Teorija Agregatne Potražnje (AD)

Teorija Agregatne Potražnje (AD)

• Agregatna potražnja predstavlja ukupnu količinu proizvoda i usluga koje se dragovoljno kupuju pri određenoj razini cijena, uz pretpostavku da ostali faktori ostaju nepromijenjeni.
• Krivulja agregatne potražnje prikazuje ukupnu potražnju društva za BDP-om, ovisno o razini cijena.
• Potražnja za BDP-om odražava potražnju za svim proizvodima i uslugama unutar jedne zemlje.
• Ukupna potrošnja društva se dijeli na sastavnice: AD = C + I + G + (X - M) ili AD = C + I + G + NX.
  • C označava osobnu potrošnju.
  • I označava investicije.
  • G označava državnu potrošnju.
  • X označava izvoz.
  • M označava uvoz.
  • NX je neto izvoz (izvoz minus uvoz).
• Kretanje duž AD krivulje pokazuje promjene u količini domaćeg outputa koje su potrošači, poslovni sektor, država, i inozemstvo spremni kupiti pri različitim razinama cijena.
• Opadajući nagib AD krivulje implicira da će, ako razina cijena padne, potrošači i poslovni sektor povećati svoju potražnju za proizvodima i uslugama.
• Sve što utječe na agregatnu potrošnju, osim promjena razine cijena, uzrokuje pomak krivulje AD.

Faktori Koji Utječu na Pomak Krivulje AD

• Varijable ekonomske politike.
• Egzogene varijable.
• Varijable ekonomske politike uključuju monetarnu i fiskalnu politiku.
• Egzogene varijable obuhvaćaju one izvan AS-AD modela, izvan su makroekonomske analize (kao ratovi ili prevrati), izvan su nadzora nacionalne ekonomske politike i imaju neovisno kretanje (npr. tržište vrijednosnih papira).
• Kretanje samo jedne varijable, bilo ekonomske politike ili egzogene, uz pretpostavku da su sve ostale nepromijenjene, uzrokuje pomicanje AD krivulje ulijevo ili udesno.

Agregatna Ponuda (AS)

• Agregatna ponuda je ukupna količina roba i usluga koje su poduzeća u nekoj državi spremna proizvesti i prodati unutar određenog vremenskog razdoblja.
• Agregatna ponuda ovisi o razini cijena, proizvodnom kapacitetu gospodarstva i razini troškova.
• Viša razina cijena potiče poslovni sektor da proizvodi i prodaje više, dok niža razina cijena smanjuje output.
• Čimbenici poput promjena cijena inputa i produktivnosti utječu na pomak krivulje AS.
• Krivulja je rastuća jer viša razina cijena kreira inicijativu za poslovni sektor da proizvode i prodaju dodatni output, dok niža razina cijena smanjuje output.
• Povećanje AS se događa uslijed:
  • Smanjenja cijena inputa (zemlja, rad, kapital).
  • Povećanja produktivnosti faktora proizvodnje.
• Smanjenje AS događa se uslijed:
  • Povećanja cijena inputa (zemlja, rad, kapital).
  • Smanjenja produktivnosti faktora proizvodnje.

Velika Ekonomska Kriza i Keynesov Doprinos

• Mehanizam cjenovnog prilagođavanja "Klasičara" nije bio učinkovit u izvlačenju zemalja iz Velike ekonomske krize.
• John Maynard Keynes je ukazao na problem neučinkovitosti mehanizma cjenovnog prilagođavanja za oporavak, ukazujući na značajniji mehanizam dohodovnog prilagođavanja.
• Keynesov model se naziva i "model multiplikatora" ili model agregatne potražnje i proizvodnje.

Državna Potrošnja (G)

• Državna potrošnja manje je osjetljiva od investicija, iako specifični događaji poput ratova ili prirodnih katastrofa mogu dovesti do većih fluktuacija u potrošnji.

Keynesova Fiskalna Politika

• U Keynesovom modelu, promjene (povećanje ili smanjenje) državne potrošnje, zajedno s promjenama poreza, predstavljaju primarni alat fiskalne politike koji se koristi za balansiranje promjena u investicijskoj i osobnoj potrošnji.
• Ekspanzivna fiskalna politika uključuje povećanje državne potrošnje, smanjenje poreza ili kombinaciju tih mjera kako bi se potaknula ekonomija tijekom recesije i smanjio recesijski jaz.
• Restriktivna fiskalna politika uključuje smanjenje državne potrošnje, povećanje poreza ili kombinaciju tih mjera kako bi se smanjila pregrijana ekonomija i riješio problem inflacije.
• Automatski stabilizatori djeluju ugrađeni u sustav, poput naknada za nezaposlene i subvencija poljoprivrednicima stabiliziraju makroekonomiju automatskim rastom tijekom recesije i padom tijekom ekspanzije.
• Osnovni model Keynesa temelji se na korištenju fiskalne politike u rješavanju recesije.
• Kroz model se može izračunati koliko se mora povećati državna potrošnja ili smanjiti poreze kako bi se potaknula i vratila nacionalna ekonomija na razinu pune zaposlenosti.
• Keynesov multiplikator potrošnje (ili multiplikator izdataka ili multiplikator investicija) je broj s kojim se promjena u agregatnoj potrošnji množi kako bi se odredila promjena u ukupnom outputu.
• Multiplikator odražava utjecaj promjene vanjskih izdataka eura na ukupnu proizvodnju i veći je od jedan.
• Multiplikator potrošnje je broj koji pokazuje koliko će se promijeniti ravnotežni dohodak kao odgovor na promjenu autonomne potrošnje.
• Autonomna potrošnja je determinirana varijablama izvan modela. Model multiplikatora počinje djelovati kada se dogodi pomak autonomne potrošnje.
• Proces prilagođavanja dohotka je direktno koreliran s multiplikatorom, multiplicirajući inicijalni šok.
• Potencijalni BDP je održiva razina proizvodnje bez inflacijskih pritisaka i uzima u obzir stopu nezaposlenosti koja ne ubrzava inflaciju (NAIRU).
• U Keynesovom modelu, multiplikator se izračunava kao recipročna vrijednost broja MPS (marginalna sklonost štednji) odnosno 1/(1-MPC).
• Porezni multiplikator izračunava se kao Kt = MPC * (1 / (1-MPC))
• Multiplikator državne potrošnje je veći od poreznog multiplikatora.
• Korištenjem multiplikatora se može izračunati koliko treba smanjiti porez kako bi se zatvorio recesijski praznina (gap).
• Pomak potrošnje prikazuje se pod kutem od 45 stupnjeva i pokazuje da je ukupna proizvodnja jednaka ukupnoj potrošnji, dok okomita krivulja označava potencijalni BDP
• Ograničenja za stvaranje depozita su: istjecanje u gotovinsku cirkulaciju i mogući višak rezervi.
• Model multiplikatora djeluje jedino kada nacionalna ekonomija nije na razini potencijalne proizvodnje, zanemaruje monetarnu politiku i reakciju agregatne ponude kroz cijene.

