Razvoj računovodstva kroz povijest

Povijesni razvoj računovodstva

• Računovodstvo ima začetke u najstarijim civilizacijama starog vijeka, uključujući Mezopotamiju, Grčku i Rim.
• Razvoj dvojnog knjigovodstva se javlja u 14. stoljeću u Genovi, Italija.
• Luca Pacioli 1494. godine, opisuje sustav dvojnog knjigovodstva djelom "Summa de Aritmetica, Geometria, Proportioni et Proportionalita".
• Benedikt Kotruljević piše 1458. godine "O trgovini i savršenom trgovcu", koja je tiskana 1573. godine, opisuje računovodstvene principe, uključujući načelo urednosti, ažurnosti i javnog značaja, te sustav dvojnog knjigovodstva.
• Simon Stevin prvi obračunava poslovni rezultat 1605. godine.
• Jaques Savary zaslužan je za Code de Commerce 1673. godine.
• U Europi započinje faza razvoja računovodstvene regulative, zajedno s prijedlogom prvog trgovačkog zakona ili zakona o poduzećima.
• Tijekom 17. i 18. stoljeća dolazi do početka industrijske revolucije i razvoja financijskih tržišta.
• Razvija se računovodstvo troškova, te se javljaju zahtjevi za sustavnim obrazovanjem računovodstvene profesije,razvoj profesionalnih udruga i uvođenje računovodstva u sveučilišne programe.
• Krajem 19. i početkom 20. stoljeća, razvoj industrije i financijskih tržišta doprinosi razvoju računovodstva.
• AAA i AICPA razvijaju GAAP.
• Tijekom Velike ekonomske krize (1929. – 1933.) dolazi do problema financijskog izvještavanja.
• Globalizacija financijskih tržišta i jačanje utjecaja najmoćnijih svjetskih sila imaju utjecaj.
• 1957. godine Rimski ugovor jača i formira zajedničko tržište europskih gospodarstava i razvoj institucija Europske zajednice.
• Osigurava se nesmetani protok robe, kapitala i ljudi uz ujednačavanje institucija i zakonske regulative.
• Formiranje Europske unije 1992. godine donosi IV i VII direktive za računovodstvo i VIII direktiva za reviziju.
• Razvija se druga faza razvoja računovodstvene regulative.
• U 20. stoljeću multinacionalne kompanije snažno utječu na svjetsko gospodarstvo i globalizaciju financijskih tržišta.
• Razvoj MSFI/MRS postaje regulatorni okvir financijskog izvještavanja za kotirajuća poduzeća na europskim financijskim tržištima.
• Kreće treća faza razvoja računovodstvene regulative.

Pristupi u definiranju računovodstva

• Računovodstvo se može definirati kao vještina, tehnika ili umijeće.
• Računovodstvo je znanstvena disciplina.
• Računovodstvo je funkcija koja služi poslovnom subjektu.
• Računovodstvo je dio upravljačko-informacijskog sustava poslovnog subjekta.

Struktura računovodstva

• Postoje dva koncepta strukture računovodstva: tradicionalna i suvremena.
• Tradicionalna struktura se pita "Što je računovodstvo?", orijentirana je na kategorijalni sustav te računovodstvene procedure i postupke.
• Suvremena struktura (od 60-ih godina 20. stoljeća) se pita "Kome računovodstvo služi?".
• Suvremena se fokusira na interne i eksterne korisnike, a sadržaj računovodstva je podređen ciljevima korisnika.

Tradicionalna struktura računovodstva

• Računovodstveno planiranje je početna faza, nakon njega dolazi knjigovodstvo, računovodstvena kontrola, računovodstvena analiza te na kraju računovodstveno informiranje.

Suvremena struktura računovodstva

• Sastoji se od financijskog i upravljačkog računovodstva, uz računovodstvo troškova.
• Financijsko računovodstvo uključuje dnevnik, glavnu knjigu, pomoćne evidencije, bruto bilancu i financijske izvještaje.
• Upravljačko računovodstvo obuhvaća planiranje i kontrolu.

Računovodstvena načela

• Određuju koncepciju i osnovne karakteristike računovodstva.
• Opća pravila o procjeni, evidentiranju i izvještavanju o poslovnim aktivnostima.
• Temeljna pravila u prezentiranju financijskih informacija.
• Uključuju US GAAP, MSFI/MRS i HSFI.

Računovodstvena načela prema HSFI

• Neograničenost vremena poslovanja.
• Nastanak događaja.
• Značajnost i sažimanje.
• Dosljednost.
• Usporedivost.
• Opreznost.
• Prijeboj.
• Bilančni kontinuitet (početna bilanca).
• Odvojeno mjerenje stavki.

Računovodstveni standardi

• Načelo je temelj za standard.
• Slijedi operacionalizacija načela.
• Razrada načela primjenjuje se metodama obuhvata podataka, procesiranja, formiranja i prezentiranja računovodstvenih informacija.
• Postoje nacionalni i međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MSFI/MRS).
• US GAAP i HSFI su također važni standardi.

