s malim intersticijskim prostorima (C)</p> Signup and view all the answers

Suspension feeders (organizmi koji filtriraju hranu iz vode) su češći na muljevitom sedimentu nego na pjeskovitom.

<p>False (B)</p> Signup and view all the answers

Objasnite ulogu bioturbatora u morskom sedimentu.

<p>Bioturbatori pomiču sediment tijekom hranjenja ili kretanja, oksigenirajući dublje slojeve i zakopavajući površinske slojeve.</p> Signup and view all the answers

Organizme koji se hrane uginulim organizmima nazivamo _______.

<p>strvinari</p> Signup and view all the answers

Povežite tip hranjenja s primjerom organizma:

<p>Deposit feeder = Morski trp Suspension feeder = Školjkaš Predator = Puž Strvinar = Kozica</p> Signup and view all the answers

Kako predatori u sedimentu mogu utjecati na rekolonizaciju organizama?

<p>Uklanjaju organizme i uzrokuju poremećaje, omogućujući rekolonizaciju različitim tipovima organizama (C)</p> Signup and view all the answers

Kitovi i raže, kao veliki predatori, nikako ne mogu biti bioturbatori jer se hrane samo plijenom na površini sedimenta.

<p>False (B)</p> Signup and view all the answers

Opišite kako rakovi iz roda Emerita kombiniraju hranjenje i kretanje.

<p>Rakovi <em>Emerita</em> drže grmolike antene iznad sedimenta kako bi hvatali hranu, a brzim ukopavanjem i iskopavanjem se kreću i istovremeno hrane.</p> Signup and view all the answers

Koja od navedenih životinja prvenstveno filtrira sediment u potrazi za hranom?

<p>Sivi kit (Eschrichtius robustus) (D)</p> Signup and view all the answers

Morske cvjetnice ovise o otopljenim nutrijentima u vodi, slično algama i fitoplanktonu.

<p>False (B)</p> Signup and view all the answers

Navedite primjer odnosa sinekije (sustanarstva) između dvije vrste morskih organizama.

<p>Trpovi (Stichopus regalis i Holothuria tubulosa) i riba pjegavi strmorinac (Carapus acus)</p> Signup and view all the answers

____________ su male alge koje žive na površini listova morskih cvjetnica.

<p>Epifiti</p> Signup and view all the answers

Povežite morske organizme s njihovom prehranom:

<p>Nassarius (ili Polinices) = Školjkaši, mnogočetinaši, zmijače Zvjezdače = Školjkaši, ježinci, puževi Amfipodi = Ličinke koje se 'smještaju' na morsko dno Sivi kit (Eschrichtius robustus) = Račići (amfipodi) i druge male životinje</p> Signup and view all the answers

Koja od navedenih funkcija je najvažnija za rizome morskih cvjetnica?

<p>Pričvršćivanje i stabilizacija mekih dna (A)</p> Signup and view all the answers

Morske cvjetnice najbolje se razvijaju u dubokim, izloženim područjima otvorenog mora.

<p>False (B)</p> Signup and view all the answers

Navedite tri biljoždera koji se hrane morskim cvjetnicama.

<p>Morske kornjače, morske krave, neki morski ježinci, neke ribe(rod Sparisoma) i ptice</p> Signup and view all the answers

Koja od navedenih životinja ne nastanjuje područja među biljkama i u sedimentu morskog dna?

<p>Morski ježinci (A)</p> Signup and view all the answers

Livade voge (Posidonia oceanica) rastu vrlo brzo, otprilike 10 cm godišnje, što im omogućuje brz oporavak od devastacija.

<p>False (B)</p> Signup and view all the answers

Navedi barem dva negativna utjecaja čovjeka koji dovode do devastacije naselja morskih cvjetnica.

<p>Zagađenje, korištenje štetnih i neselektivnih ribolovnih alata</p> Signup and view all the answers

Plemenita periska (Pinna nobilis) živi u zajednici s malim, kratkorepim rakom, poznatim kao "__________", koji je komensal na škrgama periske.

<p>periskin čuvar</p> Signup and view all the answers

Poveži vrste riba karakteristične za livade morskih cvjetnica s njihovim odgovarajućim nazivima:

<p>Simphodus tinca = Lumbrak Serranus scriba = Pirka Scorpaena scrofa = Škrpina Labrus viridis = Drozd Coris julis = Knez</p> Signup and view all the answers

Koja od navedenih skupina životinja nije tipična za život među morskim cvjetnicama i u sedimentu pridnenih staništa?

<p>Ježinci. (C)</p> Signup and view all the answers

Livade morske voge (Posidonia oceanica) u Jadranu i Mediteranu imaju iznimnu važnost za morski ekosustav. Koji od navedenih razloga najmanje doprinosi njihovoj važnosti?

<p>Izvor su hrane za odrasle jedinke velikih predatorskih riba. (D)</p> Signup and view all the answers

Plemenita periska (Pinna nobilis) često živi u zajednici s rakom "periskin čuvar" (Pinnotheres). Kakav je odnos te dvije vrste?

<p>Komensalizam, gdje rak ima koristi, a periska nema ni koristi ni štete. (A)</p> Signup and view all the answers

Koja od navedenih riba nije karakteristična za livade morskih cvjetnica u Jadranu?

<p>Tunj. (E)</p> Signup and view all the answers

Naselja morskih cvjetnica, posebno voge (Posidonia oceanica), su podložna devastaciji uslijed različitih ljudskih aktivnosti. Koja od navedenih aktivnosti najmanje doprinosi uništavanju tih naselja?

<p>Korištenje selektivnih ribolovnih alata. (D)</p> Signup and view all the answers

U kojim tipovima morskih pridnenih sedimenata je isušivanje najmanje izražen problem za organizme?

