Razvojna Psihopatologija

Razvojna Psihopatologija

• Razvojna psihopatologija gradi svoje ideje na empirijskim i konceptualnim zahtjevima, a pristup nudi razumijevanje porijekla i proces nastajanja oblika poremećaja, uzimajući u obzir interakciju različitih faktora.

• Razvojna psihopatologija potiče dinamičan i holistički pristup razumijevanju psihopatologije i služi kao smjernica za istraživanja i svakodnevni klinički rad.

• Javlja se potreba da se psihički poremećaji u djetinjstvu i adolescenciji proučavaju u kontekstu maturacijskih i razvojnih procesa.

• Razvojna psihopatologija javlja se kao reakcija na tri dominantna pristupa u tumačenju psihopatologije, koja su se pokazala problematična:

  1. Princip prema kojem isti uzroci vode do istih poremećaja (prejednostavno, površno)
  2. Princip prema kojem se isti simptomi prepisuju istim uzrocima (negira dinamiku i specifičnu ranjivost tijekom razvoja)
  3. Princip prema kojem specifični poremećaji u djetinjstvu vode k istim poremećajima u odrasloj dobi (prejednostavno i površno tumačenje)

• Rutter i Sroufe dodaju probleme poput ograničenja u sistemima dijagnostičke klasifikacije, nedovoljne pozornosti posvećene prijelazu iz adolescencije u odraslu dob, i potrebe za praćenjem patoloških fenomena tijekom života.

• Razvojna psihopatologija obuhvaća znanja iz razvojne psihologije, ali ne favorizira ni jednu postojeću paradigmu

• Razvojna psihopatologija koristi se "mini teorijama" koje se odnose na jednu ili više komponenti specifičnog oblika disfunkcionalnosti.

• Normalnost je uspješna integracija različitih postignuća, dok je abnormalnost manjak integracije ili razvoj rigidnih psiholoških mehanizama koji vode u neadaptaciju.

Poveznice Psihopatologije i Razvoja

• Povezuju se psihopatologija i razvojna psihologija.
• Teorijski pristup promatra razvoj tijekom cijelog životnog razdoblja, integrirajući područja dječje i gerontološke psihologije.
• Pristup ističe interakcionistički pristup i transakciju organizma i okoline u razvoju ličnosti.

Psihopatologija i Razvoj

• Temeljna postavka je da se osoba kreće između patoloških i nepatoloških oblika funkcioniranja, a funkcioniranje nije potpuno patološko ili potpuno nepatološko u svim domenama.
• Većina poremećaja se javlja postupno, od subkliničke simptomatologije preko sindroma.
• Razvoj nije serija linearnog dodavanja, nego reorganizacija gdje ontogeneza rješava razvojne zadatke za adaptaciju.

Kontinuitet Psihopatološkog Razvoja

• Alan Sroufe objašnjava kontinuitet psihopatologije konceptom razvojnih putova.
• U ADHD-u hiperaktivnost smanjuje se u adolescenciji, dok problemi impulzivnosti i odnosa perzistiraju.
• Poremećaj ponašanja je najstabilniji i veže se s povijesnim podacima dobivenim kad je dijete iz okoline.
• Važno polazište je i pretpostavka da je potrebno poznavati normalan razvoj pojedinca kako bi se razumjela patološka odstupanja.

Heterogeni Entiteti

• Poremećaji se promatraju kao heterogeni entiteti čija se simptomatologija mijenja u funkciji razvoja.
• Razvojna supstitucija simptoma je kad se u djetinjstvu i adolescenciji promjene dešavaju naglo.
• Problemi djetinjstva koji karakteriziraju slabiju prilagodbu kao što su ponašanja (npr. strahovi) mogu biti uobičajeni i djeca ih prevladaju odrastanjem.
• Razvoju svakoga se pristupa kao fenomenologiji nekog psihičkog konstrukta na cijelom kontinuumu njegove pojavnosti.
• Uočeni su visokorizični pojedinci razvijaju patološke reakcije i stanja.

Težak Temperament

• Thomasovo istraživanje utvrdilo 3 tipa temperamenta, a 70% djece s teškim temperamentom razvilo je poremećaj do 9. godine.

Simptomi

• Simptomi separacijske anksioznosti se manifestiraju različito u funkciji dobi.

