Anatomija: Pristupi i Sustavi

• Anatomija je morfološka znanost koja proučava oblik i građu ljudskog tijela.

Pristupi proučavanju anatomije

• Sustavna Anatomija: Fokusira se na oblik i strukturu organa.
• Topografska Anatomija: Proučava međusobne odnose organa.
• Plastična Anatomija: Bavi se vanjskim izgledom tijela u mirovanju i pokretu.
• Klinička Anatomija: Koristi radiologiju, magnetsku rezonancu, ultrazvuk i endoskopiju.

Sustavna Anatomija

• Najveći i sveobuhvatan pristup anatomiji.
• Opisuje oblik i građu organa.

Organski sustavi (10) u sustavnoj anatomiji:

• Systema skeletale (koštani sustav).
• Juncturae ossium (spojevi kostiju).
• Systema musculare (mišićni sustav).
• Systema digestorium (probavni sustav).
• Systema respiratorium (dišni sustav).
• Systema urogenitale (mokraćni i spolni sustav).
• Glandulae endocrinae (endokrine žlijezde).
• Systema vasorum (žilni sustav).
• Systema nervosum (živčani sustav).
• Organa sensuum (osjetni organi).

Grane sustavne anatomije

• Osteologija (kosti).
• Syndesmologija (zglobovi).
• Myologija (mišići).
• Splanchnologija (unutarnji organi).
• Angiologija (krvne i limfne žile).
• Neurologija (živčani sustav).
• Aesthesiologija (osjetila).

Topografska Anatomija

• Proučava odnose organa bez obzira na sustav.
• Holotopija je položaj organa u odnosu na tijelo.
• Skeletotopija je položaj organa u odnosu na kostur.
• Sintopija je položaj organa u odnosu na druge organe.

Plan građe tijela (4 načela)

• Stupnjevitost građe.
• Bilateralna simetrija.
• Segmentacija/metamerija.
• Odnos neuralnog i visceralnog kanala.

Stupnjevitost građe tijela

• Stanica.
• Tkivo.
• Organ.
• Organski sustav.
• Organizam.

Orijentacija u tijelu

• Koriste se ravnine i osi za opis položaja i smjera.

Osnovne ravnine

• Sagitalna ravnina dijeli tijelo na lijevu i desnu stranu (medijalna ravnina simetrije).
• Frontalna ravnina dijeli tijelo na prednji i stražnji dio, paralelna je s čelom.
• Horizontalna ravnina je paralelna s površinom vode i dijeli tijelo na gornji i donji dio.

Osnovne osi

• Vertikalna ili kraniokaudalna os se proteže od glave do stopala.
• Sagitalna ili ventrodorzalna os ide horizontalno od naprijed prema natrag.
• Transverzalna ili poprečna os ide horizontalno od lijeva na desno.

Anatomsko nazivlje

• Medialis (bliže središnjoj liniji).
• Lateralis (dalje od središnje linije).
• Dexter (desno).
• Sinister (lijevo).
• Superior (gornje).
• Inferior (donje).
• Cranialis (prema lubanji).
• Caudalis (prema repu).
• Anterior (prednje).
• Posterior (stražnje).
• Ventralis (trbušno).
• Dorsalis (leđno).
• Proximalis (bliže trupu).
• Distalis (dalje od trupa).
• Palmaris (dlan).
• Plantaris (taban).
• Dorsalis (gornja strana šake ili stopala).
• Ulnaris (strana lakta).
• Radialis (strana palca).
• Tibialis (strana goljenice).
• Fibularis (strana lisne kosti).

Osteologija

• Nauka o kostima koja proučava oblik, građu, veće cjeline (kralježnica, lubanja, zdjelica) i razvoj kostiju.
• Aksijalni skelet čini uzdužnu os (lubanja, kralješci, rebra, prsna kost).
• Apendikularni skelet uključuje kosti udova i obruča.

Koštano tkivo

• Tvore ga osteociti (stanice), osteoblasti (grade kost), osteoklasti (razgrađuju kost) i mineralizirani matriks.
• Matriks sadrži organski (kolagen) i anorganski dio (minerali kalcija).

Vrste koštane tvari

• Substantia compacta (gusta kost).
• Substantia spongiosa (spužvasta kost).
• Trajektoriji su sustavi gredica koji odgovaraju crtama opterećenja.

Pokosnica (periosteum)

• Vezivna ovojnica vanjske površine kosti (osim zglobnih površina).

Endost (endosteum)

• Pokriva stijenku šupljine unutar cjevaste kosti.

Koštana srž

• Ispunjava šupljine kosti, može biti crvena (medulla ossium rubra)
• ili žuta (medulla ossium flava).

Oblik kosti

• Duge kosti imaju corpus, proksimalni i distalni okrajak, dijafizu, epifize i metafize.
• Kratke kosti su na mjestima kompresije.
• Pločaste kosti čine stijenke šupljina.
• Pneumatske kosti imaju paranazalne sinuse.

Kost - Irigacija i inervacija

• Prehrana preko a. nutritia, metafiznih, epifiznih i periostalnih arterija.
• Inervacija preko osjetnih vlakana u periostu.

