Morski psi: ugroženost i biologija

• Oceani sadrže 97% vode u biosferi, 2% u polarnim ledenim kapama i ledenjacima, a 1% je slatka voda.
• Hidrološki ciklus opisuje dinamiku izmjene vode

Prosječna dubina oceana

• 3.790 m

Pet oceana

• Tihi ocean: 155,6 mil. km2
• Atlantski ocean: 76,8 mil. km2
• Indijski ocean: 68,6 mil. km2
• Južni ocean: 20,3 mil. km2
• Arktički ocean: 14,1 mil. km2

Mora

• Rubna (epikontinentalna): odvojena od oceana otocima ili uvučena u kontinentalni trup.
• Unutrašnja: duboko uvučena, povezana s oceanom uskim tjesnacem ili prolazima.
• Sredozemna (mediterani): okružena kopnom, spojena s oceanima uskim prolazima.
• Zatvorena: potpuno okružena kopnom.

Vertikalna i horizontalna struktura oceana

• Morski životni prostor dijeli se na morsko dno (bental/bentos) i otvoreno more (stupac vodene mase/pelagijal/pelagos).
• Neritička provincija su priobalna područja s mnogim morskim organizmima.
• Oceanska provincija obuhvaća sva ostala morska područja (iznad 200 m).
• Kontinentska podina se prostire od obale do 200 m dubine.
• Litoral je područje kontinentske podine s pojasevima: supralitoral (izložen prskanju), mediolitoral (plima i oseka), infralitoral (od oseke do morskih cvjetnica), i cirkalitoral (od morskih cvjetnica do prodora svjetlosti)
• Kontinentski slaz/padina (batijal): od 200 do 4.000 m dubine.
• Abisalna ravnica (abisal): ravnica dubokog mora na dubinama od 4.000 do 7.000 m.
• Dubokomorske kotline i jarci (hadal): između 7.000 i 12.000 m dubine.
• Razlikuju se stepenice u pelagijalu, koje su: epipelagijal (0-200 m), mezopelagijal (200-1.000 m), batipelagijal (1.000-4.000 m), abisopelagijal (4.000-7.000 m) i hadalopelagijal (>7.000 m)

Osnovne značajke morske vode

• Veliki toplinski kapacitet
• Anomalija vode (maksimalna gustoća kod 4 °C).
• Tlak raste s dubinom (1 atmosfera svakih 10 m).
• Otapanje plinova (O2, CO2)
• Površinska napetost (sporije isparavanje od slatke vode).
• Temperatura utječe na kemijske procese, viskoznost, topljivost plinova (O2, CO2)
• Na raspodjelu topline utječu molekularna i turbulentna difuzija.
• Prosječna temperatura svjetskih mora: 3,8°C
• Srednja temperatura površine: 17-18°C
• Termoklina je termički skok.
• Izotermija je vertikalno pokretanje masa, izmješana voda s jednoliko temperaturom.
• Raspored svjetla ovisi o refleksiji, refrakciji, raspršivanju, apsorpciji.
• Crveno zračenje se apsorbira najbrže, a plavo prodiranje najdublje
• Eufotička zona je do 50-100 m dubine, disatotična svjetlost je do 200 m a afotička više se ne proteže
• Salinitet je ukupna količina soli (g) po kilogramu vode (‰).
• Oceani imaju prosječnu slanost od 35 ‰
• Jadranske ingresije: povećana slanost u Jadranu (do 39 ‰, ciklus od 7-11 godina). Otopljeni plinovi i pH morske vode:
• O2 i CO2 su biološki bitni (disanje, fotosinteza).
• Morska voda: 64% N2 i 34% O2
• Dubina kompenzacije je dubini na kojoj se izjednačava potrošeni i stvoreni/oslobođeni O2
• pH mjeri kiselost/lužnatost i kreće se od 7,5 do 8,4 (slabo lužnato)
• Hidrostatski tlak utječe na organizme. Euribati mogu preživjeti kod raspona tlakova dok stenobati su osjetljivi
• Valovi omogućuju miješanje, izmjenu plinova/topline.
• Morska doba su prisilni valovi zbog gravitacijskih sila.
• Morske struje nastaju djelovanjem vjetra i razlika u tlaku, temperaturi i salinitetu.
• Gradijentske struje nastaju zbog razlika u gustoći.
• Plimne struje su horizontalna strujanja vezana uz plime
• Površinske struje (vjetra) nastaju interakcijom vjetra + rotacije Zemlje,tzv. Coriolisova sila

Utjecaj temperature na organizme

• Stenotermne vrste podnose male promjene temperature a euritermne dobro podnose veće promjene.
• Poikilotermni organizmi imaju temperaturu tijela ovisnu o okolišu, dok homeotermni imaju stalnu.

