Hrvatska politika u 19. stoljeću

Glavni cilj Austro-Ugarske u odnosu na Hrvatsku tijekom 19. stoljeća bio je ukinuti hrvatske političke institucije i provoditi centraliziranu politiku u korist Habsburške monarhije.

Eugen Kvaternik je pokrenuo Rakocijevu bunu 1871. godine.

„Riječka krpica“ je naziv za sporazum između Hrvatske i Ugarske kojim je Hrvatska došla pod izravnu vlast Ugarske.

<p>Dva događaja koja su obilježila razdoblje banovanja Ivana Mažuranića bila su provođenje pravnih i obrazovnih reformi, te pokretanje otpora mađarizaciji od strane hrvatskog naroda.</p> Signup and view all the answers

<p>Vojna krajina je ukinuta 1881. godine.</p> Signup and view all the answers

<p>Mađarska politika prema Hrvatskoj potaknula je jači hrvatski nacionalni preporod, posebice u Dalmaciji i Istri, gdje se vodio jači otpor talijanizaciji.</p> Signup and view all the answers

<p>Ante Starčević je osnovao Hrvatsku stranku prava.</p> Signup and view all the answers

<p>Pojam „trojedna kraljevina“ odnosi se na jedinstvo Hrvatske, Dalmacije i Slavonije unutar Monarhije.</p> Signup and view all the answers

<p>Krajem 19. stoljeća u Hrvatskoj je došlo do formiranja političkih stranaka i jačanja otpora mađarizaciji, što je obilježilo novo poglavlje hrvatske povijesti.</p> Signup and view all the answers

Kraj Napoleonskih ratova koji je utjecao na Hrvatsku.

Pritisak na Hrvate da prihvate njemački ili mađarski jezik.

Hrvatski kulturni aktivist i reformator jezika.

Udruga osnovana 1842. koja je promicala hrvatski jezik i kulturu.

Politički sustav bez sloboda, uspostavljen 1849.

Politicka stranka koja je tražila suradnju s Mađarima.

Politicka stranka koja se zalagala za potpunu neovisnost Hrvatske.

Stari vladin sustav u kojem je Hrvatska bila podložna.

Ustav iz 1849. koji ukida autonomiju Hrvatske.

Dogovor iz 1868. koji je Hrvatskoj dao ograničenu autonomiju.

Ustanak iz 1871. za hrvatsku neovisnost.

Ban koji je reformirao pravosudni, obrazovni i administrativni sustav.

Porast nacionalne svijesti i kulturnih pokreta u Hrvatskoj.

Otvoreno 1895. u Zagrebu, simbol nacionalne kulture.

Pokreti iz 1905. koji su promicali suradnju među Slavenima.

Organizirani od Bana Josipa Jelačića 1848. godine.

Administrativna kontrola iz Beča na Hrvatske teritorije.

Razdoblje značajnih političkih i administrativnih promjena.

Rat kojim su se branile kraljevine pod Mariom Terezijom.

Bile su usmjerene na veće ovlasti regionalnim skupštinama.

Pokušaj prirodne asimilacije Hrvata u Mađarsku kulturu.

Pokret koji je podizao nacionalnu svijest među Slavenima u Hrvatskoj.

Reforme u pravnom i obrazovnom sustavu Hrvatske tijekom 19. st.

Područje pod vojnom upravom do 1881. godine.

Vođa stranke prava, borac za hrvatsku neovisnost.

Period jačanja hrvatskog nacionalizma unutar Monarhije.

Selo koje simbolizira otpornost Hrvata prema vanjskim pritiscima.

Regulacija zemljišta koja je utjecala na ruralna društva.