<p>U muljevitim sedimentima (A)</p> Signup and view all the answers

Kako veličina čestica sedimenta utječe na količinu kisika (O2) dostupnog organizmima koji žive u sedimentu?

<p>Manje čestice smanjuju protok vode i dostupnost kisika (A)</p> Signup and view all the answers

Koji tip sedimenta bi najvjerojatnije bio pronađen u mirnom, zaštićenom području morskog dna?

<p>Muljevito dno (C)</p> Signup and view all the answers

Što karakterizira anoksične sedimente?

<p>Nedostatak kisika i prisutnost hidrogen-sulfida (H2S) (B)</p> Signup and view all the answers

Kako organizmi koji žive u sedimentima s niskom razinom kisika (O2) mogu doći do kisika?

<p>Punjenjem vodom bogatom kisikom s površine sedimenta pomoću sifona ili bušotina (C)</p> Signup and view all the answers

U sedimentima, komadići organske tvari se talože zajedno s kojim tipom čestica?

<p>S česticama gline (C)</p> Signup and view all the answers

Što je zajedničko sedimentima s krupnim pijeskom?

<p>Brzo se isušuju (A)</p> Signup and view all the answers

Kako stupanj sortiranja sedimenta utječe na njegovu poroznost?

<p>Dobro sortirani sedimenti mogu imati visoku ili nisku poroznost ovisno o veličini čestica (A)</p> Signup and view all the answers

Što se događa s nevezanim materijalom na područjima s jakim gibanjem vode?

<p>Biva odnesen, ostavljajući za sobom golu stijenu (C)</p> Signup and view all the answers

Koja adaptacija nije povezana s preživljavanjem u anoksičnim uvjetima sedimenta?

<p>Razvoj čvrstog egzoskeleta (A)</p> Signup and view all the answers

Koja je glavna razlika u hranidbenim strategijama između deposit feeders-a i suspension feeders-a?

<p>Deposit feeders se hrane organskom tvari istaloženom na dnu ili u sedimentu, dok suspension feeders filtriraju čestice hrane iz vode. (B)</p> Signup and view all the answers

Zašto su deposit feeders češći u muljevitim sedimentima, a suspension feeders u pjeskovitim?

<p>Mulj sadrži više organske tvari, što je hrana za deposit feeders-e, dok pjeskovito dno omogućuje bolji protok vode i time više hrane za suspension feeders-e. (B)</p> Signup and view all the answers

Koja je uloga bioturbatora u morskom sedimentu?

<p>Bioturbatori pomiču sediment tijekom hranjenja ili kretanja, oksigeniraju dublje slojeve i mijenjaju raspored organske tvari. (D)</p> Signup and view all the answers

Ako je u nekom području morskog dna došlo do povećanja broja predatora koji se ukopavaju u sediment u potrazi za plijenom, koji je najvjerojatniji učinak na zajednicu?

<p>Smanjenje bioraznolikosti i promjena u tipovima organizama koji mogu ponovno kolonizirati područje. (B)</p> Signup and view all the answers

Koji od navedenih primjera najbolje opisuje ulogu strvinara (eng. scavengers) u zajednicama mekog dna?

<p>Komercijalno važne vrste kozica (rod Penaeus) koje se hrane uginulim organizmima. (B)</p> Signup and view all the answers

Kako veliki predatori poput kitova i raža mogu djelovati kao bioturbatori?

<p>Dubljenjem rupa u podlozi tijekom hranjenja, što mijenja karakteristike sedimenta. (C)</p> Signup and view all the answers

Kako Olivella puževi dolaze do hrane?

<p>Formiraju sluzavu, ljepljivu mrežu na koju se lijepe čestice hrane. (A)</p> Signup and view all the answers

Na koji način rakovi iz roda Emerita kombiniraju hranjenje i kretanje?

<p>Drže antene iznad sedimenta i hvataju hranu brzim ukopavanjem i iskopavanjem. (A)</p> Signup and view all the answers

Koja je glavna razlika između infaune i epifaune u sublitoralnim pridnenim zajednicama mekih dna?

<p>Epifauna živi na površini sedimenta, dok se infauna ukopava u sediment. (C)</p> Signup and view all the answers

Zašto je grupni raspored organizama najčešći u sublitoralnim pridnenim zajednicama mekih dna?

<p>Grupni raspored je uglavnom posljedica nejednolike raspodjele sedimenta i traženja odgovarajuće podloge. (B)</p> Signup and view all the answers

Kako djelovanje valova utječe na čestice supstrata u pridnenim zajednicama?

<p>Valovi izdižu čestice supstrata, uzrokuju njihovo gibanje u vodi i potom ponovno taloženje na dnu. (B)</p> Signup and view all the answers

Koji od navedenih rasporeda organizama se rijetko viđa u prirodi?

<p>Ravnomjeran (C)</p> Signup and view all the answers

Koja od navedenih veličina čestica sedimenta omogućava najslabije zadržavanje vode?

<p>Grubi pijesak (C)</p> Signup and view all the answers

Kako veličina čestica sedimenta utječe na mogućnost ukopavanja organizama?

<p>Određena veličina čestica olakšava ukopavanje, ovisno o morfološkim adaptacijama organizma. (A)</p> Signup and view all the answers

Što karakterizira nasumični prostorni raspored organizama?

<p>Položaj svake jedinke u prostoru neovisan je o položaju drugih jedinki. (B)</p> Signup and view all the answers

Koji od navedenih faktora ne doprinosi većem broju vrsta u sublitoralnim pridnenim zajednicama mekih dna u usporedbi s mediolitoralnim zajednicama istog tipa sedimenta?

