Cijene resursa i vrste dohotka

Cijene resursa

• Cijene resursa alociraju oskudne resurse između poduzeća i industrija, slično kako cijene finalnih proizvoda i usluga usmjeravaju iste prema potrošačima.

Resursi

• Osnovni resursi su zemlja, rad i kapital.

Cijene resursa - Vrste dohotka

• Nadnice predstavljaju dohodak od rada i osnovni su prihod većine stanovništva.
• Razlikuju se nominalne nadnice (iskazane u novčanoj jedinici) od realnih nadnica (prikazuju kupovnu moć).
• Rad je proizvodni čimbenik čiji je dohodak nadnica, renta je dohodak zemlje, a kamata i dividenda dohodak kapitala.

Odredivanje cijena resursa

• Razlike u cijenama zemlje uzrokovane su različitim lokacijama, poput Dubrovnika i Like.
• Cijena zemlje određuje se na realnom tržištu.

Zašto je zemlja različita

• Zemlja se razlikuje od ostalih faktora proizvodnje po fiksnoj količini.
• Temeljna karakteristika zemlje je fiksna količina koja ne reagira na promjene cijene.

Čista ekonomska renta

• Čista ekonomska renta je cijena plaćena za upotrebu zemlje i drugih prirodnih resursa čija je ponuda fiksna.
• Ekonomska renta nije najamnina za stanove ili apartmane.

Najamnina vs. Renta

• Najamnina uključuje kompenzaciju za upotrebu kapitala u obliku zgrade, rad na održavanju zgrade te troškove komunalnih usluga.

Tržište faktora proizvodnje

• Povećan broj dolazaka stranih gostiju u RH utječe na tržište kuhara, konobara i sobarica.
• Medicinska studija koja pokazuje da su lješnjaci izuzetno zdravi utjecala bi na potražnju zemlje za sadnju lješnjaka.

Potražnja za FP (Faktori proizvodnje)

• Potražnja za faktorima proizvodnje (FP) izvedena je iz potražnje za finalnim proizvodom.
• Potražnje su međuovisne.

Tržište rada - Karakteristike

• Karakteristike konkurentnog tržišta rada:
  • Velik broj radnika i poslodavaca, nitko ne utječe na cijenu rada.
  • Rad je homogen i svi radnici su jednako vješti i produktivni.
  • Pokretljivost radne snage.
  • Potpuna informiranost radnika.

Što određuje nadnicu?

• Nadnica može pasti ili rasti ovisno o tržištu rada.

Tržište rada - Pad potražnje

• Što se događa na tržištu rada kada se ukinu kvote za rad u nekoj zemlji EU.

Tržište rada - Potpuna konkurencija

• Na konkurentnom tržištu rada:
  • nema sindikata ni udruga poslodavaca,
  • država ne utječe na nadnice,
  • nadnice su rezultat ponude i potražnje,
  • nema razlike u nadnicama.
• U stvarnosti, potpuno konkurentno tržište rada ne postoji.

Potražnja za radom

• Potražnja pojedinačnog poduzeća za radom određena je prihodom graničnog proizvoda rada (MRP₁).
• U uvjetima potpune konkurencije ovisi o graničnom proizvodu rada i cijeni finalnog dobra.
• Potražnja rada pojedine gospodarske djelatnosti jednaka je horizontalnoj sumi potražnje rada pojedinačnih poduzeća.

MRPL Objašnjeno

• Na savršeno konkurentnom tržištu: MRP₁=MP₁*P.
• Na nesavršeno konkurentnom tržištu: MRP₁=MP₁*MR.

Produktivnost i cijena proizvoda

• Povećanje produktivnosti treba pratiti rast i povećanje nadnice.
• Pad cijene proizvoda može dovesti do smanjenja nadnice radnika.

Produktivnost i nadnice

• Najveći utjecaj na produktivnost imaju:
  • Količina kapitala i prirodnih resursa s kojima pojedinac radi.
  • Stupanj tehnologije.
  • Kvaliteta rada.

