Untitled Quiz

Uvod i tkiva

• Četiri osnovne vrste tkiva: epitelno, potporno, mišićno i živčano.
• Epitelno tkivo pokriva površine, izgrađuje žlijezde. Sadrži mnogo stanica i malo međustanične tvari (zatvoreni smještaj)
• Epitel se dijeli na: pokrovni, žljezdani i osjetni.
• Pokrovni epitel prekriva površine tijela i organa, interna površina organa (probavni, dišni, mokraćni sustav)
• Žljezdani epitel gradi žlijezde (ekrine i endokrine).
• Osjetni epitel registrira osjete (vid, sluh, njuh, okus, dodir).
• Bazalna membrana odvaja epitel od podležećeg tkiva.
• Epitel nema krvnih žila pa se hrani difuzijom.
• Apikalna površina epitelnih stanica je prema površini organa/lumena.
• Lateralne strane stanica povezane su specifičnim međustaničnim vezama (zonulae occludens, zonulae adherens, dezmosomi).
• Epitelne stanice se obnavljaju (dijele se, posebno u bazalnom sloju).
• Različite vrste epitela: jednoslojni pločasti, kubični, cilindrični (s mikrovilima), višeredni cilindrični, mnogoslojni pločasti (orožnjen i neorožnjen) i prijelazni.

Potporno tkivo

• Daje potporu organizmu, najrasprostranjenije zajedno s mišićnim tkivom.
• Izgrađeno od stanica (fibroblasti i fibrociti) i međustanične tvari (vlakna i osnovna međustanična supstancija).
• Vlakna: kolagena, retikularna i elastična. Kolagena su najrasprostranjenija, građena od tropokolagena.
• Vezivno tkivo: rijetko (malo vlakana), gusto (mnogo vlakana, neformirano i formirano) i vezivno tkivo s posebnim svojstvima (retikularno, sluzavo, pigmentno, masno, elastično).
• Hrskavično tkivo: hondrociti i hondroblasti u lakunama, međustanična tvar od hondroitin sulfata A i C, kolagena i elastična vlakna. Različite vrste hrskavice: hijalina, vezivna i elastična.
• Koštano tkivo: osteociti i osteoblasti u lakunama, organskog (kolagena vlakna) i anorganskog (kalcijev fosfat u obliku hidroksiapatita) dijela međustanične tvari.
• Vrste koštanog tkiva: spužvasta (spongiozna/trabekularna) i kompaktna (lamelarna).
• Kost se hrani preko krvnih žila u Haversovim kanalima.

Mišićno tkivo

• Sposobnost kontrakcije.
• Tri vrste: skeletno (poprečno-prugasto), srčano i glatko.
• Skeletno mišićno tkivo: mišićna vlakna (sinciji) s mnoštvom jezgara, poprečna ispruganost (aktinske i miozinske niti).
• Srčano mišićno tkivo: srčane mišićne stanice s prijelaznim diskovima, spojeni u sinciciji.
• Glatko mišićno tkivo: sporo i dugotrajne kontrakcije, vretenaste stanice, nepravilno raspoređene aktinske i miozinske niti.
• Kontrakcija može biti izometrična ili izotonična.

Živčano tkivo

• Nema međustanične tvari.
• Neuroni, živčana vlakna i neuroglija.
• Neuroni: tijelo s dendritima i aksonima kojim primaju i prenose signale.
• Živčana vlakna: mijelinizirana (Schwannove stanice) i nemijelinizirana.
• Mijelinizacija ubrzava transmisiju živčanih impulsa (saltatorno širenje).
• Neuroglija: potpora neuronima (oligodendroglija, ependim, astroglija, mikroglija u SŽS; Schwannove stanice i amficiti/periciti u PŽS).

Fiziologija

• Homeostaza: održavanje konstantnog unutarnjeg okoliša (izvanstanična tekućina).
• Homeostatski mehanizmi: negativna povratna sprega.
• Prijenos tvari kroz staničnu membranu: pasivni (difuzija – jednostavno, olakšano) i aktivni (primarni i sekundarni).
• Osmotski učinak. Osmoza. Tonicitet (izotonična, hipotonična i hipertonična).
• Membranski potencijal (stanica u mirovanju je elektronegativna).
• Akcijski potencijal: promjena membranskog potencijala. Depolarizacija i repolarizacija. Refrakternost.
• Fiziologija živaca
• Fiziologija mišića
• Neuro-muskularna veza.

Srce

• Lokalizacija, topografski odnosi.
• Vanjska morfologija (basis cordis, apex cordis, corona cordis).
• Srčana ovojnica (perikard - fibrozni i serozni).
• Građa srčane stijenke (epikard, miokard, endokard).
• Srčani kostur.
• Šupljine srca (pretklijetke i klijetke). Zalisci (valvulae).
• Cirkulacija krvi kroz srce.
• Opskrba srca krvlju (koronarne arterije i vene).
• Inervacija srca.