Untitled Quiz

Study Notes

Četiri osnovne vrste tkiva: epitelno, potporno, mišićno i živčano.
Epitelno tkivo pokriva površine, izgrađuje žlijezde. Sadrži mnogo stanica i malo međustanične tvari (zatvoreni smještaj)
Epitel se dijeli na: pokrovni, žljezdani i osjetni.
Pokrovni epitel prekriva površine tijela i organa, interna površina organa (probavni, dišni, mokraćni sustav)
Žljezdani epitel gradi žlijezde (ekrine i endokrine).
Osjetni epitel registrira osjete (vid, sluh, njuh, okus, dodir).
Bazalna membrana odvaja epitel od podležećeg tkiva.
Epitel nema krvnih žila pa se hrani difuzijom.
Apikalna površina epitelnih stanica je prema površini organa/lumena.
Lateralne strane stanica povezane su specifičnim međustaničnim vezama (zonulae occludens, zonulae adherens, dezmosomi).
Epitelne stanice se obnavljaju (dijele se, posebno u bazalnom sloju).
Različite vrste epitela: jednoslojni pločasti, kubični, cilindrični (s mikrovilima), višeredni cilindrični, mnogoslojni pločasti (orožnjen i neorožnjen) i prijelazni.

Daje potporu organizmu, najrasprostranjenije zajedno s mišićnim tkivom.
Izgrađeno od stanica (fibroblasti i fibrociti) i međustanične tvari (vlakna i osnovna međustanična supstancija).
Vlakna: kolagena, retikularna i elastična. Kolagena su najrasprostranjenija, građena od tropokolagena.
Vezivno tkivo: rijetko (malo vlakana), gusto (mnogo vlakana, neformirano i formirano) i vezivno tkivo s posebnim svojstvima (retikularno, sluzavo, pigmentno, masno, elastično).
Hrskavično tkivo: hondrociti i hondroblasti u lakunama, međustanična tvar od hondroitin sulfata A i C, kolagena i elastična vlakna. Različite vrste hrskavice: hijalina, vezivna i elastična.
Koštano tkivo: osteociti i osteoblasti u lakunama, organskog (kolagena vlakna) i anorganskog (kalcijev fosfat u obliku hidroksiapatita) dijela međustanične tvari.
Vrste koštanog tkiva: spužvasta (spongiozna/trabekularna) i kompaktna (lamelarna).
Kost se hrani preko krvnih žila u Haversovim kanalima.

Sposobnost kontrakcije.
Tri vrste: skeletno (poprečno-prugasto), srčano i glatko.
Skeletno mišićno tkivo: mišićna vlakna (sinciji) s mnoštvom jezgara, poprečna ispruganost (aktinske i miozinske niti).
Srčano mišićno tkivo: srčane mišićne stanice s prijelaznim diskovima, spojeni u sinciciji.
Glatko mišićno tkivo: sporo i dugotrajne kontrakcije, vretenaste stanice, nepravilno raspoređene aktinske i miozinske niti.
Kontrakcija može biti izometrična ili izotonična.

Nema međustanične tvari.
Neuroni, živčana vlakna i neuroglija.
Neuroni: tijelo s dendritima i aksonima kojim primaju i prenose signale.
Živčana vlakna: mijelinizirana (Schwannove stanice) i nemijelinizirana.
Mijelinizacija ubrzava transmisiju živčanih impulsa (saltatorno širenje).
Neuroglija: potpora neuronima (oligodendroglija, ependim, astroglija, mikroglija u SŽS; Schwannove stanice i amficiti/periciti u PŽS).

Homeostaza: održavanje konstantnog unutarnjeg okoliša (izvanstanična tekućina).
Homeostatski mehanizmi: negativna povratna sprega.
Prijenos tvari kroz staničnu membranu: pasivni (difuzija – jednostavno, olakšano) i aktivni (primarni i sekundarni).
Osmotski učinak. Osmoza. Tonicitet (izotonična, hipotonična i hipertonična).
Membranski potencijal (stanica u mirovanju je elektronegativna).
Akcijski potencijal: promjena membranskog potencijala. Depolarizacija i repolarizacija. Refrakternost.
Fiziologija živaca
Fiziologija mišića
Neuro-muskularna veza.