Procjena gutanja kod djece

Procjena gutanja i poremećaja hranjenja kod djece

• Sveobuhvatna procjena djece s problemima gutanja i poremećajima hranjenja uključuje razmatranje širokog okruženja, interakcija roditelj-dijete, briga roditelja i zdravstvenog stanja djeteta.
• Važno je uzeti u obzir sve ove čimbenike kako bi se donijele optimalne odluke o upravljanju. Neophodno je utvrditi uzroke ili dijagnoze jer će se tretman razlikovati ovisno o anamnezi i trenutnom stanju, s obzirom na to da su često međusobno povezani.
• Naglašava se holistički pristup procjeni s primarnim ciljem da svako dijete dobije dovoljno hranjivih sastojaka i hidrataciju bez zdravstvenih komplikacija, te bez stresa za dijete i skrbnike.
• Instrumentima za testiranje gutanja pomoću koje se utvrđuje fiziološko stanje gutanja potrebno je za određena djeca.
• Uspješna hranjenja putem usta mjeri se kvalitetom iskustva tijekom obroka, te najboljim mogućim senzomotorijskim vještinama usta i sigurnim gutanjem.

Međudisciplinirani pristup

• Međudisciplinarni pristup omogućuje koordiniranu konzultaciju s fokusom na cijelo dijete.
• To može uključivati više povezanih zdravstvenih i razvojnih problema.
• Osobe uključene u proces rješavanja problema imaju priliku pružiti njegu pacijenta i koordinaciju slučaja, što je teško postići kada stručnjaci rade neovisno.
• Nisu sve discipline potrebne za svako dijete, i s vremenom se ključni igrači tima mogu mijenjati. Ovakvi timovi pokazuju važne karakteristike, uključujući: dijeljene filozofske stavove vezane uz dijagnostičke pristupe i protokole upravljanja, vođstvo tima s organizacijom za procjenu i dijeljenje informacija, međusobnu suradnju između specijaliziranih stručnjaka, te posvećenost vremenu za obavljanje ovog zadatka.

Operacijske definicije

• Poremećaji hranjenja: problemi u širokom rasponu aktivnosti vezanih uz hranjenje koji mogu ili ne moraju biti popraćeni poteškoćama u gutanju.
• Poremećaji gutanja (disfagija): problemi u jednoj ili više faza gutanja.
• Aspiracija: prolaz bilo koje tvari (npr., hrane, tekućine, pljuvačke) ispod glasnica u dušnik.
• Tiha aspiracija: nema kašlja, gušenja ili drugih znakova problema kada hrana ili tekućina uđu u dušnik.

Klinička procjena temeljena na konceptima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)

• Obuhvata informacije o sudjelovanju (razina društva), aktivnostima (razina osobe) i oštećenjima (razina tjelesnih funkcija)
• Dijete se promatra u situacijama za obroke. Razina sudjelovanja djeteta je ključni faktor.
• Procjene se provode na razini funkcije tijela, s obzirom na to da su tjelesne funkcije i strukture, okolišni faktori i osobni faktori ključni za analizu.

Incidencija i prevalencija poremećaja gutanja i hranjenja

• Poteškoće s hranjenjem česti su problemi kod predškolske djece.
• Incidencija varira ovisno o kriterijima dijagnostike.
• Prevalencija problema gutanja kod djece s razvojnim teškoćama može doseći čak 80%
• Prevalencija poremećaja gutanja raste zbog: većih stopa preživljavanja prijevremenih rođenja, manje tjelesne težine pri rođenju, složenijeg medicinskog stanja u djece.
• Djeca koja kasno dobivaju na tjelesnoj težini su osjetljiva na poremećaje gutanja i razvojne kašnjenje.
• Prevalencija poremećaja gutanja kod djece s cerebralnom paralizom veća je (50-75%) u usporedbi s djecom s hemiplegijom i diplegijom (25-30).
• Zdravstveni stručnjaci trebaju redovito pratiti rast i razvoj djece kako bi na vrijeme identificirali djecu s rizikom od poteškoća u gutanju i hranjenju.

Procjena gutanja kod djece i dojenčadi

• Obuhvaća:
  • Anamnezu obitelji, medicinske, razvojne i hranjenja.
  • Fizički pregled (ponašanje, položaj tijela).
  • Procjenu oralnih struktura i funkcija (usne, čeljusti, jezik, refleksi usne šupljine).
  • Promatranje hranjenja (vrijeme obroka).
  • Instrumentalno ispitivanje gutanja ako je potrebno.