Skelet glave (lubanja)

• Štiti mozak i smještene osjetne organe.
• Sastoji se od neurocranium (zaštita mozga) i splanchnocranium (dišni i probavni sustav).

Kralješnica (columna vertebralis)

• Središnji dio skeleta trupa, koštani stup od 33-34 kralješka.
• Sadrži vratne (7), grudne (12), slabinske (5), križne (5 sraslih), trtične (4-5 sraslih) kralješke.

Grudni koš

• Sternum (prsna kost), rebra i kralježnica.

Kosti ramenog obruča

• Lopatica (scapula) i ključna kost (clavicula).

Kosti nadlaktice i podlaktice

• Humerus, ulna i radius.

Kosti šake (ossa carpi)

• Os scaphoideum, os lunatum, os triquetrum, os pisiforme, os trapezium, os trapezoideum, os capitatum, os hamatum.
• Metacarpus (5 kostiju) i falange (14 kostiju).

Kosti stopala (ossa pedis)

• Tarsus (7 kostiju: talus, calcaneus, os naviculare, ossa cuneiformia I-III, os cuboideum).
• Metatarsus (5 kostiju) i falange (14 kostiju).

Zglobovi i spojevi među kostima

• Daju skeletu stabilnost, gibljivost i elastičnost.
• Mogu biti pomični (diarthroses) ili nepomični (synarthroses).

Nepomični spojevi (synarthroses)

• Čvrsto povezuju kosti, nemaju zglobnu šupljinu i ne omogućuju gibanje.
• Vrste: koštana sraštenja (synostoses), hrskavični spojevi (synchondroses) i vezivna sraštenja (syndesmoses).

Klizni spojevi (amphiarthroses)

• Omogućuju minimalno pomicanje kostiju.

Pravi zglobovi (diarthroses)

• Imaju zglobno tijelo, zglobnu čahuru i zglobnu šupljinu.
• Pomoćni dijelovi: sveze, zglobni koluti, srpovi, masni jastučići, zglobni mišići, sluzne vreće.

Oblici zglobova

• Articulatio plana (ravni zglob): klizanje.
• Ginglymus (kutni zglob): pregibanje i ispružanje (lakat).
• Articulatio trochoidea (okretni zglob): vrtnja (palčana-lakatna kost).
• Articulatio sellaris (sedlasti zglob)
• Articulatio ellipsoidea (jajoliki zglob)
• Articulatio spheroidea (kuglasti zglob) - ramena i kuka

Kretnje u zglobovima

• Flexio (pregibanje: anteflexio, retroflexio, lateroflexio).
• Extensio (ispružanje).
• Adductio (primicanje).
• Abductio (odmicanje).
• Supinatio i pronatio (rotacija podlaktice).
• Circumductio (kruženje).

Zglobovi glave

• Lubanjski šavovi (suturae cranii) spajaju kosti lubanje.
• Čeljusni zglob (articulatio temporomandibularis) spaja donju čeljust sa sljepoočnom kosti.

Zglobovi kralješnice

• Gornji i donji zglob glave omogućuju pokrete glave.

Među kralješcima

• Intervertebralni diskovi između tijela kralješaka.
• Prednja i stražnja uzdužna sveza (ligg. Longitudinale anterius et posterius).
• Žute sveze (ligg. Flava) spajaju lukove kralješaka.
• Zglobovi (articulationes zygapophysiales) između zglobnih nastavaka.
• Međutrnaste sveze (ligg. Interspinalia) povezuju trnaste nastavke.

Gibanje kralješnice

• Anteflexio, retroflexio, lateroflexio i rotacija.

Zglobovi prsnog koša

• Rebrenokralješčani zglobovi spajaju rebra s kralješcima. Zglobne hrskavice povezuju rebra s prsnom kosti.

Mišićni sustav (systema musculare)

• Čine ga tri vrste mišićnog tkiva: skeletno, glatko i srčano.
• Čini oko 40% tjelesne mase.
• Sastoji se od oko 327 parnih i 2 neparna skeletna mišića.

Skeletno mišićno tkivo

• Ima podražljivost, kontraktilnost i elastičnost.
• Funkcije: pokretanje, održavanje položaja, stabilizacija zglobova i proizvodnja topline.

Grade skeletnog mišića

• Vlakna, žile, živci, vezivno tkivo, trbuh i tetive.
• Hvatišta mišića su origo i insertio.

Krvnožilna i živčana opskrba mišića

• Jedan živac, jedna ili više vena, jedna arterija (area neurovasculosa).

Vezivne ovojnice skeletnih mišića

• Fasciae musculorum, epimysium, perimysium, endomysium.

Tetive skeletnih mišića

• Od kolagena vlakna, prenose silu s mišića na kost

Oblici mišića

• sphincter, orbicularis, quadratus, rectus, planus, pennatus
• Postoji nekoliko različitih oblika misica

Mimicni misici glave

• barem jedno hvatište u koži.
• Mišići vjeđa, uške, usta, vanjskog nosa i lubanjskog svoda
• Održavaju napetost kože.
• Stvaraju nabore.
• Zatvaraju usni i očni otvor.
• Inervira ih nervus facialis.

Mišići prednje skupine vrata

• uključuju suprahyoidne i infrahyoidne mišiće
• Funkcija: podižu i povlače hioid