<p>Veća količina organske tvari u sedimentu. (A)</p> Signup and view all the answers

Koja je glavna karakteristika muljevitih sedimenata u odnosu na pjeskovite?

<p>Muljeviti sedimenti zadržavaju više organske tvari i imaju manju propusnost za vodu i kisik. (B)</p> Signup and view all the answers

Kako nagib morskog dna utječe na zajednice mekih dna?

<p>Strmiji nagib obično ima manje taloženja sedimenta zbog erozije uzrokovane strujama i valovima. (B)</p> Signup and view all the answers

Koja je glavna uloga rizoma morskih cvjetnica u ekosustavu mekog dna?

<p>Umanjivanje djelovanja struja i valova, što doprinosi stabilizaciji dna i taloženju sedimenta. (C)</p> Signup and view all the answers

Kako epifiti, koji žive na površini listova morskih cvjetnica, doprinose ekosustavu?

<p>Fiksiraju dušik i oslobađaju nutrijente u obliku dušikovih spojeva, obogaćujući okoliš. (C)</p> Signup and view all the answers

Koja od navedenih tvrdnji najbolje opisuje sinekiju između trpova (Stichopus regalis i Holothuria tubulosa) i ribe pjegavog strmorinca (Carapus acus)?

<p>Strmorinci borave u trpovima radi utočišta i izlaze noću radi hranjenja, a trpovi nemaju ni koristi ni štete od toga. (A)</p> Signup and view all the answers

Kako smanjenje turbulencija, omogućeno prisutnošću morskih cvjetnica, utječe na kvalitetu morske vode?

<p>Povećava čistoću vode pospješujući taloženje finijeg sedimenta i smanjujući zamućenost. (C)</p> Signup and view all the answers

Kako kitovi poput sivog kita (Eschrichtius robustus) doprinose dinamici ekosustava mekog dna?

<p>Filtriraju sediment u potrazi za račićima i drugim malim životinjama, remeteći dno i utječući na raspodjelu nutrijenata. (C)</p> Signup and view all the answers

Usporedite važnost izvora nutrijenata za morske cvjetnice i alge.

<p>Za razliku od algi, morske cvjetnice mogu crpiti nutrijente iz sedimenta putem korijenja. (C)</p> Signup and view all the answers

Koja od navedenih adaptacija je ključna za preživljavanje organizama koji žive na listovima morskih cvjetnica?

<p>Prilagodba na život u gustoj vegetaciji, poput malih dimenzija i sposobnosti prianjanja. (A)</p> Signup and view all the answers

Kako prisutnost livada morskih cvjetnica utječe na bioraznolikost morskog dna?

<p>Povećava bioraznolikost pružajući sklonište i hranu za mnoge vrste, te stabilizirajući sediment. (B)</p> Signup and view all the answers

Kako simbiotske bakterije omogućuju organizmima preživljavanje u sedimentima s niskom koncentracijom kisika (O2)?

<p>Smanjuju potrebu organizama za kisikom kroz anaerobnu respiraciju. (A)</p> Signup and view all the answers

Što karakterizira redox potential discontinuity (RPD) zonu u morskim sedimentima?

<p>Prijelazna zona između aerobnog i anaerobnog sloja s naglom promjenom redoks potencijala. (C)</p> Signup and view all the answers

Koji se procesi odvijaju u RPD zoni koji doprinose recikliranju nutrijenata?

<p>Aerobne bakterije oksidiraju reducirane spojeve, proizvodeći CO2, NO3 i SO4 koji se inkorporiraju u biomasu. (B)</p> Signup and view all the answers

Što je glavni izvor hrane u zajednicama mekih dna bez vegetacije?

<p>Detritus donesen strujama iz drugih produktivnih ekosustava. (B)</p> Signup and view all the answers

Koja je uloga kemoautotrofnih bakterija u RPD zoni?

<p>Oksidacija reduciranih anorganskih spojeva i fiksiranje CO2 za stvaranje organske tvari. (C)</p> Signup and view all the answers

Kako nedostatak kisika u intersticijskim prostorima sedimenta utječe na metabolizam organizama koji tamo žive?

<p>Smanjuje se potrošnja kisika i javlja se tromost zbog usporenog metabolizma. (D)</p> Signup and view all the answers

Na koji način detritus postaje dostupan kao hrana različitim organizmima u zajednicama mekog dna?

<p>Razgradnjom od strane bakterija, pretvarajući ga u hranu za meiofaunu i deposit feeders. (A)</p> Signup and view all the answers

Koja od navedenih skupina organizama je najvažnija za razgradnju detritusa u zajednicama mekih dna?

<p>Bakterije. (B)</p> Signup and view all the answers

Flashcards

Što su pridnene životne zajednice?

Životne zajednice koje žive na dnu mora ili oceana.

Što su zajednice mekih dna?

Najčešća vrsta pridnenih zajednica; organizmi se lako ukopavaju u podlogu.

Što su zajednice kamenitog dna?

Pridnene zajednice gdje prevladava kamenita podloga; manje su zastupljene od onih s mekim dnom.

Što su meki supstrati?

Podloge u koje se organizmi mogu lako ukopati, nalaze se gdje se talože sedimenti.

Signup and view all the flashcards

Što je infauna/endofauna?

Životinje koje žive u sedimentu.

Signup and view all the flashcards

Što je epifauna?

Životinje koje žive na površini supstrata.

Signup and view all the flashcards

Što je nasumičan raspored?

Položaj jedinke ne ovisi o položaju drugih jedinki, neravnomjerno raštrkane.

Signup and view all the flashcards

Što je ravnomjeran raspored?

Jedinke su na približno jednakim udaljenostima; rijetko se javlja u prirodi.

