Osnove demografije i povijest

Osnove demografije: Uvod

• Demografija je definirana kao najstarija i izuzetno važna grana statistike, usredotočena na statistiku stanovništva, posebno vitalnu ili demografsku statistiku.

Povijest demografije

• Elementi demografske statistike sežu daleko u prošlost, prije Krista.
• Interes vladara za brojem stanovnika oduvijek je postojao, iz vojnih i fiskalnih razloga.
• Prve sustavne analize stanovništva susreću se u 17. stoljeću.
• Demografija kao znanstvena disciplina razvila se na proučavanju prirodnog kretanja stanovništva i mortaliteta.
• U 17. stoljeću škola političkih aritmetičara pruža prve egzaktne analize demografskih fenomena.
• Englez J. Graunt analizirao je mortalitet stanovnika Londona na temelju podataka o umrlim.
• William Petty objavio je knjigu "Political Arithmetic" i smatra se prvim pravim demografom.
• Astronom E. Halley konstruirao je prve moderne tablice mortaliteta i bilježio promjene u broju stanovnika.
• Danas se koriste Halleyjeve tablice.
• 1805. godine osnovana je katedra za političku ekonomiju i modernu povijest na East India College u Londonu, što se smatra početkom proučavanja stanovništva.
• Thomas Malthus bio je prvi voditelj katedre.
• Sir James Steuart razmatrao je povezanost prehranjivanja i stope rodnosti.

Definicija i razvoj demografije

• Karl Mark u literaturu je prvi uveo pojam demografije (demos=narod, graphein=opisati) 1799-1876.
• Demografija se konstituirala kao samostalna znanstvena disciplina krajem 19. i u 20. stoljeću.
• Spori razvoj demografije uzrokovan je razdvojenim razmatranjem demografskih problema.

Proučavanje stanovništva u predmodernom razdoblju

• Podaci o stanovništvu prikupljaju se od nastanka pisma i dokumenata.
• Vladari su prebrojavali podanike radi oporezivanja i evidencije vojnika.
• Prvi popisi postoje u starim civilizacijama, no razlikuju se od današnjih popisa.
• Vjerske organizacije bilježile su podatke o stanovništvu u Europi i na Bliskom Istoku.
• Prvo službeno prebrojavanje stanovništva provedeno je 1665. u Quebecu.
• Švedska uvodi prva kontinuirana izvješća o stanovništvu 1749. godine.

Predmet i metode demografije

• Demografija je društvena znanost koja proučava stanovništvo kvantitativno i kvalitativno.
• Stanovništvo je skup osoba sa zajedničkim obilježjima.
• Ukupno stanovništvo razlikuje se od pojedinačnih obilježja.
• Stanovništvo i populacija su sinonimi u hrvatskom jeziku.
• Osnovne jedinice demografske statistike su osoba, obitelj, kućanstvo i naselje.
• Osoba je stanovnik određenog područja, a može se specificirati kao živorođeno dijete, umrla osoba, itd.
• Kućanstvo je skup osoba koje žive u istom stanu i zajednički se hrane.
• Obitelj se temelji na srodstvu, a naselje je skup zgrada.

Kriteriji i područje demografije

• Kriteriji za određivanje gradskog naselja razlikuju se među zemljama.
• U Hrvatskoj se koristi kombinirani kriterij: broj stanovnika i postotak nepoljoprivrednog stanovništva.
• Predmet demografije u užem smislu obuhvaća brojnost i raspored stanovništva, prirodno i mehaničko kretanje te dobno-spolnu strukturu.
• Težište je na proučavanju prirodnog kretanja stanovništva.
• Predmet demografije u širem smislu je proučavanje brojnog stanja, rasporeda, kretanja i promjena u strukturama stanovništva.
• Proučavaju se i obitelj, kućanstva i naselja te njihov utjecaj na razvoj stanovništva i populacijske politike.
• Bit predmeta demografije u širem smislu je demografski razvoj.
• Demografski razvoj obuhvaća prirodno i mehaničko kretanje stanovništva u interakciji s različitim čimbenicima.
• Demografski razvoj podrazumijeva istraživanje međuovisnosti stanovništva i utjecaja promjena na ekonomske, socijalne i političke čimbenike.
• Dugoročno smanjenje nataliteta utječe na dobnu strukturu stanovništva.
• Demografija se definira kao znanost koja istražuje zakone razvoja stanovništva u povijesnoj i društveno-gospodarskoj uvjetovanosti.

Suvremeni pristup demografiji

• Danas je demografija definirana u širem smislu.
• Tradicionalna demografija zadovoljava se brojčanim mjerenjem demografskih pojava, dok je uzročno-posljedična veza prepuštena drugim strukama.
• Od 1960-ih, demografsko istraživanje postaje složenije.
• Naglasak se prebacuje na "ponašanje" demografskog fenomena.
• Ovoj promjeni pridonose poticaji iz ekonomije, sociologije, povijesti, antropologije, geografije i medicine.
• Metodologija demografije oslanja se na filozofiju, povijest, statistiku i matematiku.

Demografska statistika i istraživanja

• Demografska statistika proučava specifičnosti prikupljanja podataka o stanovništvu, obilježja stanovništva i obradu podataka.
• Tri etape demografskog istraživanja su prikupljanje podataka, analiza podataka i istraživanje uzročno-posljedičnih veza.
• Cilj je "sirove" podatke prevesti u demografski pokazatelje.

Razvoj demografije i druge znanosti

• Razvoju demografije pridonijeli su demografi Francuske i SAD-a, stručnjaci UN-a i Međunarodne unije za proučavanje stanovništva.
• Colbert je poticao porast nataliteta u Francuskoj krajem vladavine Luja XIV.
• Gospodarski razvoj SAD-a ovisio je o doseljavanju iz Europe u 19. i 20. stoljeću.
• Interes za stanovništvo porastao je potkraj 19. i tijekom 20. stoljeća zbog pada nataliteta u europskim zemljama.
• Tome je pridonijela i ekspanzija rasta stanovništva u zemljama u razvoju nakon Drugoga svjetskog rata.

Povezanost demografije sa drugim znanostima

• Demogeografija: Proučava prostornu dimenziju razvoja stanovništva.
• Povijesna demografija: Proučava vremensku dimenziju demografskih kretanja.
• Demografija je vezana uz ekonomske znanosti i statistiku.
• Sociologija: Proučava socio-ekonomsku strukturu stanovništva, promjene u obitelji.
• Također je povezana s biologijom.
• Demografska istraživanja moraju biti interdisciplinarna.

Klasifikacija demografije

• Materijalna demografija (proučavanje stanovništva/population analyses)
• Formalna demografija (poistovjećuje se s demografskom statistikom).

Podjela materijalne demografije

• Opća ili teorijska demografija.
• Posebna demografija (demografija konkretne populacije).
• Primijenjena ili aplikativna demografija (ekonomska, socijalna, povijesna demografija itd.).

Podjela formalne demografije

• Statistika stanovništva ili populacijska statistika.
• Vitalna statistika ili statistika prirodnog kretanja.
• Statistika kućanstava, obitelji i naselja.
• Migracijska statistika.

Dodatna podjela demografije

• Kvantitativna (razmatranje pojava i procesa s brojčanog aspekta).
• Kvalitativna (proučavanje kvalitativnih osobina).
• Demografske teorije i doktrine.