Podcast
Questions and Answers
Koja je osnovna svrha medicine rada i sporta?
Koja je osnovna svrha medicine rada i sporta?
Kada je medicina rada postala samostalna specijalnost?
Kada je medicina rada postala samostalna specijalnost?
Koji poznati liječnik je 1700. godine opisao utjecaj zanimanja na zdravlje?
Koji poznati liječnik je 1700. godine opisao utjecaj zanimanja na zdravlje?
Koje od sljedećih stavki ne pripada području medicine rada i sporta?
Koje od sljedećih stavki ne pripada području medicine rada i sporta?
Signup and view all the answers
Što se smatra najdinamičnijom osobinom medicine rada i sporta?
Što se smatra najdinamičnijom osobinom medicine rada i sporta?
Signup and view all the answers
Koji od sljedećih čimbenika najučestalije doprinosi nastanku ozljeda u sportu?
Koji od sljedećih čimbenika najučestalije doprinosi nastanku ozljeda u sportu?
Signup and view all the answers
Koja je razlika između akutnih i kroničnih ozljeda u kontekstu nastanka?
Koja je razlika između akutnih i kroničnih ozljeda u kontekstu nastanka?
Signup and view all the answers
Koji demografski faktor manje utječe na učestalost ozljeda pri radu prema navedenim podacima?
Koji demografski faktor manje utječe na učestalost ozljeda pri radu prema navedenim podacima?
Signup and view all the answers
Koje emocionalne karakteristike radnika vode do veće vjerojatnosti ozljeda?
Koje emocionalne karakteristike radnika vode do veće vjerojatnosti ozljeda?
Signup and view all the answers
Što se najčešće povezuje s većim brojem ozljeda na radu kod mladih radnika?
Što se najčešće povezuje s većim brojem ozljeda na radu kod mladih radnika?
Signup and view all the answers
Koji čimbenik najviše utječe na povećanje broja ozljeda tijekom rada u ponedjeljak?
Koji čimbenik najviše utječe na povećanje broja ozljeda tijekom rada u ponedjeljak?
Signup and view all the answers
Koji od sljedećih čimbenika nije naveden kao uzrok ozljeda u sportu?
Koji od sljedećih čimbenika nije naveden kao uzrok ozljeda u sportu?
Signup and view all the answers
Koji čimbenik nije izravno povezan s pojavom umora pri radu?
Koji čimbenik nije izravno povezan s pojavom umora pri radu?
Signup and view all the answers
Koji od sljedećih čimbenika ne spada u socijalno-ekonomske čimbenike koji utječu na ozljede?
Koji od sljedećih čimbenika ne spada u socijalno-ekonomske čimbenike koji utječu na ozljede?
Signup and view all the answers
Koja djelatnost ima najvišu stopu ozljeda na radu prema analizama iz 2015. godine?
Koja djelatnost ima najvišu stopu ozljeda na radu prema analizama iz 2015. godine?
Signup and view all the answers
Koje od sljedećih mjera predstavljaju standardne mjere zaštite u zdravstvenoj zaštiti?
Koje od sljedećih mjera predstavljaju standardne mjere zaštite u zdravstvenoj zaštiti?
Signup and view all the answers
Koji su ključni faktori pri provođenju postekspozicijske profilakse (PEP) nakon izlaganja zaraženoj krvi?
Koji su ključni faktori pri provođenju postekspozicijske profilakse (PEP) nakon izlaganja zaraženoj krvi?
Signup and view all the answers
Koja je najveća učestalost ubodnih incidenata u zdravstvenoj djelatnosti prema podacima iz 2015. godine?
Koja je najveća učestalost ubodnih incidenata u zdravstvenoj djelatnosti prema podacima iz 2015. godine?
Signup and view all the answers
Koje od sljedećih tvrdnji o riziku od infekcija u zdravstvenoj zaštiti su istinite?
Koje od sljedećih tvrdnji o riziku od infekcija u zdravstvenoj zaštiti su istinite?
Signup and view all the answers
Koja vrsta mjera se koristi za smanjenje rizika od rada s oštrim predmetima?
Koja vrsta mjera se koristi za smanjenje rizika od rada s oštrim predmetima?
Signup and view all the answers
Koje od sljedećih uvjeta ne mora biti prisutno da bi se bolest klasificirala kao profesionalna?
