Ekonomski odnosi s inozemstvom

4. IZVAN GRANICA: EKONOMSKI ODNOSI S INOZEMSTVOM

• Predmet poglavlja: Upoznavanje s osnovnim značajkama ekonomskih odnosa Republike Hrvatske (RH) s inozemstvom.
• Hrvatska je malo otvoreno gospodarstvo, ovisno o međunarodnoj razmjeni i podložno ekonomskim gibanjima.
• Cilj je detaljno razraditi značajke, uzroke i posljedice otvorenosti Republike Hrvatske u ekonomskim odnosima s inozemstvom.
• Poglavlje se bavi otvorenošću gospodarstva, analizom tekućeg i financijskog računa platne bilance Republike Hrvatske, te efektom inozemnih investicija na ekonomski rast.

4.2. Otvorenost hrvatskog gospodarstva

• Mala otvorena gospodarstva sudjeluju u međunarodnoj trgovini i na financijskim tržištima.
• Otvorenost je vidljiva kroz platnu bilancu: trgovina (uvoz i izvoz) se bilježi na tekućem, a financijske transakcije s inozemstvom na financijskom računu platne bilance.
• Pokazatelji otvorenosti pokazuju različite stupnjeve otvorenosti gospodarstva.
• Najčešće se koristi udio uvoza i izvoza u BDP-u: izračunava se kao (IM + X)/Y.
• Hrvatska je malo otvoreno gospodarstvo jer EU27 ima udio uvoza i izvoza u BDP-u manji od 50%.
• Pojedinačne zemlje, poput Irske (udio uvoza i izvoza preko 170% u BDP-u), su vrlo otvorene.
• Ekonomski najmoćnije zemlje smatraju se velikim otvorenim gospodarstvima (SAD, Kina, Japan, EU u cjelini).
• Male otvorene ekonomije osjetljive su na ekonomske šokove u inozemstvu.
• Trgovinski kanal utječe na domaće gospodarstvo promjenama uvoza i izvoza.
• Financijski kanal: uključenost u svjetska financijska tržišta, pa promjene financijskih uvjeta utječu na domaće gospodarstvo.
• Inozemni šokovi imaju dugotrajnije efekte na hrvatski BDP nego domaći šokovi.
• Potrebno je biti svjestan ograničenja domaće ekonomije i njezine osjetljivosti diversifikacijom.

4.2.3. Platna bilanca kao krvna slika gospodarstva

• Platna bilanca je agregirani popis svih transakcija koje jedna zemlja ostvari s inozemstvom u određenom vremenskom razdoblju.
• Sastoji se od tri računa: tekućeg, kapitalnog i financijskog.
• Tekući račun obuhvaća transakcije roba, usluga, primarne i sekundarne dohotke.
• Transakcije roba i usluga odnose se na uvoz i izvoz roba i usluga.
• Primarni i sekundarni dohodak odnose se na primici i izdaci dohotka.
• Tekući račun može biti u suficitu (izvoz + primici veći od uvoza + izdaci) ili deficitu (obrnuto).
• Financijski račun obuhvaća izravna ulaganja, portfeljna ulaganja, ostala ulaganja, financijske derivate i međunarodne pričuve.
• Financijski račun je u suficitu kada je imovina veća od obveza, a u deficitu kada je imovina manja od obveza.
• Inozemna imovina pod kontrolom Hrvatske narodne banke čini međunarodne pričuve.
• Inozemni krediti čine važnu stavku u Hrvatskoj.

4.3. Tekući račun platne bilance

• Uključuje trgovinu robama, uslugama, dohotkom i tekućim transferima.
• Sastoji se od trgovačkog salda (razlika između vrijednosti izvoza i uvoza), salda usluga, primarnog dohotka, sekundarnog dohotka.
• Uvid u strukturu tekućeg računa važan je za učinkovitost ekonomske politike i praćenje stanja gospodarstva.
• Neravnoteža tekućeg računa utječe na cjelokupno gospodarstvo.
• Saldo tekućeg računa Republike Hrvatske bilježi deficite do 2013., a suficite od 2014. godine.
• Deficite je uzrokovala pandemija COVID-19 (utjecaj na izvoz usluga) i vrijednost izvezene robe u 2022.
• Uvoz robe bio je izrazito visok, što je rezultiralo deficitom od 3.8 mlrd eura.
• Manjak na računu primarnog dohotka raste zbog rasta rashoda na podračunu dohotka od vlasničkih ulaganja.
• Saldo računa sekundarnog dohotka konstantno bilježi suficit radi hrvatskih iseljenika i radnika zaposlenih u inozemstvu.
• Neto izvoz bilježi rast od 2009. godine nadalje.
• Razdoblje prije krize iz 2008. godine okarakterizirano je s negativnim neto izvozom i saldom tekućeg računa.
• Godine 2021. i 2022. bilježi se značajan rast suficita na računu usluga, uz rast deficita na računu roba.
• Turizam ima bitnu kompenzirajuću ulogu u nadomještavanju manjkova tekućeg računa.
• udio neto prihoda od turizma čini 93% salda računa usluga u 2022. godini.