Vertikalna gibanja vodene mase

• Upwelling i downwelling vertikalna su gibanja na području šelfa (vjetar, Coriolisov efekt).
• Downwelling se javlja kada se površinske struje kreću prema kontinentu, a masa vode u blizini obale ponire
• Upwelling dovodi gustu, hladnu, hranjivim tvarima bogatu dubokomorsku vodu u fotičku zonu

Svjetski ribolovni resursi

• FAO 2020: 178 milijuna tona (51% ulov, 49% akvakultura).
• Ukupna vrijednost u 2018: 401 milijarda dolara (82 milijarde iz akvakulture).
• Svjetska ribolovna flota: ~4,56 milijuna plovila i 58,3 milijuna zaposlenih.
• Azijska flota čini 75% svjetske ribolovne flote.
• Potrošnja ribe je neravnomjerna (1 kg – 100 kg per capita).
• Prosječna potrošnja se znatno povećala.
• Pod pojmom “riba” obuhvaćeni su jestivi morski organizmi.
• „Riba” 75%, rakovi 9%, glavonošci 4%, ostali mekušci: ~12%
• Europa je ispred po prosječnoj potrošnji per capita
• Island - 91, 5 kg naspram najmanje potrošnje u Eu: Madžarskoj (4,8 kg) a najveće u Portugalu (56,9 kg)
• Hrvatska 2021. – 22,90 kg po capita
• Kina otpada na 35%, na Aziju bez Kine 34%, EU sa 10%, Afrika sa 7% i Oceanija sa 1%
• Kina 15%, Peru i Indonezija 8%, i SAD 6% čine najzastupljenije zemlje u svjetskom ribolovu u 2018
• FAO UN utemeljena je 16. listopada 1945. u Quebecu
• Podjela od strane FAO kojom je definirano ukupno 19 ribolovnih područja u svijetu napravljena je kako bi se moglo učinkovito pratiti stanje
• Mediteran i Crno more (37) čine ribolovna područja prema FAO

Uzgojna područja

• Sjeverozapadni Pacifik ( 25 %)
• Zapadni dio centralnog Pacifika(2.)
• Jugoistočni Pacifik(3.)
• Sjeveroistočni Atlantik(4.) i Mediteran i Crno more čine skupina koja dominiraju ribolovnim područjima
• Od 80-ih u Mediteranu i Crnom moru došlo je do otprilike 23% smanjenja izlovljenih vrsta
• Najveći udio u svjetskim ulovima čine pelagičke vrste riba
• Vrste koje čine većinu izlovljene sirove ribe su mala plava riba (haringa, srdele, inćun i td) te velika plava riba (tona i td),

Najzastupljenije vrste u ribolovu prema svijetu (FAO, 2020.)

• Engraulis ringens je peruanski inćun 4,9 milijuna tona

Engraulis Gadus chalcogrammus Gadidae - aljaska kolja kolja

• Katsuwonus pelamis ( Scombridae) tunj prugavac (eng. Skijack tuna) 2,8 milijuna tona

Stanje svjetskih ribolovnih stockova

• Stock grupa je jedini jedinke jedne vrsti koja živi na određenom području i obično se smatra zasebnom jedinicom Procjena i gospodarenja

Očitavanja Stockova

• Udio prelovljenih stockova se povećava - Postojećim podacima 57,4% stockova se potpuno eksploatira, 29,9 % prelovljeno 12,7 % se ne iskoristivo
• Gospodarski najznačajnije morskih riba čine 30 % svjetskog ulova što znači da je večina maksimalno iskorisena

Najvažnije vrste ribilova i njihovo korištenja

• Engraulis ringens (fuly експлоіtеd - оvеrеxploited)
• Gadus chalcogrammus (fuly експлоіtеd)
• Katsuwonus pelamis (moderatelly — fully експлоіtеd) Trachurus murphyi - čileanski sarun (fully exploіted - ovеrеxploіted
• Thunnus albacares - utoperajna tuna (fully exploіted)
• 80% Svjetskih ribljіh stoclova je іlі potpuno Іskorišteno іІі preloved ІlІ u callapsu GFCM - General Fіsherіes Councі l Tor the Medіterranean

ICCAT

• Internatіoonal Commіssіon Tor the Conservatlon ot Atlantіc Tunes The Internatіonal Commіssіon Tor the Conservatlon ot Atlantіc tunes іs an lnter governmental Tіshery organіzatіon responsіble Tor the conservatlon ot tunes and tuna lіke specіes in the Atlantіc ocean and Іts adJacent seas

CIESM Internatіonal Commіssіon tor tor the Scіentltіc Exploratіon ot the Medіterranean Sea

• Ukunma produkcіya 32.67 mіyuna tones svega 4.5% sakupljanje
• Globalma produkclja alg і povećala za VII e ot seta v zadanljih 20 godina Vecina rata bazora se na azskoyl ahvalulturl

Kviz o morskim psima, njihovoj ulozi u ekosustavu, ugroženosti i biološkim karakteristikama. Saznajte više o životnom vijeku, veličini, izlovu i trgovini morskim psima. Provjerite svoje znanje o ovim iznimnim životinjama.