Signup and view all the flashcards

Što je grupni raspored?

Jedinke su u manjim ili većim skupinama, zbog heterogenosti staništa ili socijalnog života.

Signup and view all the flashcards

Koji su najvažniji abiotički faktori za život zajednica na mekim dnima?

Veličina čestica, djelovanje valova i nagib.

Signup and view all the flashcards

Intersticijski O2

Količina kisika (O2) prisutna u prostoru između čestica sedimenta.

Signup and view all the flashcards

Tromost/Usporenost (O2)

Smanjena potrošnja kisika (O2) kod organizama u sedimentu.

Signup and view all the flashcards

RPD (Redox Potential Discontinuity)

Granica između aerobnog (s kisikom) i anaerobnog (bez kisika) sloja u sedimentu.

Signup and view all the flashcards

Karakteristike RPD zone

Brza promjena redox potencijala, od pozitivnog u aerobnom sloju do negativnog u anaerobnom sloju.

Signup and view all the flashcards

Razgradnja oko RPD zone

Razgradnja organske tvari djelovanjem anaerobnih bakterija ispod RPD zone, a aerobnih bakterija iznad.

Signup and view all the flashcards

Boje RPD zone

Siva boja; oksidirani sloj iznad je smeđi/žuti, a anaerobni sloj ispod je crni.

Signup and view all the flashcards

Meiofauna

Sitne životinje koje žive u prostoru između čestica sedimenta i hrane se detritusom.

Signup and view all the flashcards

Deposit feeders (primjeri)

Mnogočetinaši, morski ježinci, zmijače, zvjezdače i trpovi koji se hrane detritusom u sedimentu.

Signup and view all the flashcards

Deposit feeders (hranioci taloga)

Organizimi koji se hrane organskom tvari istaloženom na dnu mora ili u sedimentu.

Signup and view all the flashcards

Suspension feeders (hranioci iz suspenzije)

Organizimi koji ne čekaju da se čestice hrane slegnu, već ih aktivno hvataju iz vode.

Signup and view all the flashcards

Primjer deposit feedinga

Morski trpovi i crvi gutaju sediment, probavljaju organsku tvar, a ostatak izbacuju.

Signup and view all the flashcards

Primjer suspension feedinga

Puževi i rakovi koriste sluz ili antene za hvatanje čestica hrane iz vode.

Signup and view all the flashcards

Bioturbatori

Organizmi koji pomiču sediment tijekom hranjenja ili kretanja, oksigenirajući dublje slojeve.

Signup and view all the flashcards

Učinci bioturbatora

Pomiču sediment, oksigeniraju dublje slojeve i zakopavaju one koji su bili na površini.

Signup and view all the flashcards

Strvinari

Organizimi koji se hrane uginulim organizmima.

Signup and view all the flashcards

Predatori (grabežljivci)

Organizimi koji love druge organizme, bilo ukopavanjem ili na površini.

Signup and view all the flashcards

Taloženje sedimenata

Sitni sedimenti ostaju suspendirani čak i uz blago kretanje vode, dok se grubi sediment taloži na dnu, osim ako su prisutna značajna gibanja.

Signup and view all the flashcards

Tipovi pridnenih sedimenata

Muljevita dna se nalaze u mirnim, zaštićenim područjima, dok se grublji sediment nalazi na mjestima s jačim valovima i strujama.

Signup and view all the flashcards

Isušivanje sedimentnih obala

Isušivanje je manje izražen problem na sedimentnim obalama u odnosu na stjenovite, ali ovisi o veličini čestica sedimenta.

Signup and view all the flashcards

Kapilarna aktivnost finog pijeska

Fini pijesak, zbog kapilarne aktivnosti, zadržava više vode u intersticijskim prostorima nakon povlačenja oseke.

Signup and view all the flashcards

Otjecanje vode u grubom sedimentu

Grubi sedimenti omogućuju brže otjecanje vode nakon oseke.

Signup and view all the flashcards

Kisik i veličina čestica

Veličina čestica sedimenta uvjetuje količinu kisika dostupnog u sedimentima.

Signup and view all the flashcards

Kisik u muljevitim sedimentima

Muljeviti sedimenti imaju ograničene količine kisika zbog veće količine organske tvari i smanjenog protoka vode.

Signup and view all the flashcards

Anoksični sedimenti

U dubljim slojevima muljevitog sedimenta nema kisika, stvarajući anoksične uvjete.

Signup and view all the flashcards

Sumporovodik (H2S)

Anaerobna respiracija u sedimentu stvara sumporovodik (H2S), plin neugodnog mirisa.

Signup and view all the flashcards

Adaptacije na nedostatak kisika

Neki organizmi u sedimentu koriste sifone ili bušotine za dovod vode bogate kisikom s površine.

Signup and view all the flashcards

Važnost livada morskih cvjetnica

Mnoge vrste polažu jaja u livadama morskih cvjetnica, što ih čini zaštićenim i s obiljem hrane za mlade.

Signup and view all the flashcards

Voga (Posidonia oceanica)

Mediteranski endem, zaštićena zakonom u mnogim zemljama, raste vrlo sporo (1 cm godišnje).

Signup and view all the flashcards

Devastacija naselja voge

Uništavanje staništa zbog zagađenja i ribolovnih alata.

Signup and view all the flashcards

Plemenita periska (Pinna nobilis)

Živi u zajednici s malim kratkorepim rakom (Pinnotheres) na škrgama periske.

Signup and view all the flashcards

Ribe na livadama morskih cvjetnica

Usnatice (Labridae), rod Scorpaena i neke vrste listova.

Signup and view all the flashcards

Tko se hrani školjkašima?