Koje od sljedećih uvjeta ne mora biti prisutno da bi se bolest klasificirala kao profesionalna?
Signup and view all the answers
Što je ispravno u vezi s bolestima vezanim uz rad?
Što je ispravno u vezi s bolestima vezanim uz rad?
Signup and view all the answers
Koji od navedenih čimbenika ne utječe na toplinski stres radnika?
Koji od navedenih čimbenika ne utječe na toplinski stres radnika?
Signup and view all the answers
Koji od sljedećih dokaza nije potreban za utvrđivanje profesionalne bolesti?
Koji od sljedećih dokaza nije potreban za utvrđivanje profesionalne bolesti?
Signup and view all the answers
Koji su najčešći uzročnici bolesti povezanih s radom?
Koji su najčešći uzročnici bolesti povezanih s radom?
Signup and view all the answers
Koji od sljedećih simptoma nije karakterističan za toplinski udar?
Koji od sljedećih simptoma nije karakterističan za toplinski udar?
Signup and view all the answers
Koji je glavni razlog za nastanak toplinskih grčeva?
Koji je glavni razlog za nastanak toplinskih grčeva?
Signup and view all the answers
Koja je preporučena prva pomoć kod toplinske iscrpljenosti?
Koja je preporučena prva pomoć kod toplinske iscrpljenosti?
Signup and view all the answers
Koje skupine ljudi su posebno osjetljive na toplinske uvjete?
Koje skupine ljudi su posebno osjetljive na toplinske uvjete?
Signup and view all the answers
Što nije dio preventivnih mjera za zaštitu od toplinskih oštećenja?
Što nije dio preventivnih mjera za zaštitu od toplinskih oštećenja?
Signup and view all the answers
Study Notes
Medicina rada i sporta
- Temeljna specijalizacija doktora medicine u Hrvatskoj, fokusira se na prepoznavanje i prevenciju utjecaja rada i sportskih aktivnosti na zdravlje.
- Obuhvaća kliničke, znanstvene i javnozdravstvene sadržaje i postupke.
- Od 1961. godine medicine rada djeluje kao samostalna specijalnost, a od 2004. uključuje i medicinu sporta.
- Najdinamičnija medicinska specijalnost zbog brzine nastanka ozljeda i bolesti povezanih s radom i sportom.
- Činjenice osnovane na točnim mjerenjima uzroka ozljeda i bolesti.
- Poslije specijalizacije, specijalist je osposobljen za dijagnostiku, liječenje i prevenciju bolesti uzrokovanih radom ili sportom.
Stvaranje ozljeda i bolesti
- Štetni utjecaji povezuju se s izlaganjem opasnostima i naporima tijekom rada i sporta.
- Čimbenici rizika uključuju mehaničke opasnosti, kemijske spojeve, fizikalne opasnosti i biološke čimbenike.
- Ozljede se definiraju kao svaka ozljeda izazvana mehaničkim ili fizičkim djelovanjem, te naglim promjenama u tijelu.
Čimbenici rizika za ozljede
- Ozljede u sportu često su traumatske, a uzrokovane su mehaničkim faktorima.
- Mogu se klasificirati kao akutne ili kronične; akutne nastaju kratkotrajnom snagom, dok se kronične razvijaju kroz ponavljajuće opterećenje.
- Čimbenici koji pridonose ozljedama uključuju osobne karakteristike, okolinu i ekonomske uvjete.
Osobni čimbenici
- Sklonost ozljedama često varira među pojedincima; mladi radnici su najizloženiji ozljedama.
- Iskustvo smanjuje vjerojatnost ozljeda; radnici stariji od 50 godina najčešće imaju manje nesreća.
- Žene su manje sklone ozljedama u radu zbog manjih izloženosti opasnostima.
Čimbenici okoline
- Fizička okolina, uključujući osvjetljenje i buku, značajno utječe na sigurnost na radu.
- Tehnička ispravnost sportskih terena ključna je za sprječavanje ozljeda.
- Psihološka i socijalna okolina igraju ulogu u učestalosti ozljeda zbog loših međuljudskih odnosa i organizacije rada.
Statistika ozljeda
- U Hrvatskoj se godišnje dogodi oko 13,000 ozljeda na radnom mjestu.