Psihopatološke Reakcija i Adaptacija

• Karakterizira ih djetetova adaptacija na nova iskustva
• Djetetovo ponašanje je rezultat potrebe za adaptacijom okolini u kojoj dijete živi.
• Simptomatologija djeteta se promatra kao razvijanje neadaptivnih mehanizama za prevladavanje unutarnjih ili vanjskih poteškoća.

Ideje psihopatološke reakcije imaju adaptivnu Funkciju

• Anna Freud je smatrala da anksioznost izaziva adekvatne reakcije radi stvaranja obrambenih mehanizama.
• Spielberg i Rickman smatraju da anksioznost stimulira strategije za izbjegavanje ili umanjivanje situacije.

Mobilnost

• Rutter & Sroufe opisuju kako se poremećeni oblici adaptacije mogu biti "uspavani" i manifestirati se u stresnim okolnostima ili u točno određenim okolnostima
• Fischer smatra da treba mijenjati tumačenje psihopatskih formi, pogotovo traumatskih.

Etološka Multideterminiranost Psihopatološkog Razvoja

• Postoje 2 popularne ideje etiologije i razvoja poremećaja:
  • Multideterminiranost
  • Interaktivnost

Drugi čimbenici

• Istraživanja potvrđuju da su djeca depresivnijih roditelja pod većim rizikom razvitka depresije
• Postoji veći rizik od prekomorbiditeta
• Kontekstualni pristup naglašava karakteristike okruženja u kojima dijete živi.

Longitudionalna Studija

• Shvaća kako treba shvatiti pojavu simptome i kako pomoći da prebrode njihove životne probleme Longitudionalno Rochester istraživanje tvrdi da se istraživanje okolinskih faktora kod djece, osobito onih rizičnih, može preventivni

Factori

• Shizofrena majka nije presudna ako ostali faktori nisu rizični
• Obiteljske i socijalne okolnosti imaju veliku ulogu

Broj Rizičnih Faktora

• Vani je li bitniji broj rizičnih faktora od načina kako se odnosimo naspram njih Dijete se mora odvajati od roditelja.

Varijable

• U obiteljskim interakcijama se javljaju interakcija prihvaćanja i odbacivanja.
• Ronald Rohner je proučavajući interakciju roditelj-dijete zaključio da dječaci s agresivnim tipom ponašanja u tom odnosu odbacuju majku, dok djevojčice negativno shvaćaju taj odnos roditelja

Agresivnost

• Agresija djece se tumači kroz odnose te djece i njihove okoline Odbacivanje djeteta pogoršava agresivno ponašanje koje posljedično dovodi s manje roditeljske topline

Longitudinalna Studija

• S. Chess i A. Thomas su radili longitudinalnu studiju
• Zaključuju kako nesposobnost roditelja odigrava glavnu ulogu kod teškog ponašanja Roditelji zato moraju upisati radionice kako bi to spriječili.

Faktori kod Poremećaja Kod Djece

• Važni za analizu utjecaja na poremećaj:

  1. Proksimalni
  2. Distalni (siromaštvo)

• Obiteljski odnosi se dijele na:

  • Odbacivanje
  • Prihvaćanje

• Ocu se lakše povjeriti glede problema.

• U istraživanjima se otkrilo da veća mogućnost odbacivanja od strana oca je gora od dobre interakcije s familijom.

Tipovi

• Ovisno o ovim faktorima se javljaju još i različiti tipovi.

Macuka

• Macuka opisuje emocionalne i ponašajne probleme djece pri čemu su važni i rodne razlike.

• Problemi se očituju i kroz niz faktora:

  • Agresivnost
  • Impulsivnost
  • Manjak strpljenja

• Achenbachova formula se često koristi u epidemiologiji i kod utvrđivanja rodnih razlika.

• Rodne razlike su bitne za razmatranje problema kod adolescenata.

Klasifikacije

• Postoje dvije glavne klasifikacije:
  • Kategorijalna – unaprijed određenog kriterija kao DSM i MKB
  • Dimenzijska – više nalik na checkliste kao Achenbach

Kod Klasifikacije Problema Ponašanja

• Postoje dvije glavne skupine ponašanja:
  • Eksternalizirani – agresija, otuđivanje
  • Internalizirani – odnosi, tuge, strahovi, samoća
• Internalizirani su teže uočljivi.