Puževi (Nassarius ili Polinices) i zvjezdače hrane se školjkašima, mnogočetinašima, zmijačama, ježincima i puževima.

Signup and view all the flashcards

Gdje ribe traže hranu?

Mnoge vrste riba (demerzalne, semidemerzalne i pelagičke) i glavonožaca traže hranu na mekim podlogama.

Signup and view all the flashcards

Što je sinekija?

Sustanarstvo (sinekija) je odnos između trpova (Stichopus regalis i Holothuria tubulosa) i ribe pjegavi strmorinac (Carapus acus).

Signup and view all the flashcards

Gdje rastu morske cvjetnice?

Morske cvjetnice najbolje rastu u zaštićenim, plitkim obalnim područjima, estuarijima te u zajednicama s mangrovama.

Signup and view all the flashcards

Kako cvjetnice stabiliziraju dno?

Morske cvjetnice stabiliziraju meka dna putem korijenja i rizoma, smanjujući djelovanje struja i valova.

Signup and view all the flashcards

Odakle cvjetnice dobivaju hranu?

Morske cvjetnice crpe nutrijente iz sedimenta putem pravog korijenja, za razliku od algi i fitoplanktona.

Signup and view all the flashcards

Što su epifiti?

Epifiti (diatomeje i cijanobakterije) žive na površini listova morskih cvjetnica i fiksiraju dušik, oslobađajući nutrijente.

Signup and view all the flashcards

Zašto su livade važne?

Livade morskih cvjetnica pružaju sklonište mnogim vrstama, a sedimenti su bogatiji životom nego susjedna područja bez cvjetnica.

Signup and view all the flashcards

Što je RPD?

Tranzicijska zona između aerobnog i anaerobnog sloja u sedimentu.

Signup and view all the flashcards

Promjena redox potencijala u RPD zoni

Pozitivni redox potencijal prelazi u negativni redox potencijal.

Signup and view all the flashcards

Razgradnja iznad RPD zone

Aerobna razgradnja organske tvari.

Signup and view all the flashcards

Razgradnja ispod RPD zone

Anaerobna razgradnja organske tvari.

Signup and view all the flashcards

Glavni producenti u mekim dnima (bez vegetacije)

Diatomeje, mikroskopske alge i bakterije na sedimentu.

Signup and view all the flashcards

Glavni izvor hrane u mekim dnima (bez vegetacije)

Detritus.

Signup and view all the flashcards

Odakle dolazi detritus?

Iz estuarija, sa stjenovitih obala i drugih produktivnih zajednica.

Signup and view all the flashcards

Što su deposit feeders?

Organizimi koji koriste organsku tvar taloženu na morskom dnu.

Signup and view all the flashcards

Primjer deposit feedera

Morski trpovi i crvi koji unose sediment i probavljaju organsku tvar.

Signup and view all the flashcards

Što su suspension feeders?

Organizimi koji aktivno hvataju čestice hrane iz vode.

Signup and view all the flashcards

Primjer suspension feedera

Puževi i rakovi koriste sluz ili antene za hvatanje hrane iz vode.

Signup and view all the flashcards

Gdje dominiraju deposit feeders?

Muljeviti sediment.

Signup and view all the flashcards

Gdje su češći suspension feeders?

Pjeskoviti sediment.

Signup and view all the flashcards

Što su strvinari?

Organizmi koji se hrane uginulim organizmima (strvinom).

Signup and view all the flashcards

Što su predatori?

Organizmi koji love druge organizme za hranu.

Signup and view all the flashcards

Pridnene zajednice kontinentske podine

Pridnene zajednice koje se nalaze na kontinentalnoj podini oceana.

Signup and view all the flashcards

Sublitoralne pridnene zajednice mekih dna

Sve podloge u koje se organizmi mogu lako ukopati, tipično tamo gdje se sedimenti talože.

Signup and view all the flashcards

Infauna/Endofauna

Životinje koje žive unutar sedimenta.

Signup and view all the flashcards

Epifauna

Životinje koje žive na površini supstrata.

Signup and view all the flashcards

Koji su glavni abiotički faktori na mekim dnima?

Veličina čestica, djelovanje valova i nagib.

Signup and view all the flashcards

Veličina čestica (meko dno)

Jedan od najvažnijih fizikalnih faktora, važan za zadržavanje vode i ukopavanje.

Signup and view all the flashcards

Djelovanje valova na mekom dnu

Valovi podižu čestice supstrata, pomiču ih i ponovno talože na dnu.

Signup and view all the flashcards

Životinje u zajednicama morskog dna

Veće životinje koje žive u zajednicama morskog dna među biljkama ili u sedimentu.

Signup and view all the flashcards

Mrijestilišta i rastilišta

Područja gdje mnoge vrste polažu jaja, zaštićena i s obiljem hrane za mlade.

Signup and view all the flashcards

Periskin čuvar (Pinnotheres)

Plemenita periska živi u komensalnom odnosu s malim rakom na škrgama.

Signup and view all the flashcards

Predatori mekih dna

Puževi i zvjezdače koji se hrane školjkašima, mnogočetinašima i drugim beskralježnjacima.

Signup and view all the flashcards

Prehrana sivog kita

Sivi kit filtrira sediment kako bi pronašao račiće i druge male životinje.

Signup and view all the flashcards

Staništa morskih cvjetnica

Zaštićena, plitka područja uz obalu, estuariji i zajednice s šumama mangrove.

Signup and view all the flashcards

Uloga korijena i rizoma

Stabiliziraju meka dna, smanjuju djelovanje struja i valova.

Signup and view all the flashcards

Učinci smanjenja turbulencija

Taloženje finijeg sedimenta, kolonizacija organizama i povećana čistoća vode.

