Glazba i društvo u klasicizmu

• Klasicizam se javlja u drugoj polovini 18. stoljeća.

Glazba i društvo

• Bachovi sinovi, Carl Philipp Emanuel i Johann Christian, utjecali su stilski na to razdoblje.
• Nakon 1730. godine započinje jednostavniji stil u glazbi.
• Rokoko se još naziva i pretklasika.
• Feudalizam slabi, a građanstvo jača, dolazi do prosvjetiteljstva i borbe za ljudska prava i slobodu.
• Mnogi umjetnici rade za aristokrate i skladaju po njihovim željama i narudžbama.
• Glazba postaje dostupna svima.
• Kućno muziciranje i javni koncerti postaju popularni.
• Saloni postaju mjesta okupljanja građanstva i plemstva.
• Glazba se izvodi na svim mjestima gdje se mogla okupiti publika.
• Javljaju se opera seria i opera buffa (komična opera).
• Skladatelj se brine o glazbenicima, izvođačima, traži dvoranu i priprema nastupe.
• Razvija se glazbeno nakladništvo.
• Pojavljuju se novine.
• O uspjehu glazbenika odlučuje široki krug ljudi.
• Tiskaju se prvi udžbenici.

Bečka klasika

• Vedrina, jednostavnost, jasnoća i preglednost glazbenih oblika su osnovne značajke glazbenog klasicizma.
• Vrhunac klasicizma oblikovali su bečki klasičari: Haydn, Mozart i Beethoven, iako nitko od njih nije rođen u Beču.
• Bečki glazbeni život je obogaćen događanjima na dvorovima i aristokratskim palačama.
• Melodija je glavno izražajno sredstvo, pjevna i jednostavna.
• Puls barokne motorike se napušta.
• Harmonija je jasna i jednostavna.
• Ritam je raznolik.
• Tempo je naznačen i opisan.
• Dinamika uključuje upotrebu crescenda i decrescenda.

Razvoj instrumenata i orkestra

• Orkestar se ustaljuje u 4 skupine instrumenata.
• Tromboni se koriste samo u opernim orkestrima.
• Broj glazbenika u orkestrima se mijenja.
• Bas continuo nestaje.
• Čembalo postepeno nestaje iz orkestra.

Instrumentalni oblici

• Višestavačna skladba od 3 ili 4 stavka.
• Tempo stavaka: brzi – polagani – umjereni/plesni – brzi.
• Svaki stavak može biti u sonatnom obliku, tema s varijacijama, složena trodjelna pjesma, rondo ili dvodjelni oblik.

Glazbeni oblici

• Sonata: djelo za jedan instrument ili solo instrument uz pratnju klavira, sastoji se od 3 ili 4 stavka.
• Simfonija: najznačajniji oblik orkestralne glazbe, sastoji se od 4 stavka: dramatičnog, lirskog, plesnog (menuet ili scherzo) i briljantnog i razigranog. U klasičnoj simfoniji svaki stavak je samostalna cjelina s vlastitim temama.
• Koncert: djelo za instrumentalnog solista i orkestar, ima tri stavka (brzi-polagani-brzi), a spaja virtuozitet solista sa snagom i bojama orkestra.
• Komorna glazba: namijenjena intimnijem ugođaju, izvodi ju skupina od 2 do 9 glazbenika i nema dirigenta. Najvažnija forma komorne glazbe bio je gudački kvartet (4 stavka).

Ostali Glazbeni oblici

• Oratorij: glazbena forma oratorija se nije promijenila od baroka.
• Misa: od srednjeg vijeka važan dio kršćanskog bogoslužja, a u razdoblju klasike doživljava vrhunac. Mozartov Requiem je jedna od najljepših misa.

Wolfgang Amadeus Mozart

• Rođen je u Salzburgu od 1756. – 1791.
• Bio je čudo od djeteta – već u 6. godini zreo glazbenik.
• Svirao je violinu, čembalo i orgulje.
• Imao je apsolutni sluh i fotografsko pamćenje.
• Otac Leopold vodio ga je na turneje po Europi.
• Svirao je većini vladara toga doba.
• Tijekom putovanja upoznao je brojne glazbenike i glazbene stilove.
• Prvu simfoniju skladao je već u 8. godini, a prvu operu u 12. godini.
• U 25. godini odlazi u Beč i postaje jedan od prvih slobodnih umjetnika u povijesti.
• Živio je od prodaje skladbi, koncerata i podučavanja klavira, violine i kompozicije.
• Libretto Figarovog pira se caru nije svidjelo pa je operu napisao za Prag.
• Bio je u prijateljstvu s Haydnom.
• Zadnje godine života bile su mu vrlo uspješne (Čarobna frula, Requiem).
• Sahranjen je u zajedničkoj sirotinjskoj grobnici.
• Constanza, njegova supruga, nije mogla prisustvovati pogrebu zbog bolesti.
• Imao je dvoje sinova: Franz Xaver Wolfgang Mozart i Karl Thomas Mozart.
• Skladao je djela u gotovo svim tadašnjim formama: sonate, 41 simfoniju, koncerte, serenade, sakralna djela, opere, mise.

Joseph Haydn

• Rođen je u Rohrau od 1732. – 1809.
• Lijep dječački glas odveo ga je u Beč, gdje je pjevao u zboru katedrale sv. Stijepana.
• Nakon što je mutirao, izbačen je iz zbora.
• Ostaje u Beču i usavršava sviranje i skladanje.
• 1761. godine počinje raditi za bogatu mađarsku obitelj Esterhazy.
• Većinu djela sklada po narudžbi.
• S vremenom se njegova popularnost raširila pa je počeo putovati.
• Mozartova smrt ga je jako pogodila.
• Bio je vrlo popularan i poštovan, čak i od Napoleona.
• Umro je bogat i slavan.
• Njegov opus sadrži 104 simfonije (Pariške, Londonske, Oxfordska), 83 gudačka kvarteta, klavirske sonate, klavirska tria, divertimenta, koncerte, mise i 2 oratorija.

Ludwig van Beethoven

• Rođen je u Bonnu od 1770. – 1827.
• Dolazi iz obitelji glazbenika.
• S 12 godina mogao je zamjenjivati svog učitelja na nastupima te je u istoj dobi skladao djela za klavir.
• U Beč dolazi učiti kompoziciju.
• Živio je od sviranja po aristokratskim salonima.
• Postao je slavan pijanist.
• U 29. godini osjetio prve znakove gluhoće.
• 1802. godine odlazi u Heiligenstadt na liječenje.
• Zaljubljivao se više puta i posvećivao djevojkama glazbena djela.
• Gubitak sluha ga je udaljavao od ljudi.
• Prekida karijeru pijanista i dirigenta.
• Unatoč gluhoći, nastavlja skladati (unutarnji sluh).
• Komunikacija s ljudima se preselila u glazbu.
• Umro je u Beču.
• Na njegovom sprovodu bilo je 20 000 ljudi.
• Bio je posljednji bečki klasičar i prvi romantičar.
• Skladao je 9 simfonija, koncerte, sonate, komorna djela, operu Fidelio i zborska djela.