Mikroekonomija vs. Makroekonomija

Mikro vs. Makroekonomija

• Mikroekonomija proučava manje opsege i individualne jedinice poput dohotka kućanstva ili cijena određenih proizvoda.
• Makroekonomija proučava veće opsege i skupne odluke, fokusirajući se na nacionalni dohodak, učinak i razinu cijena.
• Makroekonomija koristi jedinice kao agregat

Što je makroekonomija

• Makroekonomija je dio ekonomije koji se bavi poslovanjem jedne zemlje i problemima s kojima se država suočava.
• Keynes je otac makroekonomije
• Keynes je napisao "Opću teoriju zaposlenosti, kamate i novca".

Makroekonomski problemi

• Problemi u makroekonomiji postaju sve složeniji tijekom vremena.
• Neki od problema su nezaposlenost, inflacija, stagflacija, stagnirajući dohodak, kronični proračunski i trgovinski deficit te visoka vanjska zaduženost.

Fokus makroekonomije

• Makroekonomija se fokusira na gospodarski rast, stabilnost cijena, punu zaposlenost, povećanje produktivnosti, međunarodne odnose, ravnotežu u sektoru s inozemstvom i pravednu raspodjelu dohotka.

Definicija makroekonomije

• Makroekonomija proučava ponašanje gospodarstva kao cjeline, za razliku od mikroekonomije koja se bavi pojedinačnim tržištima.

Ostali makroekonomski problemi

• Ekonomski rast i poslovni ciklusi, nezaposlenost, inflacija, te trgovinska razmjena s inozemstvom su važni makroekonomski problemi.

Ciljevi makroekonomije

• Vlade si postavljaju ciljeve kao što su povećanje nacionalne proizvodnje, smanjenje nezaposlenosti, održavanje stabilnih cijena te uravnotežena razmjena s inozemstvom.

Makroekonomske varijable

• Makroekonomske ciljeve prati se kroz varijable poput bruto domaćeg proizvoda (BDP), stope nezaposlenosti, stope inflacije i vanjskotrgovinske bilance.

Makroekonomski instrumenti

• Fiskalna politika (porezna politika i politika javnih rashoda), monetarna politika (kontrola novčane ponude), politika dohodaka (kontrola dohotka) i trgovinska politika (carinska zaštita i subvencije izvoza) su instrumenti makroekonomije.

Ekonomski rast

• Mjeri se kao rast bruto domaćeg proizvoda (BDP).
• BDP se definira kao tržišna vrijednost svih finalnih proizvoda i usluga proizvedenih u jednoj zemlji u razdoblju od jedne godine.

BDP (GDP)

• BDP je sveobuhvatna mjera ukupne proizvodnje roba i usluga neke zemlje
• BDP je zbroj vrijednosti svih finalnih proizvoda i usluga koje neka zemlja proizvodi.

Dva načina obračuna BDP-a

• Obračun BDP-a se može vršiti putem toka proizvodnje ili sume dohodaka po osnovi faktora proizvodnje (suma troškova).
• BDP = C+I+G+NX (preko toka proizvodnje)
• BDP = w+i+R+Pf+Dp+T (preko sume dohodaka)

Potrošni pristup

• Potrošni pristup uključuje potrošnju kućanstava (C), bruto investicije poslovnog sektora (I), potrošnju države (G) i neto izvoz (NX), što zajedno čini BDP.
• Neto izvoz (NX) se izračunava kao izvoz roba i usluga umanjen za uvoz roba i usluga.

Dohodovni pristup

• Dohodovni pristup mjeri BDP kao zbroj nadnica, renti, kamata, profita, neizravnih poreza i amortizacije.