Signup and view all the flashcards

Biljojedi na morskim cvjetnicama

Morske kornjače, morske krave, ježinci, ribe (Sparisoma) i ptice.

Signup and view all the flashcards

Vrste u Jadranu

Posidonia oceanica, Cymodocea nodosa, Zostera marina i Zostera noltii.

Signup and view all the flashcards

Tipovi sedimenata

Muljevita dna nastaju u mirnim područjima, dok su grublji sedimenti tamo gdje su jači valovi i struje.

Signup and view all the flashcards

Isušivanje obala

Isušivanje je manje problematično na sedimentnim obalama, ovisno o veličini čestica.

Signup and view all the flashcards

Kapilarnost pijeska

Fini pijesak zadržava više vode u intersticijskim prostorima zbog kapilarne aktivnosti.

Signup and view all the flashcards

Otjecanje vode

Grubi sedimenti omogućuju da se voda brže ocijedi nakon oseke.

Signup and view all the flashcards

Kisik i sediment

Veličina čestica sedimenta određuje količinu kisika (O2) dostupnog u sedimentima.

Signup and view all the flashcards

Kisik u mulju

Muljeviti sedimenti imaju ograničene količine kisika (O2) zbog više organske tvari i sporijeg protoka vode.

Signup and view all the flashcards

Anoksični uvjeti

U dubljim slojevima sedimenta kisika nema, što stvara anoksične uvjete.

Signup and view all the flashcards

Adaptacije na O2

Neki organizmi koriste sifone ili druge adaptacije za dobavu vode bogate kisikom.

Signup and view all the flashcards

Study Notes

Pridnene Životne Zajednice Kontinentske Podine

  • Pridnene životne zajednice šelfa dijele se na zajednice mekih dna (najčešće) i zajednice kamenitog dna (manje zastupljene).
  • Vertikalna i horizontalna struktura oceana obuhvaća intertidal, neritic, oceanic, epipelagic (100-200 m), mesopelagic (1,000 m), bathypelagic (4,000 m), abyssopelagic, i hadopelagic zone.

Sublitoralne Pridnene Zajednice Mekih Dna

  • Meki supstrati su podloge u koje se organizmi lako ukopavaju, a javljaju se ondje gdje se talože sedimenti.
  • Organizmi na mekim dnima nemaju čvrsto uporište za pričvršćivanje, pa je epifauna malobrojna, a češća je infauna/endofauna (ukopavanje u sediment).
  • Supstrati su uglavnom pjeskoviti i muljeviti.
  • Dominira infauna, epifauna je manje prisutna, a sesilni organizmi su rijetki.
  • Broj vrsta je veći nego u mediolitoralu zbog manje ekstremnih fizikalnih uvjeta i odsutnosti problema isušivanja te drastičnih promjena temperature i saliniteta.
  • Raspored jedinki je najčešće u grupama, što je posljedica nejednolike raspodjele sedimenta i traženja odgovarajuće podloge ili okruženja ličinki prije metamorfoze.

Tipovi Prostornog Rasporeda Organizama u Staništu

  • Nasumičan (slučajan) raspored znači da je položaj svake jedinke u prostoru neovisan od položaja drugih jedinki, a jedinke su raštrkane neravnomjerno.
  • Ravnomjeran (jednolik) raspored je uniformni raspored s jedinkama na približno jednakim udaljenostima, što je rijetko u prirodi.
  • Grupni raspored podrazumijeva jedinke u manjim ili većim skupinama, što je rezultat heterogenosti staništa ili socijalnog života (vrlo često kod morskih organizama).

Uvjeti Okoliša

  • Zajednice na mekim dnima podložne su sličnim fizikalnim faktorima kao i kamenite obale, ali relativni značaj tih faktora je različit u strukturiranju zajednica.
  • Za sastav i brojnost životnih zajednica na podlogama mekih dna najznačajnija su tri abiotička faktora: veličina čestica, djelovanje valova i nagib.
  • Navedeni faktori su međusobno povezani, tako da definiranje dva faktora određuje treći.
  • Veličina čestica je jedan od najvažnijih fizikalnih faktora koji utječe na zajednice mekih dna, značajna za zadržavanje vode i ukopavanje organizama.

Podjela Mekih Sedimenata Prema Veličini Čestica:

  • kamenje (> 2 cm)
  • šljunak (2 mm-2 cm)
  • grubi pijesak (0,5-2 mm)
  • srednji pijesak (0,2-0,5 mm)
  • fini pijesak (0,062-0,2 mm)
  • glineni pijesak (0,002-0,062 mm)
  • glina (< 0,002 mm)
  • mulj (silt + glina)

Djelovanje Valova

  • Čestice supstrata se djelovanjem valova izdižu, gibaju u vodi i ponovno talože na dnu, što znači da se čestice stalno pokreću i ponovo sortiraju.
  • Fini sedimenti ostaju suspendirani i s malim kretanjem vode, dok se grublji sediment smješta na morskom dnu, osim ako postoje značajna gibanja.
  • Fina muljevita dna nalaze se u mirnim, zaštićenim područjima jer se fini sediment može istaložiti.
  • Grubi pridneni sedimenti nalaze se na mjestima s jačim valovima i strujama.
  • Komadići organske tvari tonu otprilike jednakom brzinom kao i komadići gline, pa se talože zajedno, stvarajući glinaste sedimente bogate organskim tvarima.

