Odgovornost za štetu

Podcast

Play an AI-generated podcast conversation about this lesson

Questions and Answers

Što je odgovornost za štetu?

Odnos između štetnika i oštećenika gdje štetnik mora popraviti štetu. (correct)

Odnos koji se temelji isključivo na fizičkim deliktima.

Obveznopravni odnos gdje jedna strana mora platiti novčanu kaznu.

Odnos između dvije strane bez financijskih obaveza.

Koje su pretpostavke izvanugovorne odgovornosti za štetu?

Deliktna sposobnost, štetna radnja, šteta, uzročnost, protupravnost, krivnja. (correct)

Sposobnost oslobađanja od odgovornosti.

Samovoljno ponašanje bez posljedica.

Sposobnost ugovaranja.

Tko je štetnik?

Osoba koja ima pravnu sposobnost, a nije prouzročila štetu.

Osoba koja nije sposobna shvatiti posljedice svojih akcija.

Osoba koja je prouzročila štetu i ima deliktne sposobnosti. (correct)

Osoba koja prenosi odgovornost na drugu stranu.

Zašto je ubrojivost važna u kontekstu odgovornosti za štetu?

Jer samo ubrojive osobe mogu biti prozvane za štetu. Signup and view all the answers

Kako se stječe deliktna sposobnost?

U dobi od 14 godina. Signup and view all the answers

Koja je razlika između građanskog delikta i kaznenog djela?

Kaznena djela su navedena u zakonu, dok građanski delikti nisu. Signup and view all the answers

Kako se klasificira šteta prema ZOO-u?

Obična šteta, izmakla korist i povreda prava osobnosti. Signup and view all the answers

Što predstavlja obična šteta?

Umanjenje imovine oštećenika. Signup and view all the answers

Što predstavlja imovinska šteta?

Šteta nastala kao posljedica štetne radnje na imovinskoj masi. Signup and view all the answers

Kako se definira neimovinska šteta?

Povreda subjektivnih neimovinskih interesa i prava. Signup and view all the answers

Što se smatra uzročnom vezom?

Veza između štetne radnje i njezinih posljedica. Signup and view all the answers

Koja je osnovna razlika između obične i krajnje nepažnje?

Krajnja nepažnja podrazumijeva nisku razinu pažnje prema gdje bi prosječna osoba koristila osnovnu pažnju. Signup and view all the answers

Koje je obilježje adekvacijske teorije?

Razlikuje tipične uzroke štete i neobične okolnosti. Signup and view all the answers

Što predstavlja krajnja nužda?

Radnja koja se poduzima da bi se izbjeglo jače zlo. Signup and view all the answers

Koja je posljedica prekida uzročne veze?

Štetnik više ne odgovara za dalje posljedice. Signup and view all the answers

Koje su vrste krivnje prema zakonodavstvu?

Namjera i nepažnja. Signup and view all the answers

Koji se stupanj krivnje najčešće predmnijeva u pravu?

Obična nepažnja. Signup and view all the answers

Koja pravna načela mogu isključiti protupravnost?

Pristanak oštećenika i nužna obrana. Signup and view all the answers

Study Notes

Odgovornost za štetu

Odgovornost za štetu je pravni odnos gdje jedna strana mora popraviti štetu koju je prouzročila drugoj strani, a druga strana ima pravo tražiti takav popravak.
Subjekti u ovom odnosu su štetnik i oštećenik.
Štetnik je osoba koja je prouzročila štetu, a mora biti ubrojiva (s razumnim razumijevanjem situacije) i imati poslovnu sposobnost (sposobnost sklapanja ugovora).
Oštećenik je osoba kojoj je prouzročena šteta, a mora imati pravnu sposobnost.
Štetnik ne odgovara uvijek za štetu.

Pretpostavke izvanugovorne odgovornosti

Delikto sposobnost: Sposobnost odgovaranja za građanske i kaznene delikte. Stječe se u dobi od 14 godina.
Štetna radnja: Čin ili propust koji uzrokuje štetu. To može biti građanski delikt ili kršenje ugovornih obveza.
Šteta: Umanjenje imovine (imovinska šteta) ili oštećenje prava osobnosti (neimovinska šteta). To uključuje i izgubljenu korist.
Uzročnost: Postoji veza između štetne radnje i nastale štete. Oštećenik mora dokazati uzročnu vezu, osim u slučajevima odgovornosti za opasne stvari/djelatnosti.
Protupravnost: Povreda pravnog pravila. Subjektivno gledano, zahtijeva krivnju.
Krivnja: Namjera ili nepažnja (obična ili krajnja).

Šteta

Imovinska šteta: Šteta na imovini oštećenika.
Neimovinska šteta: Povreda prava osobnosti.
Obična šteta: Umanjenje imovine.
Izmakla korist: Gubitak potencijalnog dobitka koji bi se ostvario da nije bilo štetne radnje.

Uzročna veza

Uzročna veza: Veza između štetne radnje i štete.
Adekvacijska teorija: Uzročna veza se određuje prema tipičnim uzrocima nastanka određene štete.
Prekinuta uzročna veza: Štetnik više ne odgovara za daljnje posljedice nastale nakon prekida.

Protupravnost

Protupravnost (objektivno): Povreda nekog pravnog pravila.
Protupravnost (subjektivno): Krivnja počinitelja.
Vrste krivnje: Namjera i nepažnja (obična i krajnja).
Namjera: Štetnik je postupao znajući i hotimice.
Nepažnja: Povreda dužne pažnje.
Obično nepažnje: Postupanje bez odgovarajuće pažnje "dobrog gospodara".
Krajnja nepažnja: Izuzetno nepažljivo ponašanje.
Predmnijevani stupanj krivnje: Obična nepažnja.

Iznimke od protupravnosti

Šteta po dužnosti: Šteta nastala obavljanjem dužnosti po zakonu.
Nužna obrana: Obrambeni čin protiv protupravnog napada.
Viša sila: Vanjski događaj kojem se nije moguće suprotstaviti.
Dopuštena samopomoć: Zaštita od neposredne opasnosti.
Pristanak oštećenika: Pristanak na štetnu radnju, ali ne isključuje odgovornost ako je štetna radnja zakonom zabranjena.
Krajnja nužda: Činjenje štetne radnje da bi se otklonila veća opasnost.
Tko odgovara u slučaju krajnje nužde: Osoba koja je kriva za nastanak opasnosti štete, ili osoba koja je opasnost otklonila (ali ne više od moguće koristi).

Studying That Suits You

Use AI to generate personalized quizzes and flashcards to suit your learning preferences.

Description

Istražite pravne aspekte odgovornosti za štetu kroz ovaj kviz. Ovaj kviz pokriva ključne pojmove kao što su štetnik, oštećenik, delikto sposobnost i uzročnost. Testirajte svoje znanje o pravnom okviru koji regulira ove odnose.