Ponuda rada

• Ponuda rada izražena je brojem radnih sati stanovništva ili brojem stanovnika i načinom na koji dijele vrijeme na rad i odmor.
• Brojnost stanovništva ovisi o prirodnom (razlika između stope nataliteta i stope mortaliteta) i mehaničkom priraštaju (razlika između stope imigracije i stope emigracije).
• Obje vrste priraštaja ovise o ekonomskim, društvenim, tradicijskim i religioznim činiteljima.

Ponuda rada - Determinante

• Tri determinante krivulje ponude rada:
  • Broj radnih sati.
  • Participacija radne snage.
  • Stopa migracije.

Individualna krivulja ponude rada

• Povećanje nadnica ne mora nužno povećati ponudu rada zbog dva efekta:
  • Efekt supstitucije: radnici mijenjaju odmor radom zbog rasta dohotka.
  • Efekt dohotka: radnici ne žele više raditi nego se odmarati zbog većeg dohotka.
• Pri određenoj razini nadnice, krivulja ponude rada zaokreće unatrag.

Tržište rada - Sindikati i udruge

• Na današnjem tržištu rada pojavljuju se sindikati (pregovarači na strani ponude) i udruge poslodavaca (pregovarači na strani potražnje).
• Sindikati su dobrovoljne organizacije radnika koje teže višim nadnicama i boljim uvjetima rada.
• Postoje granski sindikati koji okupljaju radnike jedne grane (npr.trgovina) i strukovni sindikati koji okupljaju radnike iste struke (npr. metalac).

Tržište rada - Kolektivni ugovori

• Predmet pregovaranja poslodavaca i sindikata su kolektivni ugovori koji reguliraju nadnice, uvjete rada, zapošljavanja te prava i obveze iz radnog odnosa.
• Radnici se udružuju u sindikate radi povećanja nadnica, a sindikati to čine ograničavanjem ponude rada.

Obilježja kapitala, kamata i profita

Postoji više shvaćanja što je profit

• Profit je implicitni prinos za faktore koje daje kapital i nagrada za poduzetništvo i inovaciju.
• Profit je naknada za neizvjesnost i rizik.
• Kompenzacijska teorija smatra da je profit nužna naknada poduzetniku za koordinaciju i kontrolu inputa.

Kategorije kapitalnih dobara

• Tri kategorije kapitalnih dobara:
  • Strukture (tvornice i domovi).
  • Trajna potrošna dobra (automobili, strojevi, uređaji, kompjuteri).
  • Zalihe (automobili u autokućama).

Ulaganje kapitala

• Kapital se ulaže danas kako bi se ostvario prinos sutra.
• Važno je znati trošak ulaganja koji se mjeri kamatnom stopom.
• Važno je znati očekivani prinos ulaganja koji se mjeri stopom povrata.

Kamatna stopa

• Kamatna stopa je cijena koja se plaća za upotrebu novčanih fondova raspoloživih za pozajmljivanje.
• Kamatna stopa je iznos koji se plaća za upotrebu jedne novčane jedinice fonda godišnje.

Kamatna stopa - Postotak

• Kamatna stopa se iskazuje u postotcima kao iznos koji se plaća na pozajmljeni novac.

Nominalna kamatna stopa

• Nominalna kamatna stopa mjeri prinos u novčanim jedinicama (kunama, eurima) godišnje po novčanoj jedinici ulaganja.
• Ona je osnovna kamatna stopa za obračun kamata, iskazuje se godišnje, preračunava se za kraća razdoblja i može biti fiksna ili promjenjiva.

Realna kamatna stopa

• Realna kamatna stopa korigirana je za inflaciju.
• Računa se kao razlika između nominalne kamatne i stope inflacije: Rrealna=Rnominalna - stopa inflacije.

Efektivna kamatna stopa (EKS)

• Uz nominalnu kamatnu stopu, izračun uključuje naknade koje se plaćaju pri odobravanju kredita ili ulaganja depozita, te daje realniji prikaz ukupne cijene.
• Koristi se za usporedbu ponuda i donošenje odluke koja najviše odgovara mogućnostima i očekivanjima klijenata.

Kamatne stope

• Današnji financijski sustav ima mnogo kamatnih stopa.