Isušivanje

  • Sedimenti ostaju vlažni i nakon oseke, pa problem isušivanja nije toliko izražen kao kod stjenovitih obala.
  • Veće čestice uzrokuju brže otjecanje i sušenje, stoga je na obalama s krupnim pijeskom relativno malo životinja.
  • Fini pijesak, zbog kapilarne aktivnosti, zadržava više vode u intersticijskim prostorima nakon povlačenja vode tijekom oseke.
  • Morski organizmi su dobro zaštićeni od isušivanja u finom sedimentu u uspordbi sa grubljim sedimentima, a fini pijesak je također pogodniji za ukopavanje.

Količina Kisika u Mekim Sedimentima

  • Kisik u sedimentu potreban je za disanje životinjama, ali i bakterijama koje sudjeluju u razgradnji organske tvari.
  • Veličina čestica uvjetuje količinu O2 koja je na raspolaganju u sedimentima.
  • Muljeviti sedimenti imaju ograničene količine O2.
  • Infauna ovisi o cirkulaciji vode kroz sediment da bi se snabdjela kisikom.
  • Veličina čestica i stupanj sortiranja utječu na poroznost sedimenta.

Kisik u Muljevitom Sedimentu

  • Intersticijska voda u mulju nema dovoljnu količinu kisika, osim gornjih centimetara.
  • Razlog tome je veća količina organske tvari za razgrađivanje i potrošnja O2 te reduciran protok vode koji osigurava donos O2.
  • U dubljim slojevima muljevitog sedimenta uopće nema kisika te se radi o anoksičnim sedimentima.
  • U anoksičnim sedimentima žive bakterije koje imaju sposobnost anaerobne respiracije, tj. razgrađuju organsku tvar bez kisika
  • Pri anaerobnoj respiraciji nastaje sumporovodik (H2S), plin neugodnog mirisa, što se manifestira kao crni sloj u anoksičnim uvjetima.
  • Vodikov sulfid je toksičan, pa je u anoksičnim sedimentima relativno malo živih organizama.

Prilagodbe na Smanjenu Količinu Kisika u Sedimentu

  • Punjenje vodom bogatom kisikom s površine sedimenta pomoću sifona ili preko svojih bušotina.
  • Posebni hemoglobini i druge adaptacije za ekstrakciju što veće količine O2 iz intersticijskih područja u sedimentu.
  • Tromost i usporenost, odnosno smanjivanje potrošnje O2.
  • Ograničena sposobnost za anaerobnu respiraciju.
  • Postojanje simbiontskih bakterija omugućuje život u sedimentu s malim količinama O2.

RPD - Redox Potential Discontinuity

  • To je tranzicijska zona između gornjeg aerobnog sloja i donjeg anaerobnog sloja.
  • Zona je karakteristična po brzoj promjeni od pozitivnog redox potencijala ka negativnom redox potencijalu.
  • Ispod RPD sedimenti su anaerobni, a razgradnja organske materije se odvija djelovanjem anaerobnih bakterija; iznad RPD zone razgradnja je aerobna.
  • Oksidirani sloj iznad RPD je obično smeđi ili žuti, a anaerobni sloj je crni, a sam RP sloj ima sivu boju.
  • Reducirani spojevi difundiraju prema gore i dok ima dovoljno O2 aerobne bakterije ih razgrađuju.
  • Oksidirani konačni produkti (CO2, NO3 i SO4) inkorporiraju se u bakterijsku biomasu i služe kao osnova za nove hranidbene lance.
  • Neki spojevi se difuzijom premještaju u dublje slojeve ispod RPD zone i iskorištavaju ih anaerobne bakterije, koje tako produciraju više reduciranih spojeva koji dovršavaju ciklus i oslobađaju fosfate.
  • U ovoj zoni ima i kemoautotrofnih bakterija koje oksidiraju reducirane anorganske spojeve i fiksiranjem CO2 stvaraju dodatnu organsku tvar.

Zajednice Mekih Dna Kontinentske Podine

  • Meka morska dna se dijele na ona bez vegetacije (što je dominantno) i ona s livadama morskih cvjetnica (manje zastupljeno).
  • Glavni producenti su diatomeje i druge mikroskopske alge i bakterije na sedimentu u plitkim područjima.
  • Većina primarne produkcije potječe od fitoplanktona koji nije sastavni dio pridnenih zajednica.
  • Detritus je glavni izvor hrane, a dolazi strujama iz estuarija, sa stjenovitih obala i drugih produktivnijih obalnih zajednica, od organizama u vodenom stupcu i u samoj zajednici dna.
  • Detritusom se hrane bakterije, razne intersticijske životinje - meiofauna, deposit feeders (npr. mnogočetinaši, morski ježinci, zmijače, zvjezdače, trpovi) i suspension feeders (npr. neki školjkaši).