Mjerenje gospodarske aktivnosti

• Mjerenje BDP-a proizvodnim pristupom: BDP = C + I + G + NX
  • C je osobna potrošnja
  • I su bruto investicije (nisu umanjena za amortizaciju)
  • G državni izdaci za robe i usluge (uključuje izdatke države za robe i usluge, ali ne i transferna plaćanja!)
  • NX – neto izvoz (izvoz-uvoz)
• Mjerenje BDP-a troškovnim pristupom: BDP = w+i+R+Pf+Dp+T
  • w su nadnice, plaće i dodaci
  • i su kamate
  • R je renta
  • Pf profiti poduzeća
  • Dp je amortizacija
  • T su neizravni porezi

GDP po komponentama

• Prosječni udio komponenti u BDP-u: osobna potrošnja 70%, državna potrošnja 19%, bruto investicije 16%, neto izvoz -5%.

Neto domaći proizvod (NDP)

• Neto domaći proizvod oduzima amortizaciju od BDP-a
• NDP = BDP – Dp (amortizacija)
• Teško je precizno utvrditi vrijednost amortizacije u ekonomskom sustavu pa je uobičajena primjena BDP-a

Ostali makroekonomski agregati

• BDP umanjen za amortizaciju = Neto domaći proizvod (NDP)
• NDP umanjen za neizravni porez = Nacionalni dohodak (ND)
• Nacionalni dohodak umanjen za neto štednju poduzeća = Osobni dohodak građana (ODG)
• Osobni dohodak građana umanjen za izravne poreze + transferna plaćanja = raspoloživi dohodak (RD)

Računi nacionalnog proizvoda i dohotka

• Neto domaći proizvod (NDP) se dobiva oduzimanjem amortizacije od BDP-a. (NDP = BDP – Dp)
• Bruto nacionalni proizvod (BNP) predstavlja ukupnu proizvodnju proizvedenu radom i kapitalom koje posjeduju građani određene države.
• Nacionalni dohodak (NI) je suma faktorskih dohodaka koje primaju vlasnici radne snage, kapitala i zemlje; dobiva se oduzimanjem amortizacije i poreza od BDP-a. (NI = w+i+R+Pf) ili (NI = BDP-(Dp+T))
• Raspoloživi dohodak (DI) je nacionalni dohodak umanjen za poreze i neto štednju poduzeća, a uvećan za transferna plaćanja.
• Raspoloživi dohodak dijeli se na osobnu potrošnju i osobnu štednju.

Elementi GDP definicije

• Uključuju se samo finalni proizvodi koji su prodani krajnjem kupcu
• Intermedijarna dobra se isključuju, tj. proizvodi koji se koriste u poslovnom procesu
• Proizvodi i usluge proizvedeni u danoj godini se uključuju

Izračunavanje GDP-a

• Izračun BDP-a zahtjeva zbrajanje milijuna proizvoda i usluga
• Svi proizvodi i usluge moraju imati svoju količinu
• Svaki proizvod i usluga množi se sa njegovom cijenom kako bi se dobila vrijednost proizvoda (usluge).

Što je BDP jaz

• Svako odstupanje aktualnog od potencijalnog BDP-a je BDP jaz

Realni i nominalni BDP

• Nominalni BDP je BDP po tekućim cijenama.
• Realni BDP je nominalni BDP prilagođen za inflaciju.
• Realni BDP se dobije kada se nominalni BDP podijeli s BDP deflatorom (Realni BDP = Nominalni BDP / BDP deflator)

BDP deflator

• BDP deflator se dobije kada se nominalni BDP podijeli s realnim BDP-om (BDP deflator= Nominalni BDP/Realni BDP)
• BDP deflator se množi sa 100 kada ga želimo iskazati u postotcima

Zašto raste nominalni BDP?

1. Povećanje količine proizvodnje proizvoda i usluga
2. Povećanje cijene proizvoda i usluga
3. Povećanje i cijene i količine proizvoda i usluga istovremeno

BDP različitih država

• BDP po stanovniku ili BDP per capita je pokazatelj koji omogućuje usporedbu između zemalja različite veličine.

