Untitled Quiz

Događaj u Francuskoj koji je doveo do previranja i promjena u društvu i politici.

Politička skupina u Francuskoj revoluciji koja je zagovarala radikalne promjene

Ideja da vlast proizlazi od naroda, ne od vladara ili elite.

Pravo naroda da odlučuje o svojoj budućnosti i vlastitom obliku vlasti.

Pripajanje Avignona i okolice Francuskoj.

Objavljivanje rata između Francuske i drugih europskih sila.

Posljednji zahtjev europskih sila Francuskoj prije rata.

Jakobinci su protiv rata, dok su Žirondinci za rat.

Luju XVI. je izvršena smrtna kazna 21. siječnja 1793. godine.

Formirana je skupina europskih država (VB, Španjolska, HM, Pruska, Sardinija i druge) koje su se protivile francuskoj revoluciji.

Francuski ustav iz 1793. koji je donio demokratskije promjene s općim pravom glasa za muškarce, referendumi i socijalna prava (pomoc siromasima, obrazovanje).

Razdoblje nasilja i represije u Francuskoj tijekom revolucije.

Francuski general je pokušao pobuniti se protiv revolucionarnog režima, ali je pokušaj propao.

Charlotte Corday je ubila novinara Marata kako bi se osvetila Girondinu.

Dvije suprotstavljene frakcije u francuskom Konventu koje su bile u sukobu.

Rijeka koja je zatvorena za trgovinu u to vrijeme.

Razdoblje jakobinske vladavine s oko 1000 smrtnih presuda mjesečno.

Mjesta jakog društvenog i političkog sukoba u Francuskoj revoluciji; karakterizirano masovnim nasiljem i uništavanjem.

Grupa nezavisnih radnika, malih trgovaca, obrtnika i šegrta; zalagali se za veću jednakost i pravedniju raspodjelu hrane i plaća.

Strogo ograničavanje cijena hrane i roba; provedeno zbog prosvjeda sankilota.

Grupa oko Heberta koji su zagovarali promjene u gospodarstvu, uključujući miješanje države u trgovinu, te su se zalagali za borbu protiv špekulanata.

Neutralizacija i smaknuće hebertista; potaknuto suprotstavljanjem Odbora javnog spasa.

Vrijeme nakon završetka terora gdje su nastavljena nasilja i borbe protiv jakobinaca.

Hrana koja je bila po visokim cijenam zbog nedostatka usjeva u razdoblju 1791., 1792. i 1793

Napoleon Bonaparte istaknuo se u opsadi Toulona 1793. godine, što je ukazalo na njegove vojne sposobnosti.

Francuski Konvent, kako bi okončao vjersku krizu koja je počela 1790., odredio je odvajanje Crkve od države.

Nakon pobjede u Fleurusu, Francuska je okupirala Belgiju (1794.) i Ujedinjene provincije (zima 1794.-1795.). Lijeva obala Rajne, bez Mainza, pala je pod vlast republikanaca. Francuska je prešla Pirineje i ušla u Španjolsku.

Kontrarevolucionarna koalicija protiv Francuske raspala se zbog nedostatka sporazuma i međusobnog nepovjerenja među članicama, posebno između Španjolske i Velike Britanije.

Potkraj 1792., nakon Valmyja, Pruska i Rusija su pripojile dijelove Poljske, što je predstavljalo drugu podjelu Poljske. Habsburška monarhija bila je izostavljena.

Poljski patrioti predvođeni Kosciuszkim digli su ustanak 1794. s ciljem da se oslobode ruske vladavine i uspostave demokratsku državu, ali su ih aristokracija i Rusija porazili.

Veliki vojvoda Toskane, brat cara, zaključio je mir s Konventom 9. veljače 1795., što je pokazivalo da su i drugi europski vladari spremni na pregovore s Francuskom Republikom.

Pruska je 6. travnja 1795. u Bazelu priznala Francusku Republiku i složila se da Sjeverna Njemačka ostane neutralna u ratu.

Sporazum između Napoleonove Francuske i Pape Pija VII. iz 1801. godine koji je okončao dugogodišnji razdor između Crkve i države, a uključivao je i neke ustupke Katoličkoj crkvi.

Ideja da država ima kontrolu nad Crkvom u vjerskim pitanjima, a ne samo u svjetovnim.

Filoromanske tendencije dijela francuskog svećenstva, tj. snažna vezanost za Rim i Papu.

Dodatne odredbe koje je Francuska izvršila bez konzultiranja s Vatikanom, oslabljujući ustupke dane Crkvi i jačajući državnu kontrolu.

Skupina biskupa i vjernika koji su se protivili Konkordatu zbog ograničavanja crkvene autonomije.

Napoleon je želio stvoriti Pariz kao novo središte Katoličke crkve, slično Rimu, kao demonstraciju Francukske moći.

Svećenstvo je postalo dio francuske administracije, ali je istovremeno oslabljena njihova autonomija od Rima, što je dovelo do konflikta s Napoleonom.

Nakon što je Francusko zakonodavno tijelo odobrilo zakon o vjerama, u Notre Dameu se održala ceremonija pomirenja s Katoličkom crkvom.

Pomorska bitka u kojoj je britanska flota pod vodstvom admirala Nelsona porazila francusko-španjolsku flotu. Ova bitka je označila konačnu potvrdu britanske pomorske nadmoći.

Savez Velike Britanije, Rusije i Švedske protiv Napoleona koji je završio porazom koalicije u bitci kod Austerlitza. Mir u Bratislavi 1805. je formalizirao poraz koalicije i ustupke Francuskoj.

Kraljevstvo koje je oduzeto Ferdinandu Bourbonskom i dodijeljeno je Josephu Bonaparteu, Napoleonovu bratu. Kasnije ga je naslijedio Joachim Murat, suprug Caroline Bonaparte.

Savez njemačkih država pod francuskim protektoratom, stvoren tijekom Napoleonovih ratova. Ovim savezom je Njemačka bila podijeljena na 38 država.

Ekonomski rat koji je Napoleon uveo protiv Velike Britanije 1806. godine, zabranom trgovačke razmjene s Britanijom. Cilj je bio ekonomski oslabiti Britaniju.

Bitke u kojima je Napoleon pobijedio Prusku 1806. godine. Ovim bitkama je slomljena pruska vojska i otvoren je put za Napoleonov ulazak u Berlin.

Sporazum između Napoleona i cara Aleksandra I. 1807. godine, kojim je okončan rat protiv Četvrte koalicije. Pruska je platila visoku cijenu zbog poraza.

Savez između Francuske i Rusije protiv Velike Britanije, stvoren nakon Sporazuma u Tilsitu. Svijet je bio podijeljen između dva utjecaja: Europa je bila pod Napoleonovim, a Orijent pod ruskim utjecajem.