Hranjenje

  • Deposit feeders koriste organsku tvar istaloženu na morskom dnu ili u sedimentu.
  • Mnogi deposit feeders, kao morski trpovi i razne vrste morskih crva mnogočetinaši unose sediment u organizam tijekom ukopavanja, probavljaju detritus i male organizme, a ostatak sedimenta izbacuju.
  • Češći su na muljevitim sedimentima jer mulj sadrži više organske materije, dok je pijesak abrazivan i težak za probavni sustav.
  • Valjkasto stopalo neke vrste bodljikaša koriste za sakupljanje organskih tvari blizu površine sedimenta, gdje se detritus akumulira.
  • Neki školjkaši koriste dugi sifon kojim usisavaju komadiće hrane s površine, dok druge vrste imaju posebne nastavke za ishranu u sedimentu.
  • Suspension feeders su organizmi koji formiraju sluzavu ljepljivu mrezu koju izlucuje mukozna žlijezda u stopalu, a koja je u vodi
  • Rakovi (Emerita) drže par velikih, grmolikih antena iznad sedimenta, u vodi i hvataju hranu (brzim ukopavanjem i iskopavanjem kombiniraju hranjenje i pokretanje)
  • Deposit feeders dominiraju u muljevitom sedimentu (više detritusa se taloži u područjima s manjom turbulencijom i lakše se zadržava u malim intersticijskim prostorima).
  • Suspension feeders su mnogo češći na pjeskovitom sedimentu.
  • Bioturbatori pomiču sediment dok se hrane ili pokreću, otkrivaju i oksigeniraju dublje slojeve sedimenta i zakopavaju one koji su bili na površini: neki deposit feeders (npr. morski trpovi), neki organizmi meiofaune, ribe, kitovi.
  • Strvinari hrane se uginulim organizmima, npr. komercijalno važne vrste kozica (rod Penaeus).
  • Predatori se ili ukopavaju u sediment ili love na površini te uklanjaju organizme uzrokovajući mogućnost rekolonizacije različitim tipovima organizama.
  • Veliki predatori (kitovi, raže i sl.) u procesu hranjenja dube rupe u podlozi (bioturbatori), ubijaju slučajno mnogo pripadnika infaune, te mijenjaju karakteristike sedimenta.
  • Predatori su puževi (npr. Nassarius ili Polinices: hrane li se školjkašima, mnogočetinašima, zmijačama), zvjezdače (hrane li se školjkašima, ježincima, puževima...), amfipodi (hrane li se ličinkama koje se nalaze na morsko dno).
  • Rakovie poput jastogi i oktopodi uglavnom traže utočište na stjenovitim podlogama, a hrane se na mekim podlogama.
  • Mnoge vrste riba dijele se na: demerzalne i semidemerzalne vrste (raže i plosnatice) i pelagičke vrste riba i glavonožaca.
  • Kitovi, točnije sivi kit (Eschrichtius robustus), filtriraju sediment u potrazi za račićima (amfipodima) i drugim malim životinjama.
  • Sinekija (sustanarstvo) javlja se između trpova (najčešće Stichopus regalis i Holothuria tubulosa) i vrste ribe pjegavi strmorinac (Carapus acus).
  • U adultnom stupnju jedinka najčešće boravi u trpu i izlazi noću.

Meka Morska Dna s Livadama Morskih Cvjetnica

  • Morske cvjetnice se najbolje razvijaju u zaštićenim, plitkim područjima duž obale, a nalaze se i u estuarijima i u zajednicama sa šumama mangrove.
  • Poznato je oko 50-ak vrsta, većinom tropskih i suptropskih, a tek nekoliko u hladnijim područjima.
  • Najsrodnije su nekim porodicama ljiljana, evoluirale su od kopnenih cvjetnica.
  • Biljke imaju najvecu raznolikost u Indo-Pacifičkom području.
  • Dominira više Vrsta na manjem području.
  • Korijenje i mreža horizontalnih izdanaka (rizomi) pričvršćuju cvjetnice.
  • Smanjivanje turbulencija omogućava taloženje više i finijeg sedimenta, kolonizaciju raznih vrsta organizama i povećava čistoću vode.
  • Cvjetnice imaju veliku koncentraciju fotosintetskih biljaka (i do 1 kg mase suhe tvari po m²) i spadaju među najproduktivnije zajednice u cijelom morskom ekošustavu.
  • Cvjetnice imaju pravo korijenje i crpe nutrijente iz sedimenta, dok alge i fitoplankton ovise o otopljenim nutrijentima.
  • Epifiti su male alge koje žive na površini listova morskih cvjetnica, najbrojnije diatomeje; neke epifitske cijanobakterije fiksiraju N i oslobađaju nutrijente u obliku N spojeva.
  • Biljojedi cvjetnica su: morske kornjače, morske krave, neki morski ježinci, neke ribe (rod Sparisoma) i ptice.
  • U Jadranu je moguće pronaći: Posidonia oceanica, Cymodocea nodosa, Zostera marina i Zostera noltii.
  • Velike količine lišća koje trune značajan su detritus za hranjenje dna.
  • Guste livade su sklonište mnogim vrstama; mnogo više životinja živi u/na sedimentima na ovim područjima nego u susjednim gdje nema cvjetnica.
  • Na listovima nalazimo niz malih sesilnih ili pužućih organizama živi: hidroidi, puževi, mnogočetinaši, amfipodi, kozice, spužve i sl.
  • U sedimentu žive primjerice školjkaši: ladinke i vrste roda Pinna - periske, neke vrste glavonožaca (sipe i hobotnice) i morske zvjezdače.
  • Područja cvjetnica su važna mrijestilišta i rastilišta mnogih vrsta riba, rakova i školjkaša, jer mnoge vrste tamo polažu jaja (zaštićena, s obiljem hrane za mlade).
  • U Mediteranu i Jadranu osobito su značajne livade voge (Posidonia oceanica), mediteranski endem, i zaštićen je zakonom u mnogim zemljama.
  • Na pjeskovitim dnima sporo rastu (1 cm godišnje).
  • Naselja su jako devastirana djelovanjem čovjeka (zagađenje, korištenje štetnih, neselektivnih ribolovnih alata, ...).
  • Vrste koje preferiraju livade morskih cvjetnica: porodice Labridae (usnatice), rod Scorpaena, neke vrste listova,
  • Vrste karakteristična za ova područja: vrste iz rodova Nerophis, Syngnathus i Hippocampus. _ Morski jezinici i ribe su glavna kariku u hranidbenoj mreži livada morskih cvjetnica.

Studying That Suits You

Use AI to generate personalized quizzes and flashcards to suit your learning preferences.

Quiz Team

Related Documents

Pridnene zajednice šelfa PDF

More Like This

Use Quizgecko on...
Browser
Open
Browser
Browser