Modeli mjerenja ekonomskih kategorija

• Osnovni modeli mjerenja uključuju model troška stjecanja i model fer vrijednosti.
• Model fer vrijednosti uzima u obzir cijenu koja bi bila ostvarena prodajom imovine ili plaćena za prijenos obveze u urednoj transakciji među tržišnim sudionicima na datum mjerenja.
• Postoji i model izlazne tržišne vrijednosti.
• Ostali modeli mjerenja uključuju tekući trošak, tržišnu vrijednost (ulaznu i izlaznu), utrživu vrijednost, nadoknadivi iznos i sadašnju vrijednost.

Regulatorni okvir računovodstva u RH

• Zakon o računovodstvu provodi Direktivu EU 2013/34/EU.
• Dijeli poslovne subjekte na mikro, male, srednje, velike i subjekte od javnog interesa.
• Zakon definira računovodstvenu dokumentaciju (isprave i poslovne knjige) i financijske izvještaje.
• Primjenjuju se standardi financijskog izvještavanja, uključujući MSFI (za velike poduzetnike i subjekte od javnog interesa) i HSFI (za mikro, male i srednje poduzetnike koji nisu subjekti od javnog interesa).
• Zakon obuhvaća konsolidaciju i reviziju financijskih izvještaja, te javnu objavu istih.
• Razvrstavanje poduzetnika ovisi o iznosu aktive, iznosu prihoda i prosječnom broju zaposlenih.
• Mikro poduzetnici imaju do 350.000 EUR aktive i 700.000 EUR prihoda, te do 10 zaposlenih.
• Mali poduzetnici imaju do 4.000.000 EUR aktive i 8.000.000 EUR prihoda, te do 50 zaposlenih.
• Srednji poduzetnici imaju do 20.000.000 EUR aktive i 40.000.000 EUR prihoda, te do 250 zaposlenih.
• Veliki poduzetnici prelaze navedene kriterije.
• Postoji Zakon o trgovačkim društvima koji uređuje vrste trgovačkih društava, pravne odnose, organe, osnivanje, kapital, financijska izvješća, pripajanja i dijeljenja društava.

Financijski izvještaji

• Izvještaj o financijskom položaju (bilanca) sustavno prikazuje imovinu, obveze i kapital subjekta na određeni dan.
• Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti prikazuje dobit, prihode, rashode i ostvareni poslovni rezultat tijekom razdoblja.
• Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti prikazuje stavke koje su priznate direktno u kapital, a ne kroz dobit ili gubitak.
• Izvještaj o novčanim tokovima prikazuje novčane primitke, izdatke i tokove tijekom razdoblja.
• Izvještaj o promjenama kapitala prikazuje strukturu kapitala i sve promjene u kapitalu tijekom razdoblja.
• Bilješke uz financijske izvještaje daju dodatna objašnjenja i razradu stavki te primijenjene računovodstvene politike.

Kontni plan

• Sistematiziran pregled naziva i šifri pojedinih konta.
• Predstavlja organizacijsko sredstvo računovodstva.
• Služi kao podloga glavnoj knjizi, koja se sastoji od raspoređenih konta prema unaprijed pripremljenom planu.
• U RH je propisan sadržaj financijskih izvještaja iz kojeg se izvodi kontni okvir.
• Razlikuje se formalni okvir od materijalnog sadržaja kontnog plana.
• Pitanje jedinstvenog okvirnog kontnog plana.

Formalni okvir kontnog plana

• Označava izgled kontnog plana, koristi se dekadni ili desetični sustav.
• Kontni plan ima 10 razreda obilježenih brojevima od 0 do 9.
• Unutar svakog razreda postoji 10 kontnih skupina obilježenih brojevima 00-99.
• Unutar svake kontne skupine može se otvoriti 10 osnovnih (sintetičkih) konta.
• Za svaki sintetički konto se otvara niz analitičkih konta.
• Još detaljnije, u okviru analitičkog konta se otvaraju subanalitička konta.

Materijalni sadržaj kontnog plana

• Odnosi se na sadržaj pojedinih razreda, skupina i sintetičkih konta.
• Traži se homogenost konta, u jednom razredu ili skupini moraju se nalaziti međusobno povezana konta.

Razredi kontnog plana

• 0 - Dugotrajna imovina
• 1 - Novac, kratkoročna potraživanja, kratkoročna financijska imovina i aktivni obračunski konti
• 2 - Kratkoročne obveze i pasivni obračunski konti
• 3 - Zalihe – sirovine i materijal, rezervni dijelovi, sitan inventar, predujmovi za zalihe
• 4 – Troškovi poslovanja
• 5 - Interni obračuni
• 6 – Zalihe proizvodnje u toku, proizvoda, roba i predujmovi za robu i dugotrajna imovina raspoloživa za prodaju
• 7 - Rashodi i prihodi
• 8 - Rezultat poslovanja
• 9 - Kapital, rezerve, dugoročne obveze, rezerviranja i izvanbilančni konti
• Razredi 0, 1, 3, 6 se odnose na imovinu i prikazuju se u bilanci.
• Razredi 2 i 9 se odnose na obveze i kapital i prikazuju se u bilanci.
• Razredi 4, 7 i 8 se odnose na izvještaj o dobiti (troškovi, rashodi, prihodi, dobit ili gubitak).