Inflacija i nezaposlenost

Inflacija i nezaposlenost

• Dva najvažnija makroekonomska problema su nezaposlenost i inflacija, a ekonomisti često mogu riješiti jedan uz naglašavanje drugog.
• Ekspanzivna fiskalna ili monetarna politika može pomoći u izvlačenju ekonomije iz recesije, ali može prouzročiti inflaciju.
• Restriktivne politike se koriste u inflaciji, ali povećavaju nezaposlenost i recesiju.

Visoka nezaposlenost i visoka inflacija

• Istodobna visoka nezaposlenost i inflacija se javljaju u ekonomiji, što se dogodilo mnogim zemljama tijekom 70-ih godina.
• Termin za to je stagflacija.

Agregatna ponuda (AS)

• Odnos između opće razine cijena i realnog BDP-a.
• Dugoročna agregatna ponuda ovisi o raspoloživim resursima - prirodnim, radu, kapitalu i tehnologiji.
• Dugoročna Agregatna ponuda je vertikalna i jednaka potencijalnom BDP-u.

Potencijalni output i LAS

• To je pozicija dugoročne krivulje agregatne ponude.
• To je količina proizvoda i usluga koje nacionalna ekonomija može dugoročno proizvesti maksimalno, kada su resursi potpuno iskorišteni bez inflatornih pritisaka.
• Ako postoje neuposleni resursi na tržištu rada, to znači da nacionalna ekonomija nije na razini potencijalnog outputa. Javlja se problem nezaposlenosti.

Tko su nezaposleni?

• Svatko sposoban i sa željom za radom, ali trenutno bez posla.

Tri vrste nezaposlenosti

• Neizbježna
• Ciklička
• Strukturna

Neizbježna nezaposlenost

• Nastaje prirodnim kretanjima ljudi između regija ili poslova, u različitim fazama životnog ciklusa.
• Postoji i kad je ekonomija na razini pune zaposlenosti.

Ciklička nezaposlenost

• Postoji kada je potražnja za radom niska.
• Javlja se kada ekonomija ulazi u recesiju.

Strukturna nezaposlenost

• Dolazi do nesklada između ponude i potražnje za radnicima.
• Prisutna je kada se potražnja za nekim vrstama rada povećava, a za drugima smanjuje.

Statistika nezaposlenosti

• Izvan radne snage su ljudi bez posla koji ga aktivno ne traže.
• Radnu snagu čine zaposleni i nezaposleni.
• Nezaposleni su ljudi bez posla koji ga aktivno traže.

Mjerenje nezaposlenosti

• Stopa nezaposlenosti se računa kao (broj nezaposlenih / radna snaga) * 100.
• Radna snaga je broj ljudi voljnih i sposobnih raditi (zaposleni + nezaposleni).
• Iz radne snage su isključeni oni nesposobni za rad i oni koji ne traže aktivno posao.
• Mjerenje nezaposlenosti ne uključuje obeshrabrene radnike koji ne traže posao jer misle da ga ne mogu pronaći
• Izvan radne snage su osobe koje se školuju, u mirovini su, održavaju kuću i ne traže posao.

Statistika DZS i ILO

• Postoji razlika u stopi nezaposlenosti koju prate DZS i ILO zbog različitih metodologija.
• ILO uključuje i podzaposlene (osobe koje rade povremeno, ali traže stalno zaposlenje) u kategoriju zaposlenih.

Naknade za nezaposlene

• Državna mjera za zaštitu dohotka radnika kada ostanu bez posla.
• Time su radnici "zaštićeni" u trenutku otpuštanja i osigurava se novčana naknada za ograničeno vrijeme.
• Pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osoba sa najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca koja nije svojom krivnjom postala nezaposlena i prijavi se Zavodu u roku od 30 dana od prekida radnog odnosa.
• Naknade mogu destimulirati traženje novog zaposlenja.

Uzroci nezaposlenosti

• Vrijeme potrebno radnicima da pronađu posao koji odgovara njihovim sposobnostima.
• Zakon o minimalnim plaćama povećava ponudu rada i smanjuje potražnju za radom.
• Tržišna moć sindikata.
• teorija efikasnosti nadnica: više nadnice poboljšavaju zdravlje radnika, njegov radni angažman i podižu kvalitetu rada.

Utjecaj nezaposlenosti

• Ekonomski: Gubitak proizvoda i usluga koje bi nezaposleni radnici mogli proizvesti.
• Društveni: Narušavanje psihičkog i fizičkog zdravlja osoba koje ne mogu pronaći posao.

Zaposlenost

• Puna zaposlenost podrazumijeva stanje u kojem svi koji traže posao ga i nađu.
• Ekonomija je u stanju pune zaposlenosti kada je nezaposlenost na razini prirodne stope nezaposlenosti.

Oprečni makroekonomski ciljevi

• Ukoliko rješavamo nezaposlenost, naglašava se inflacija kao makroekonomski problem.