Izračunavanje BDP-a

• BDP ne mjeri sve transakcije u nacionalnoj ekonomiji.
• BDP uključuje proizvodnju finalnih proizvoda, a isključuje proizvodnju intermedijarnih proizvoda

Izračunavanje BDP-a (nastavak)

• Finalni proizvodi su proizvodi i usluge za finalnu, krajnju potrošnju ili investicije
• Intermedijarni proizvodi su proizvodi koji se koriste kao inputi u proizvodnji nekog drugog proizvoda.

Isključivanje intermedijarnih proizvoda

• Postoje dva načina kako da se izbjegne dvostruko knjiženje, odnosno da se ne uključe intermedijarna dobra: da se uzima samo vrijednost finalnog proizvoda ili da se koristi princip dodane vrijednosti

Rast outputa

• BDP je najbolji pokazatelj ostvarenog rasta outputa nacionalne ekonomije koji je u vrlo širokoj primjeni, koristi se rast realnog BDP.

Rast realnog BDP-a

• Nacionalna ekonomija ostvaruje dugoročnu i stabilnu stopu rasta realnog BDP-a i rastući standard svojih građana kada ostvaruje ekonomski rast.

Tko kupuje proizvode i usluge BDP-a?

• Ekonomisti dijele BDP u četiri široke kategorije potrošnje: Osobna potrošnja, Bruto investicije, Državna potrošnja i Neto izvoz

Potrošnja

• Potrošnja je jedan od najznačajnijih tokova u izračunu GDP-a.
• Kroz potrošnju se ostvareni dohoci ponovno vraćaju u proizvodni proces kroz poduzeća.

Dodatno o potrošnji

• Kada pojedinac dobije dohodak on ga može potrošiti na: domaće proizvode i usluge, uštediti, platiti porez, kupiti proizvode i usluge u inozemstvu

Potrošnja i štednja

• Potrošnja je onaj dio BDP-a koji je namijenjen zadovoljenju osobnih potreba.
• Štednja predstavlja neutrošeni dio raspoloživog dohotka, a izračunava se tako da se raspoloživi dohodak umanji za visinu potrošnje.

Investicije

• Bruto investicije su potrošnja poslovnog sektora.
• Bruto investicije uključuju opremu i postrojenja, nove kapacitete i povećanje zaliha.

Bruto i neto investicije

• Amortizacija – smanjivanje vrijednosti osnovnih sredstava u procesu njihove upotrebe.
• Neto investicije – bruto privatne investicije umanjene za amortizaciju.

Državna potrošnja (G)

• Porezi koje plaćaju građani i poduzeća troše se na proizvode i usluge koje kupuje država ili se vraćaju pojedincima kroz transferna plaćanja.

Država

• Država prikuplja najveći dio prihoda oporezivanjem, čime se smanjuje dohodak građana odnosno dobit poduzeća.
• Porezi mogu imati i stimulativni/destimulativni učinak.
• Država ima rashode u vidu javnih dobara (ceste, obrazovanje, obrana) te vrši transferna plaćanja, nadležna je za uspostavu državno-pravnog sustava.

Izvoz

• Izvoz domaćih poduzeća u inozemstvo pridodaje ukupnoj potrošnji.
• Kada se vlastiti proizvodi prodaju u inozemstvu, zemlja povećava potrošnju.
• Izvoz se dodaje ukupnoj proizvodnji nacionalne ekonomije.

Uvoz

• Potrošnja na uvoz se oduzima od ukupne potrošnje jer ne doprinosi domaćoj proizvodnji
• Plaćanje uvoza doprinosi proizvodnji stranih zemalja

Ograničenja sustava nacionalnih računa

• Postoje problemi u mjerenju.
• GDP mjeri ekonomsku aktivnost, ali ne i blagostanje.
• Potkategorije su vrlo često međuovisne.