Financijska Tržišta i Novac

• Financijska tržišta i novac su dio monetarne politike i centralnog bankarstva.
• Financijska imovina su novac i potraživanja.

Funkcije Financijskog Sustava

• Prijenos resursa kroz vrijeme i sektore.
• Upravljanje rizicima.
• Prikupljanje i raspoređivanje novčanih sredstava.
• Obavljanje klirinške uloge (platežne transakcije).
• Najvažniji financijski posrednici su komercijalne (poslovne) banke.

Funkcije Novca

• Služi kao mjerilo vrijednosti svih drugih roba.
• Služi kao sredstvo razmjene roba.
• Služi kao sredstvo plaćanja svih privatnih i javnih dugova.
• Služi kao sredstvo štednje.
• Služi kao međunarodno sredstvo plaćanja.
• Bez novca bi se koristilo barter sustavom.
• Uzroci pojave novca su:
  • Društvena podjela rada i specijalizacija.
  • Privatno vlasništvo.
  • Razvoj trgovine.
  • Robna proizvodnja.
• Novac dijeli se na:
  • Robni novac (prvobitni oblik novca u povijesti).
  • Metalni novac (srebro, zlato i drugi metali koji imaju unutarnju vrijednost).
  • Papirni novac (javlja se potkraj 17. i početkom 18. stoljeća, lako prenosiv i prikladan za čuvanje).

Monetarni Agregati

• Obuhvaćaju novčane obveze monetarnih financijskih institucija prema domaćim sektorima, isključujući središnju državu.
• Od studenoga 2015. godine Hrvatska narodna banka(HNB) započinje s objavom monetarnih agregata prema definiciji Europske središnje banke (ECB-a):
  • M1: gotovina (papirni i kovani novac izvan banaka) + depoziti po viđenju (transakcijski novac).
  • M2: M1 + kratkoročno oročeni depoziti.
  • M3: M2 + oročeni depoziti preko godinu dana.
• Ukupna likvidna sredstva M4 obuhvaćaju novčanu masu M1, štedne i oročene depozite, devizne depozite, obveznice i instrumente tržišta novca te izdane udjele novčanih fondova
• Definicije novčane mase mijenjaju se zbog pojave novih vrsta instrumenata plaćanja.
• Sastavnice ponude novca su:
  • M0 ili monetarna baza, odnosno primarni novac.
  • M1 predstavlja M0 uvećan za depozite po viđenju (a vista) na tekućim računima, tj. transakcijski novac.
  • M2 predstavlja novac u širem smislu, tj. kvazinovac, a sastoji se od M1 i kratkoročne štednje (štedni računi i oročeni depoziti).
• Monetarna politika koristi promjene u ponudi novca kako bi pokrenula nacionalnu ekonomiju.

Likvidnost

• Imovina je likvidna ukoliko se može brzo i bez gubitka na vrijednosti konvertirati u gotovinu (novac).
• Nelikvidna imovina i zajmovi imaju višu kamatnu stopu zbog poteškoća u pretvaranju u gotovinu.
• Ukoliko pojedinac drži gotovinu kod kuće ona mu ne nosi nikakvu kamatu
• Ulaganja u vrijednosne papire može biti povezano s visokom stopom povrata, ali i velikih rizicima.
• Držanje novca koje omogućuje lagano i brzo obavljanje transakcija ima svoju cijenu, a to je propuštena alternativna zarada držanja novca u manje likvidnoj formi.
• Transakcijska potražnja predstavlja potrebu za novcem subjekata u društvu zbog želje za obavljanjem neke transakcije.
• Špekulacijska potražnja predstavlja potrebu pojedinaca za novcem radi štednje.
• Nominalni BDP je osnovna determinanta količine potražnje za novcem te što je veća novčana vrijednost proizvoda i usluga koji se razmjenjuju u ekonomiji, veća je količina novca potrebna za odvijanje tih transakcija.
• Poslovne banke su financijski posrednici koji prikupljaju trenutačne viškove novca od najšire javnosti, odobravaju kredite, obavaljaju usluge platnog prometa i ostvaruju dobit kao razliku između aktivnih i pasivnih kamata.
• današnje banke posluju s djelomičnom rezervom i istovremeno pozajmljuju (Banka pozajmljuje OD najšire javnosti i pozajmljuje SVIMA)
• Monetarni multiplikator je broj koji pokazuje za koliko se puta maksimalno može povećati količina depozitnog novca u bankovnom sustavu