Kamatne stope - Različite

• Različite kamatne stope ovise o:
  • iznosu kredita/depozita,
  • roku na koji se kredit odobrava odnosno o roku na koji se sredstva ulažu,
  • visini ugovorene kamatne stope,
  • metodi obračuna kamata koju primjenjuje kreditna institucija,
  • vrsti kredita ili depozita,
  • konkurenciji,
  • stopi inflacije,
  • kreditnom rejtingu zemlje.

Od čega ovisi kamatna stopa?

• Kamatnjak na kredite ovisi o:
  • dospijeću kredita,
  • riziku,
  • stupnju likvidnosti,
  • administrativnim troškovima.
• Kamatnjak na depozite ovisi o:
  • visini depozita,
  • razdoblju oročenja,
  • drugim elementima.

Kamatne stope - Vrste

• Fiksne kamatne stope su sigurnije jer se ne mijenjaju tijekom ugovornog odnosa, ali su uglavnom veće od promjenjivih.

Fiksna kamatna stopa

• Fiksna kamatna stopa se ne mijenja za vrijeme trajanja ugovora.
• Ona je nešto viša od promjenjive.
• Ne sadrži komponentu rizika promjene kamatnih stopa.
• Prednost: Ako tržišne kamatne stope porastu, kamatna stopa ostaje ista.
• Nedostatak: Ako tržišne kamatne stope padnu, kamatna stopa ostaje ista.

Promjenjive kamate

• Promjenjiva kamatna stopa se mijenja ovisno o promjenjivosti parametara.
• Povećanje izravno utječe na povećanje obveze po kreditu.
• Smanjenjem ugovorene promjenjive kamatne stope ostvarit će se manje kamata od očekivanih.

Promjenjiva kamatna stopa - Marža i referentne stope

• Promjenjiva kamatna stopa se sastoji od fiksne marže i referentne kamatne stope.
• Za kredite u EUR uzima se 3-mjesečni EURIBOR, a za kredite u HRK uzima se Nacionalna referentna stopa – NRS.
• Primjer izračuna: PKS = 3M EURIBOR + M = – 0,40 % + 6 % = 5,60 %.

Nacionalna referentna stopa (NRS)

• Ona je implicitna kamatna stopa koja služi kao indeks za određivanje promjenjivog dijela promjenjive kamatne stope u financijskim ugovorima.

EURIBOR (Euro Interbank Offered Rate)

• Predtsvlja referentnu kamatnu stopu koja se utvrđuje na europskom međubankarskom tržištu za valutu euro (EUR).

Promjenjiva kamatna stopa - Prednost

• Prednost promjenjive kamatne stope je što je u startu obično uvijek povoljnija od fiksne.
• U slučaju da tržišne kamatne stope (EURIBOR, NRS) padnu, kamata se smanjuje, ali ako tržišne kamatne stope porastu, i kamate se povećavaju.

Amortizacija

• U analizi tržišta kapitala, amortizacija je važno pitanje.
• Nematerijalna i materijalna imovina (osim prirodnih bogatstava) se uporabom troši te prenosi dio vrijednosti na nove proizvode, odnosno usluge.
• Postupno trošenje i prenošenje vrijednosti naziva se amortizacijom.
• Ona predstavlja procijenjeni gubitak kapitalnog dobra koji nastaje kao posljedica korištenja.
• Amortizacija se evidentira kao trošak.
• Uređena je Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja i drugim propisima, te poreznim zakonima.
• Zakonom je propisano koja imovina podliježe obračunu amortizacije: imovina koja će se rabiti dulje od jednog obračunskog razdoblja (dugotrajna imovina), dugotrajna imovina koja ima ograničen vijek uporabe, dugotrajna imovina koju poduzeće drži za uporabu u proizvodnji ili prodaji robe i obavljanju usluga, te za iznajmljivanje drugima ili za administrativne svrhe.
• Isključuje se obračun amortizacije na: osnovna sredstva u izgradnji, prirodna bogatstva, spomenici kulture, umjetnička djela, glazbeni instrumenti, izdatke za istraživanje i razvoj, materijalna sredstva u pripremi, osnivačke izdatke, imovinu koja je u cijelosti otpisana, nekretnine, postrojenja i opremu koja se drže za prodaju.
• Osnovicu za obračun amortizacije čini nabavna vrijednost.