Pogreške mjerenja

• Ono što BDP ne uključuje: Ilegalnu prodaju droga, prodaju proizvoda ”na crno” koja se ne evidentira i na koju se ne plaća porez, isplaćene plaće ”na ruke", općenito aktivnosti u domeni ”sive ekonomije" i pozajmljivanje sredstava uz visoki kamatnjak

Potrošnja

• Potrošnja u širem smislu uključuje potrošnju svih subjekata u društvu.
• Potrošnja u užem smislu fokusirana je na potrošnju kućanstva.

Što čini raspoloživi dohodak?

• Raspoloživi dohodak se sastoji od nadnica, kamata, renti, profita, dividendi i transfernih plaćanja, umanjen za porez državi.
• Raspoloživi dohodak je ukupnost primanja pojedinca nakon što je platio porez.

Na što stanovništvo troši svoj dohodak?

• Siromašni troše dohodak na hranu i stanovanje.
• Izdaci za hranu se smanjuju kako raste dohodak.
• Izdaci na odjeću, rekreaciju i automobile rastu brže od dohotka.
• Brže od dohotka rastu i izdaci za luksuzne artikle.
• Rastom dohotka raste i štednja. Štednja je najluksuznije dobro.

Funkcija potrošnje

• Keynes je smatrao da štednja i potrošnja primarno ovise o realnom raspoloživom dohotku pojedinca.
• Funkcija potrošnje je odnos između potrošnje i realnog raspoloživog dohotka prikazan tabelarno ili dijagramom.

Odrednice potrošnje

• Potrošnja slijedi tekući raspoloživi dohodak.
• Potrošači reagiraju na promjene trajnog dohotka gdje hipoteza životnog ciklusa podrazumijeva ujednačenu potrošnju tijekom životnog vijeka, veća štednja tijekom radnog vijeka i potrošnja u starosti.
• Veće bogatstvo vodi većoj potrošnji.

Autonomna potrošnja

• Autonomna potrošnja je ona razina potrošnje koja postoji čak i kada pojedinac izgubi svoj posao.

Inducirana potrošnja

• Inducirana potrošnja ovisi o raspoloživom dohotku svakog pojedinca.

Granična sklonost potrošnji

• MPC je jednostavno ekstra količina konzumacije proizvoda i usluga kada se raspoloživi dohodak poveća za jednu novčanu jedinicu.

Granična sklonost potrošnji (MPC) formula

• MPC = Promjena potrošnje / Promjena raspoloživog dohotka

Granična sklonost štednji (MPS) formula

• MPS (The marginal propensity to save) mjeri se kao ekstra količina novca koju ljudi uštede kada im se raspoloživi dohodak poveća za jednu novčanu jedinicu, (MPS = Promjena štednje / Promjena raspoloživog dohotka)

Prosječna sklonost potrošnji

• Average Propensity to Consume (APC), potrošnja podijeljena sa raspoloživim dohotkom, dio raspoloživog dohotka koji se potroši

Prosječna sklonost štednji

• Average Propensity to Save (APS), štednja podijeljena sa raspoloživim dohotkom, dio raspoloživog dohotka koji se uštedi

Formula odnosa granične i prosječne sklonosti potrošnji i štednji

• MPC + MPS = 1
• APC + APS = 1

Algebarska funkcija potrošnje

• Keynesov model:
  • C = Co + MPC*DI
  • C = Co + MPC*Yd

Funkcija potrošnje

• Svaka točka na pravcu pod kutem od 45 stupnjeva pokazuje da je potrošnja jednaka dohotku i štednja je nula
• Funkcija potrošnje ispod pravca pod kutem od 45, kućanstvo ima pozitivnu štednju (mjeri se vertikalna udaljenost dviju krivulja)
• Funkcija potrošnje iznad pravca pod kutem od 45 stupnjeva - potrošnja je veća od dohotka, štednja negativna

Funkcija štednje

• Funkcija štednje pokazuje odnos između razine štednje i realnog raspoloživog dohotka
• Funkcija štednje je zrcalna slika funkcije potrošnje, ono što se ne potroši se uštedi
• Razina štednje u ekonomiji nije fiksna i mijenja se ovisno o BDP-u.