- Prema podacima za 2015. godinu, 16 ljudi je stradalo smrtno na radnim mjestima.
- Najveći broj ozljeda javlja se u prerađivačkoj industriji, ali sektor zdravstvene zaštite ima najvišu stopu ozljeda na radu, sa 16%.
Prevencija ozljeda u zdravstvu
- Ozljede u zdravstvenoj djelatnosti uključuju ubodne incidente i visoki rizik od infekcija.
- Standardne mjere zaštite uključuju korištenje osobnih zaštitnih sredstava i pravilno zbrinjavanje medicinskog otpada.
- Postekspozicijska profilaksa (PEP) nužna je nakon izloženosti zaraznim bolestima; ključna je brza reakcija unutar 48 sati.
Zdravstveno-zakonski okvir
- Ozljede na radu priznaju se uz uvjet da su uzročno vezane uz obavljanje poslova.
- Zakonski propisi obuhvaćaju radnike, studente, sportaše i osobe u volonterskim aktivnostima.
- Uloga socijalno-ekonomskih čimbenika u ozljedama naglašava značaj životnog standarda i uvjeta života.### Bolesti izazvane radnim uvjetima
- Bolesti povezane s radom dijele se na profesionalne bolesti, bolesti vezane uz rad i bolesti u radnoj populaciji.
Profesionalne bolesti
- Profesionalne bolesti nastaju kao izravna posljedica izloženosti štetnostima na radnom mjestu.
- Definirane su Zakonom o listi profesionalnih bolesti, s dva ključna kriterija:
- Dokaz o bolesti uzrokovanoj štetnostima u radnom okolišu.
- Intenzitet i trajanje izloženosti štetnosti koji uzrokuje zdravstvene probleme.
- U Hrvatskoj postoji 57 priznatih stručnosti podijeljenih prema kemijskim, fizikalnim i biološkim štetnostima.
- Radnicima s profesionalnim bolestima pripadaju određena prava, uključujući veću naknadu za bolovanje i mirovinu.
Bolesti vezane uz rad
- Bolesti vezane uz rad imaju više uzročnika, pri čemu je radna štetnost jedan od čimbenika.
- Primjeri: ravna stopala i proširene vene kod konobara ili kirurga; bronhitis kod radnika izloženih prašini i plinovima.
- Više od 95% bolesti uzrokovanih radom pripada ovoj kategoriji.
- Godišnje umire oko 800.000 ljudi zbog bolesti vezanih uz rad.
- Troškovi liječenja ovih bolesti prelaze 3,5% godišnjeg BDP-a EU.
Bolesti pogoršane na radu
- Štetnosti na radnom mjestu mogu pogoršati postojeće bolesti, npr. astmu tijekom izloženosti nadražujućim tvarima.
Čimbenici rizika za nastanak bolesti
Fizikalni čimbenici
- Povišena temperatura okoliša može uzrokovati toplinski stres, osobito u različitim industrijama i sportskim aktivnostima.
- Toplinski stres može dovesti do znojenja, dehidracije, prolaznog umora, nesvjestice, toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara.
- Preporučuje se prilagodba aktivnosti i odjeće u uvjetima visokih temperatura, uz nadoknadu tekućine.
Prva pomoć i preventiva
- Kod toplinskih ozljeda, ključna je pravovremena pomoć: mirovanje, snižavanje tjelesne temperature i rehidracija.
- Za prevenciju toplinskih oštećenja važno je korigirati okolišne uvjete, izabrati prikladnom odjeću i osigurati prisutnost tekućine tijekom rada.
Snižena temperatura
- Izloženost niskim temperaturama može izazvati ozebline i smrzotine, a tijelo gubi više topline nego što stvara.
- Ozebline imaju četiri stupnja, od crvenila do zahvaćanja mišića i kostiju.
- U slučaju smrzotina, potrebno je pažljivo otapanje i zaštita zahvaćenih područja.
Prva pomoć kod hipotermije
- Postepeno otapanje, topljenje centralnog dijela tijela i topli napici su ključni. Hitna medicinska pomoć je potrebna u slučaju ozbiljnih simptoma.
Barotrauma
- Povišeni atmosferski tlak može izazvati barotraumatske ozljede uha i sinusa, uz bol i krvarenje iz nosa.
- Prva pomoć uključuje korištenje dekongestivnih kapi i lokalne anestezije.