Inflacija

• Kontinuirani porast opće razine cijena.
• Važan ekonomski pojam koji predstavlja povećanje cijena proizvoda i usluga.
• Stopa po kojoj su se cijene proizvoda i usluga povećale u određenom vremenskom razdoblju.
• Smanjuje kupovnu moć stanovništva u državi.
• Opisuje se kao najokrutniji porez jer "jede" štednju i novac.
• Smanjuje se vrijednost novca kroz vrijeme.
• Ako stopa inflacije premašuje rast primanja, realni dohodak ili kupovna moć opada.

Mjerenje inflacije

• Promjene u indeksima troškova života
• Stopa inflacije

Stopa inflacije

• Računa se formulom: (indeks cijena t - indeks cijena t-1) / indeks cijena t-1 * 100

Indeks cijena

• Ponderirani prosjek cijena brojnih dobara i usluga.
• Za izračunavanje stope inflacije koristi se:
  • Indeks cijena potrošača (CPI)
  • Indeks cijena proizvođača (PPI)
  • Deflator BDP-a

Indeks cijena potrošača (CPI)

• Mjeri troškove kupovine standardne košarice proizvoda i usluga u različitim vremenskim razdobljima.
• Prati cijene hrane, odjeće, stanovanja, goriva, prijevoza, zdravstvenih usluga, te ostalih proizvoda i usluga potrebnih za život.

Indeks cijena proizvođača (PPI)

• Ukupni indeks proizvođačkih cijena industrije sadrži dva podindeksa: indeks proizvođačkih cijena industrije na domaćem i nedomaćem tržištu.
• Proizvođačke cijene industrije na domaćem tržištu su cijene po kojima proizvođač prodaje svoje proizvode na domaćem tržištu u najvećim količinama.
• Proizvođačke cijene industrije na nedomaćem tržištu su cijene po kojima proizvođač prodaje svoje proizvode na domaćem tržištu u najvećim količinama na nacionalnoj granici (franko brod).

GDP deflator

• Predstavlja indeks razine cijena agregatne proizvodnje odnosno prosječne cijene komponenata GDP-a u tekućoj u odnosu na baznu godinu.

Vrste inflacije prema intenzitetu

• Niska (inercijska)
• Galopirajuća
• Hiperinflacija

Niska (inercijska) inflacija

• Stopa inflacije od 2 ili 3% je pozitivna i pogoduje ekonomskom rastu zemlje, što mnoge centralne banke dozvoljavaju.

Galopirajuća inflacija

• Doseže i premašuje 10%, stvara probleme u ekonomiji i opasna je za gospodarski rast.
• Novac brzo gubi na vrijednosti, te su visoki troškovi i velike cijene.

Hiperinflacija

• 50% ili više mjesečno.
• Rijedak fenomen.
• Većina primjera hiperinflacije nastala kada vlade printaju novac kako bi platile ratove.

Vrste inflacije prema nastanku

• Inflacija potražnje
• Inflacija troškova ili šok ponude

Inflacija potražnje

• Agregatna potražnja raste brže od agregatne proizvodnje, te je potrebno prilagoditi se višim cijenama.
• Javlja se kada je ekonomija iznad razine svog potencijalnog outputa.
• Karakterizirana je manjkom proizvoda i radnika i viškom potražnje.
• Teorija inflacije potražnje (monetarizam) tvrdi da je ponuda novca primarna odrednica inflacije.

Inflacija troškova

• Generirana je rastućim troškovima tijekom visoke nezaposlenosti i nedovoljnog iskorištavanja kapaciteta.
• Može se pojaviti zbog rasta nadnica, cijena nafte ili kretanja tečaja.
• Inflacija koja nastaje kada je ekonomija ispod potencijalnog outputa.
• Proizvođači povećavaju cijene jer vjeruju da mogu prodati svoje proizvode, a radnici povećavaju nadnice jer vjeruju da neće izgubiti posao.
• Vanjski šokovi, kao što su rast cijena sirovina ili nadnica, dovode do povećanja troškova proizvodnje.

Očekivanja inflacije

• Mogu značajno doprinijeti aktualnoj stopi inflacije.
• Snažno utječu na ponašanje poslovnog sektora, investitora, radnika i potrošača.

Ekonomski utjecaj inflacije

• Preraspodjela dohotka između različitih skupina
• Iskrivljenje relativnih cijena

Efekti preraspodjele

• Postoje dobitnici i gubitnici zbog inflacije, a u prosjeku postoji balans.
• Dobitnici su oni koji mogu povećati cijene ili nadnice te zadržati posao i prodati proizvode po novim uvjetima.
• Gubitnici su oni koji ne mogu povećati svoje nadnice i plaće.
• Neočekivana inflacija preraspodjeljuje dohodak od zajmodavatelja k zajmoprimcima.
• Preraspodjeljuje bogatstvo kreditora na dužnike.
• Ljudi koji ne očekuju inflaciju gube tijekom inflacije imaju ugovore fiksirane u nominalnim iznosima.