Obračun amortizacije

• Uključuje:
  • Osnovicu za obračun amortizacije (nabavna vrijednost).
  • Prosječan vijek trajanja osnovnog sredstva.
  • Amortizacijsku kvotu (godišnji iznos amortizacije).

Metode obračuna amortizacije

• U teoriji i praksi poznate su dvije osnovne metode amortizacije:
  • Vremenska.
  • Funkcionalna.

Vremenska amortizacija

• Iznos amortizacije dobije se dijeljenjem nabavne vrijednosti s godišnjom stopom amortizacije.
• Odlučujući faktor je predvidivi vijek trajanja nematerijalne i materijalne imovine.
• Amortizacijska kvota računa se dijeljenjem nabavne vrijednosti sa procijenjenim vijekom trajanja.
• Postotak amortizacije je 100/procijenjeni vijek trajanja.
• u slučaju ostatka vrijednosti na kraju vijeka trajanja se izračunava godišnji iznos amortizacije: (NV-ostatak vrijednosti)/Vijek trajanja

Vremenska amortizacija - Primjer

• Nabavljen je stroj vrijednosti 800 000 EUR, a procijenjeni vijek trajanja mu je 8 godina. Tada je:
  • Godišnji trošak amortizacije 100 000 EUR
  • Stopa amortizacije 12,5%
  • Mjesečni trošak amortizacije iznosi 833,33 EUR
  • Mjesečna stopa amortizacije iznosi 1,04166%
• Osnovne vremenske metode amortizacije su linearna, degresivna i progresivna.

Linearna vremenska metoda

• Stopa amortizacije je nepromijenjena čitav vijek trajanja.
• Troškovi su ravnomjerni te amortizacija ravnomjerno tereti prihod.

Degresivna metoda

• Degresivnom metodom amortizacije u prvim godinama imovina se amortizira više.
• Imovina na početku vijeka trajanja najviše troši, pa iz toga razloga i trošak amortizacije mora biti veći.

Progresivna metoda

• Polazi od pretpostavke da je najveće korištenje krajem vijeka trajanja imovine.

Amortizacija - Zakonska regulativa

• Ovisno o izboru amortizacije, može se utjecati na financijski položaj trgovačkog društva (dugoročno ne postoji utjecaj).
• Zakonom je propisano da se pri obračunu amortizacije primjenjuje linearna metoda i da se amortizacija obračunava pojedinačno.

Funkcionalna amortizacija

• Utvrđuje se ovisno o iskorištenju sredstva.
• Amortizacija je "po učinku".
• Odnos nabavne vrijednosti i procijenjenog učinka je osnova za izračun iznosa amortizacije.
• Računa se kao postotak iskorištenja.
• Godišnji trošak AM=%AM*(NV-OV).
  • NV=nabavna vrijednost;
  • OV=ostatak vrijednost.

Funkcionalna amorticazija - Primjer

• Ukupan učinak stroja iznosi 300 000 proizvoda, a nabavna vrijednost 1 200 000 EUR.
• U 2021. stroj je proizveo 6 000 komada.
• Stopa amortizacije iznosi 2%, a godišnji trošak amortizacije iznosi 24.000 EUR.

Izbor amortizacije

• U praksi se više koristi linearna metoda nego funkcionalna.
• Funkcionalna je primjerena kada se sredstvo jako puno iskorištava.

Amortizacija

• Obračun amortizacije počinje prvog dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je sredstvo stavljeno u upotrebu.
• Amortizacija prestaje kad se sredstvo amortizira ili prestaje ranije ako se sredstvo razvrsta kao namijenjeno prodaji ili ako se otuđi (proda,rashoduje i sl.).
• Prema Pravilniku o porezu na dobit troškovi amortizacije za imovinu kojom se ne obavlja djelatnost porezno se ne priznaju.