Prevencija

• Potrebna su istraživanja
• Raznorazne studije, kao ona Kuzmanova i sur., govore da treba rasti internalizacija.

Zaključci

• Yap naglašava bitnost rodnih razlika radi reguliranja istih problema te je razna objašnjenja:
  • Veća podložnost razvoju straha kod žena
  • Socijalizacija
• No po Olsonu naglasak treba biti i na neagresivno ponašanje
• Treba proučiti zašto se kod oba spola ne javljaju slični problemi.

Bronfenbrenner

• Bronfenbrenner je imao istraživanje da se djecu uključi u što više istraživanja, poput:
  • Mikrosustava
  • Megasustava
• Achenbach je uveo podjele ponašanja na eksternalizirano i internalizirano

Objasnio

• Objasnio je da na to utječe:
  • Obitelj
  • Prijatelji
• Tackett je uradio Model Ranjivosti gdje pojasni kako neki postupci dovode do problema u ponašanju.

Modeli

• Modela ima više tipova:
  • S više ekstrovertiranosti raste agresivnost i obrnuto.
  • Roditelji koji kontroliraju ponašanje, utječu na ponašanje i slabo društvenu izvan adolescencije
• Stvarne kontrole od strane roditelja nemaju utjecaj
• Zaštitnom se smatra sigurnost i privrženost djeteta roditeljima

Ostali Kriteriji

• Ponašanje roditelja koji nameću djetetu gdje će se ponašati
• Dijete osjeća da se prema roditeljima mora lijepo ponašati - (Pettit)
• Farrington tvrdi da je najjači onaj roditelj koji je upućen u sve.

Škola

• Je bitna, te ukazuje što dijete treba naučiti u njoj
  • Bliskost sa sustavom ulazi u ponos i pripadnost djeteta

Ponašanje Vršnjaka

• Je također faktor, tj. ponašanje prijatelja
• Prijatelji imaju 4 načina na koji utječu:
  • Izravni pritisak
  • Modeliranje
  • Reguliranje
  • Stvaranje prilika

Cilj

• Testirati kako neki osobni faktori utječu, tip licnosti, okruženje, ponašanje vršnjaka Testirano na 1000 ucenika Zaključivano je kako je bolje da majka ima stalan posao.

Rizični Faktor

• Je pritisak vršnjaka
• Bitno je da odnos sa školom bude dobar, kako za dijete, tako i njegove probleme
• Wood je izjavio kako obiteljska struktura (rigidnost) utječe na ponašanje djeteta
• Obično kad osoba ima eksternaliziranih problema, to se prenosi na srž osobnosti osobe.
• Nužno je da se utvrdi ponašanje te osobe kroz više izvora.

ADHD

• Poremećaj deficita pažnje/hiperaktivnosti
• Manifestira se kroz problem s pažnjom; što se manifestira kroz neispunjavanje školskog radnog vremena, bježanje od posla. Ima poteškoća u razgovoru i teško se usredotočiti za duži period. Ostavlja ga se u svome svijetu.

Daljnji Simptomi

• Nemirnoća, ustajanje sa stolice, prevelika aktivnost i pričljivost...
• Spomenuti simptomi se moraju dogoditi najmanje u dva slučaja. Simptomi moraju uzrokovati određene probleme u društvenom životu.

Znakovi

• Uzrokovani prkošenjem ili nedostatkom razumijevanja. Pojavljuje pretjerana motorička aktivnost (osobito kod starijih), a to se smatra i znakom poremećaja.

Manifestiacija

• Želja za nagradom, socijalnim ometanjem Poremećaj traje godinama i potrebno je obratiti pažnju na to.

Utjecaj na Osobu

• Rani utjecaj na osobu je poraznija
• Uz poremećaj se javlja i nizak nivo tolerancije kao i nestabilnost
• Osobama je teško izvoditi kognitivne vještine
• Spomenute osobe imaju nizak su osjetljivost za samoozljeđivanje, ali zato dobivaju više nagrada.

Poremećaj

• Poremećaj s prkošenjem i suprotstavljanjem

• Glavna obilježja – razdražljivost, prkos Najčešće se javlja u odnosima koji nisu odnosi braće i sestara

• Ljutnja kod takvog djeteta je sve više i više ekstremna.