Prevencija
- Prevencija uključuje upoznavanje radnika s mogućim rizicima i simptomima, pravilnu odjeću i zaštitu, te osiguranje potrebne infrastrukture poput prostorija za odmor.### Djelovanje dušika i narkoza
- Narkoza dušikom nastaje pri ronjenju dublje od 30 metara zbog otapanja dušika u tijelu.
- Porast visine smanjuje parcijalni tlak kisika, što može uzrokovati hipoksiju s simptomima sličnim narkozom.
Dekompresijska bolest
- Oslobađanje otopljenog dušika u krv može izazvati mjehuriće i zračnu emboliju prilikom brzog izlaska na površinu.
- Glavni simptomi uključuju bol u zglobovima, svrbež i crvenilo kože; rjeđe dispneju i vrtoglavicu.
- Teške posljedice uključuju spastičku paraplegiju i fatalnu emboliju pluća, dok kasnija aseptička nekroza kostiju može nastati nekoliko mjeseci poslije.
Prva pomoć i preventiva
- Rekompressija je jedina učinkovita terapija za dekompresijsku bolest.
- Planirana i postepena dekompresija važna je za prevenciju.
Visinska bolest
- Na visinama od 1700 do 3000 metara ne dolazi do ozbiljnijih oštećenja zdravlja, ali mogu nastati simptomi poput ubrzanog disanja.
- Na visini od 3300 metara postoji rizik od ozbiljnih simptoma poput glavobolje, mučnine, povraćanja i gubitka svijesti.
Barodontalgija
- Bol u zubima uzrokovana brzim smanjenjem tlaka, najčešće zbog pritiska zraka na unutrašnje strukture zuba.
- Uzmimo u obzir dentalne probleme poput karijesa ili neurednih zubnih kanala.
Profesionalne bolesti
- Poremećaji uzrokovani promjenama atmosferskog tlaka uključuju nagluhost i gluhoću, koje su 33. na listi profesionalnih bolesti u Hrvatskoj.
- Osobe s određenim zdravstvenim stanjima ne bi trebale raditi u uvjetima s promjenama tlaka.
Buka
- Neželjeni zvukovi u okolišu mogu izazvati fizički i psihički stres.
- Štetan učinak buke posebno se očituje kroz oštećenje sluha i utjecaj na živčani sustav.
- Izloženost buci iznad 60 dB može uzrokovati akutne i kronične zdravstvene probleme.
Ozljede
- Nagla gluhoća može nastati uslijed jakog zvuka, kao što su eksplozije.
- Diferencijalna dijagnostika uključuje neurološke preglede i audiogram.
Profesionalne bolesti uzrokovane bukom
- Šteta uzrokovana bukom stvara progresivne probleme, s početnim oštećenjem u frekvencijama oko 4000 Hz.
- Dugotrajna izloženost dovodi do trajnijeg oštećenja sluha.
Vibracije
- Vibracije uzrokovane vibracijama alata mogu oštetiti različite dijelove tijela, najčešće prste i ruke.
- Profesionalna bolest ruku uslijed vibracija uključuje sindrom vibracijske bolesti šake (HAVS).
Posljedice djelovanja vibracija
- Oštećenja uključuju promjene u krvnim žilama, živcima, kostima, zglobovima i mišićima.
- Kliničke smetnje povezane s vibracijama slične su reumatskim bolestima.
Preventiva
- Redovni zdravstveni pregledi i screening osjetljivih skupina, kao što su trudnice i osobe s povijesti bolesti, važni su za sprječavanje problema.
Djelovanje vibracija na cijelo tijelo
- Vozači i radnici na vibrirajućim strojevima su rizične skupine za razvoj bolesti cijelog tijela uzrokovanih vibracijama.
- Simptomi uključuju oštećenja kralježnice, živčanog sustava te probavnog sustava.
Studying That Suits You
Use AI to generate personalized quizzes and flashcards to suit your learning preferences.
Description
Ovaj kviz pokriva ključne aspekte medicine rada i sporta, uključujući prepoznavanje i prevenciju utjecaja rada i sportskih aktivnosti na zdravlje. Saznajte više o kliničkim, znanstvenim i javnozdravstvenim aspektima ove specijalnosti koja djeluje u Republici Hrvatskoj od 1961. godine.