4.3.3. Globalni trendovi, lokalni utjecaji

• Postojanje deficita platne bilance iscrpljuje međunarodne rezerve zemlje, a suficit potiče domaće inflatorne pritiske.
• Dva glavna dugoročna odrednice tekućeg računa su štednja i investicije.
• Deficit tekućeg računa nastao uslijed pada štednje manje je održiv od onog nastalog uslijed porasta investicija.
• Za financiranje manjka domaće štednje u odnosu na investicije mora se koristiti inozemna štednja.
• Za vrijeme tranzicije Republika Hrvatska ostvarila je kontinuirane i visoke deficite tekućeg računa platne bilance uslijed priljeva kapitala iz inozemstva.
• Priljev kapitala stvara manjak na tekućem računu, što izaziva potrebu za priljevom stranog kapitala, radi vanjske ravnoteže.

4.4. Financijski račun platne bilance

• Obilježava financijske transakcije između rezidenata i nerezidenata neke zemlje (tokove kapitala).
• Dijeli se na dvije glavne kategorije: vlasnički kapital i dužnički kapital.
• Dužnički kapital financira se izdavanjem obveznica (državne ili korporativne obveznice), zaduživanjem kod službenih međunarodnih agencija (Svjetska banka ili MMF) i banaka (inozemni krediti).
• Vlasnički kapital ulaže se u vlasništvo nekog poduzeća, kroz inozemna izravna ulaganja ako je riječ o ulaganju koje nosi više od 10% glasačkih prava, i portfeljna ulaganja ako je manje od 10% glasačkih prava.
• Podijeljen je na greenfield (ulaganje u potpuno novo poduzeće) i brownfield (preuzimanje postojećeg domaćeg poduzeća).
• Greenfield investicije imaju pozitivne učinke na domaće gospodarstvo.
• Financijski račun platne bilance dijeli se na dva razdoblja: prije i nakon globalne financijske krize i duboke recesije koja je zahvatila hrvatsko gospodarstvo 2008. – 2009. godine.

4.4.1. Od eksplozije do suše inozemnog kapitala u Hrvatskoj

• Snažan priljev inozemnog kapitala značio velik deficit financijskog računa.
• Podržavao ga je intenzivan priljev inozemnog kapitala (dominantno dužničkog) i brza kreditna ekspanzija domaćih banaka.
• Razdoblje nakon krize obilježava negativna domaća makroekonomska kretanja.
• Rekordni deficiti su svedeni na nulu, a od 2014 prerasli su u suficit.
• Financijska kriza povećala je averziju prema riziku.
• Kapital se sklanja u sigurnije oblike investiranja što je smanjilo ponudu inozemnog kapitala hrvatskom gospodarstvu

4.4.2. Priljev kapitala i učinci na zaduženost hrvatskog gospodarstva

• Istovremeno je zabilježen snažan pad potražnje za inozemnim kapitalom od strane domaćih sektora (poduzeća i kućanstva).
• Prekomjerno zaduživanje poduzeća dovelo je do smanjenja investicija.
• Promjena strukture gospodarstva, razduživanje od 2009 dovodi do toga da je i neto financijski račun više nijednom nije zabilježio deficit.
• Najveći dio priljeva bio je rezultat zaduživanja u obliku kredita i obveznica.
• Od svakog eura inozemnog ulaganja u RH od samostalnosti do 2009., preko 66 centi izravno je povećavalo vanjski dug naše zemlje.
• Vanjski dug prvi put premašuje sto posto BDP-a u 2009.

4.4.3. Jesu li inozemne investicije potakle ekonomski rast?

• Izostanak nastavka financiranja i model oslanjanja na priljev kapitala iz inozemstva razlog je recesiji u Hrvatskoj u razdoblju od 2009. do 2014.
• Veliku ulogu u tome je imao i ulazak u EU 2013. (neograničen pristup tržištu).
• Snažnan uzlet izvoza sa rastom turističkih dolazaka temelje za zdraviji model gospodarskog rasta.
• Pozitivni efekti FDI u Hrvatskoj su ograničeni jer se glavnina odnosila na privatizacije ( brownfield investicije).
• Investiranje u sektor financija dominantno na dokapitalizacije domaćih banaka
• U prerađivačku industriju uloženo svega 16% ukupnog FDI-a.
• Sektorska struktura ulaganja ograničila je njihov utjecaj na zaposlenost, produktivnost i ekonomski rast.