Investicije

• Investicije se mogu grupirati kao: Investicije u stambene objekte, Investicije u tvornice i opremu i Povećanje zaliha
• Ulaganje u poslovne kapacitete i opremu je najveća komponenta ove potrošnje i sudjeluje s oko 70% u ukupnim ulaganjima (investicijama).

Podaci o investicijama u RH

• Udio investicija u BDP-u se povećavao sa 14,4% BDP-a 1995. g. na 28,1% 2008. g., a zatim se opet smanjio na 20,1% 2018.
• Udio investicija u BDP-u zemalja Europske Unije u prosjeku iznosi 20,6%, dok je u Njemačkoj 21,2% (podatak za 2018. godinu)

Dodatno o investicijama

• Investicije znatno osjetljivija kategorija od potrošnje zbog relativno dugog vijeka trajanja, nepravilnog pojavljivanja inovacija i velikih fluktuacija u ostvarivanju profita

Odrednice investicija

• Poduzeće ulaže kako bi povećalo PROFIT!
• Ulaganje ovisi o: potražnji za proizvodima koji su produkt novog ulaganja, kamatnim stopama i porezima koji utječu na troškove ulaganja i očekivanjima o kretanju gospodarstva

Ulaganja ovise o:

• Prihodima koje će donijeti, troškovima koje uzrokuju i očekivanjima
• Krivulja potražnje za investicijama je funkcija realne kamatne stope u inverznom odnosu

Odrednice investicija i Keynes

• Keynes je vjerovao kako su ulaganja (investicije) vrlo osjetljive na kamatnu stopu
• Kada kamatna stopa opada, investicije rastu i suprotno.
• Smanjenje kamatne stope i povećanje investicija ne dovode nužno do ravnoteže u nacionalnoj ekonomiji na razini pune zaposlenosti kao što su to smatrali Klasičari.

Životinjska ćud

• Investicije su vođena "očekivanjima" poslovnog sektora o potencijalnim prodajama i profitima, ako poslovni sektor vjeruje da ekonomija ide loše, suzdržat će se od investicija.

Funkcija investicija

• U svim poslovnim kolebanjima investicije su bile pokretač procvata ili sloma nacionalnih gospodarstava.

Poslovna kolebanja

• Poslovni ciklusi (Business cycle) predstavljaju rastuća i padajuća kretanja ekonomskih aktivnosti koja se dešavaju oko trenda rasta, amplitudno kretanje ukupne nacionalne proizvodnje i zaposlenosti koje traje od 2 do 10 godina

Faze poslovnog ciklusa

• Faze poslovnog ciklusa su ekspanzija, recesija i dno

Prekretnice poslovnog ciklusa

• Dno predstavlja najnižu točku, a vrhunac najvišu točku poslovnog ciklusa
• Dno i vrh su točke obrata u poslovnom ciklusu.

Faze poslovnog ciklusa

• Ekspanzija je FAZA rasta ekonomskih aktivnosti, prezentira se kao velik skok u proizvodnji tijekom najmanje dva kvartala.
• Recesija je FAZA koja se definira kao razdoblje opetovanog pada ukupne proizvodnje, dohotka i zaposlenosti koje traje od 6 mjeseci do 1 godine. Obilježava ga kriza u mnogim ekonomskim sektorima.
• Depresija je jaka i duboka recesija.

Poslovni ciklusi

• Poslovni ciklusi su nepravilni
• Nijedan poslovni ciklus nije jednak drugome
• Poslovni ciklus se razlikuje po intenzitetu i po dužini trajanja pojedinih faza

Makroekonomski instrumenti

• Vlade zemalja imaju na raspolaganju određene makroekonomske instrumente kao što su monetarna i fiskalna politika za rješavanje problema kao što su inflacija i nezaposlenost.