Dvije funkcije kamatne stope

• Racionalizira oskudnu ponudu kapitala prema projektima s najvišom stopom prinosa.
• Motivira ljude da žrtvuju trenutnu potrošnju kako bi povećali zalihe kapitala.

Odluka o investiranju

• Donošenje odluke o investiranju se može objasniti na jednostavne primjere.
• Radi se o pojednostavljenim odlukama jer se odnose na jednu godinu.

Pitanje za buducnost

• Kako evaluirati investiciju kod koje se novac ulaže danas, a koristi će se imati kroz prihode godinama iza realiziranog ulaganja?

Sadašnja vrijednost

• Koncept sadašnje vrijednosti (present value) - PV:
  • Isto što i sadašnja diskontirana vrijednost.
  • Sadašnja vrijednost / sadašnja kapitalizirana vrijednost.

Važna formula

• Važno je shvatiti da vrijednost novca kroz vrijeme nije ista.

• Formula za izračunavanje sadašnje vrijednosti investicije glasi:

  PV = N1 / (1+i) + N2 / (1+i)² + ... + Nt / (1+i)t; where:

  • i je jednogodišnji iznos kamatne stope na tržištu,
  • U našem primjeru pretpostaviti ćemo da je ona jedinstvena za cijelo razdoblje i iznosi 15%.
  • N1 je neto dohodak od investicije ostvaren u prvoj godini.
  • N2 je neto dohodak od investicije ostvaren u drugoj godini i redom dalje.

Intuitivni zaključci

• Veća kamatna stopa traži da se veći iznos dohotka diskontira.
• Veća kamatna stopa znači manja sadašnja vrijednost dohodaka.

Razvoj poduzeća

• Poduzeće može financirati nove projekte i širenje poslovanja, osim kredita.

Financiranje projekta

• Metode finaciranja projekta:
  • Emisija novih dionica (suvlasništvo u poduzeću, vlasničko financiranje).
  • Obveznice (dužničko financiranje, emisijom obveznica financiramo se tuđim kapitalom, kupac obveznica postaje naš vjerovnik).
  • Zadržana dobit.
  • Kreditno zaduženje.

Mogući izvori financiranja

• Zadržana dobit, obične dionice, povlaštene dionice, kredit (dug).
• Miks različitih izvora i ročnosti kapitala naziva se struktura kapitala.
• Potrebno je znati trošak vlastitog kapitala kako bi se donijele ispravne odluke o dugoročnim investicijama.
• Poduzeća teže optimalnom miksu financiranja kako bi s jedne strane iskoristili poreznu olakšicu kod zaduživanja, a s druge strane ne izgubili povjerenje investitora zbog prezaduženosti.

Zadaci za vježbu

• Kako će pad potražnje za radom utjecati na ravnotežnu nadnicu i količinu rada?
• Kako će rast ponude rada utjecati na ravnotežnu cijenu i količinu rada?
• Ako je tržišna kamatna stopa 4.7%, a inflacija 2.3%, koji su od navedenih projekata profitabilni ako stope povrata na projekte su:
  • 10% za projekt A
  • 2.5% za projekt B
  • 2% za projekt C
  • 14.5% za projekt D
• Vlasnik kuće razmatra 3 opcije uz = 5 %:
  • Prodati odmah za 150.000 €.
  • Prodati za 165.000 € i primati 55.000 € na kraju svake od tri godine.
  • Zadržati i prodati za 170.000 € nakon 3 godine.
• Rastom kamatne stope sadašnja vrijednost projekta raste.
• Pri odluci o zaduživanju, poduzeća gledaju realnu kamatnu stopu.
• Stopa povrata na kapital je drugi pojam za kamatnu stopu.
• Procijenjeni gubitak kapitalnog dobra se naziva amortizacija.
• Dionica je vlasnički udio.
• Ako vlada deflacija, stopa je veća od nominalne.
• Determinantne ponude rada su:
  • Broj radnih sati
  • Participacija radne snage
  • Stopa migracije
• Mjesto na kojem se prodaju prava je sekundarno tržište.
• Cijena plačena za upotrebu zemlje i drugih resursa čija je ponuda nepromjenjiva (fiksna) je čista ekonomska renta.