Utjecaj inflacije na ekonomsku efikasnost

• Na ukupnu proizvodnju
• Ekonomska efikasnost
• Iskrivljeni odnosi cijena
• Stanovništvo se orijentira na realnu imovinu

Deflacija

• Suprotno od inflacije; povezana je s brojnim problemima u ekonomiji.
• Predstavlja smanjenje opće razine cijena.
• Zabrinjavajuća je i praćena ekonomskom recesijom.
• Tijekom Velike depresije 1929. cijene su pale za 10% godišnje, a jednom kada deflacija započne, teže je zaustaviti inflaciju.

Dezinflacija

• Opadanje stope po kojoj raste opća razina cijena ili usporavanje inflacije.

Stagflacija

• Dogada se kada gospodarski rast stagnira, ali inflacija cijena se nastavlja.

Nacionalna ekonomija i sektor inozemstva

• Kada je zemlja uključena u razmjenu na svjetskom tržištu prerasta u otvorenu privredu.
• Ukupna agregatna potražnja u zatvorenoj ekonomiji je AD = C + G + I
• Ukupna agregatna potražnja u otvorenoj ekonomiji je AD = C + G + I + NX

Teorije međunarodne trgovine

• Merkantilizam
• Apsolutne prednosti (Smith)
• Komparativne prednosti (Ricardo)

Merkantilizam (1500. - 1800.)

• Vanjska trgovina najvažnije sredstvo za postizanje ciljeva merkantilističke politike.
• Poticali vanjsku trgovinu kako bi zemlja povećala svoje bogatstvo.
• Državni intervencionizam.

Teorija apsolutnih prednosti

• Ako jedna zemlja može proizvesti neku robu efikasnije nego druga, u proizvodnji te robe ima apsolutnu prednost.
• Temelji se na radnoj teoriji vrijednosti, gdje je rad jedini proizvodni faktor, homogen i cijena robe ovisi o utrošenom radu.

Teorija komparativnih prednosti

• Kada je zemlja relativno efikasnija u proizvodnji nekog proizvoda, treba se specijalizirati za tu proizvodnju i izvoziti ga. Uvoziti proizvod u čijoj je proizvodnji manje efikasna.

Vanjska trgovina

• Zemlja se specijalizira i izvozi proizvode i usluge u kojima ima komparativnu prednost i uvozi one u kojima ima komparativni nedostatak.
• Suficit u platnoj bilanci znači da je izvoz veći od uvoza.
• Deficit u platnoj bilanci znači da je uvoz veći od izvoza.

Carine

• Razmjena s inozemstvom može biti slobodna ili država može propisati carinu kako bi zaštitila domaću proizvodnju.
• Carina je porez koji se plaća prilikom uvoza proizvoda iz inozemstva u određenom postotku na vrijednost proizvoda.

Učinak carine

• Raste cijena proizvoda na domaćem tržištu.
• Veći broj domaćih proizvođača postaje efikasan i povećava se domaća proizvodnja.
• Potrošači plaćaju višu cijenu proizvoda i povećava se proračun države.

Platna bilanca

• Sistematični prikaz transakcija jedne zemlje s inozemstvom.
• Sastoji se od podbilance tekućih i kapitalnih transakcija.

Tekući račun

• Na ovom računu se evidentiraju uvoz i izvoz roba i usluga kao i neto dohodak od investicija.
• Dio tekućeg računa koji bilježi podatke o uvozu i izvozu roba naziva se trgovinskom bilancom.

Racun kapitala

• Na ovom računu se iskazuju tokovi financijskih sredstava.

Statisticka greska

• Obuhvaća transakcije koje nisu statistički evidentirane.

Devizne pričuve

• Poravnavaju platnu bilancu ako se pojavi deficit ili suficit u razmjeni.
• Službene transakcije se obično provode kupnjom ili prodajom vrijednosnica.

Definicija deviznog tečaja

• Izrazava cijenu strane valute u domaćem novcu.

Nominalni devizni tečaj

• Cijena jedne jedinice strane valute u terminima domaće (npr. 1€ = 7,53 HRK).
• Može se izraziti kao cijena domaće valute izražena u terminima strane ili obrnuto.

Realni devizni tečaj

• Cijena jedne jedinice strane robe u terminima domaće, to je nominalni devizni tečaj prilagođen za domaću i stranu razinu cijena.

Sustavi deviznih tecajeva

• Fiksni
• Fluktuirajući
• Hibridni

Korekcije tecaja

• Aprecijacija i deprecijacija se događaju na deviznom tržištu dok se devalvacija i revalvacija donose odlukom monetarnih vlasti.

Definicija aprecijacije/deprecijacije

• Aprecijacija: porast vrijednosti domaće valute u odnosu na stranu na deviznom tržištu (za jedinicu strane valute dobiva manje domaće valute).
• Deprecijacija: pad vrijednosti domaće valute u odnosu na stranu na deviznom tržištu (za jedinicu strane valute dobiva vise domaće valute).

Definicija devalvacije/revalvacije

• Devalvacija je smanjenje službenog tečaja valute neke zemlje u odnosu na valutu druge zemlje ili zlato.
• Revalvacija je porast službenog tečaja valute neke zemlje u odnosu na valutu druge zemlje ili zlato.