Građansko Parnično Procesno Pravo 2024 PDF

**GRAĐANSKO PARNIČNO PROCESNO PRAVO** **2024. (ažurirana BEKS skripta)** **AUTHOR\'s NOTE:** Ovo je update izvorne Beks skripte iz 2019. (hvala, Beks!) nakon izmjena Zakona o parničnom postupku koje su stupile na snagu 2022. i 2023. i uvođenja eura. Ova skripta ima oko 20 stranica više od originalne skripte, ali dio prostora zauzimaju slajdovi s prezentacija i objašnjenja iz znanstvenih članaka, koja se mogu naučiti u 2-3 rečenice, a ostatak teksta iz njih je tu zbog konteksta. Ova skripta sadrži i Zakon o arbitraži i novi Zakon o mirnom rješavanju sporova koji je zamjenio nekadašnji Zakon o mirenju. Također je ispravljen dio skripte koji je bio inicijalno pogrešno napisan, iako ga se novele ZPP-a nisu dotakle (npr. sastav sudova -- pisalo je da VSRH sudi u vijeću od 3 suca, a to je pogrešno). Ubačeni su i slajdovi s nekih predavanja u ak.g. 2023./2024. Primjerice, predavanje o nadležnosti jer je nadležnost preglednije obrađena nego u skripti iz 2019. Konačno, ubačeno su dijelovi znanstvenih članaka prof.Brozovića i Bratkovića koji su objavljeni na Merlinu u ak.g. 2023./2024. U skripti su novele ZPP-a navedene crvenom bojom i boldane, uz naznaku da je riječ o noveli. **Summa summarum, ispravljeni su i dopunjeni:** **sastav i nadležnost sudova** **presuda iznenađenja** **revizija, ogledni postupak** **mirno rješavanje sporova** **zapisnik** **plan upravljanja postupkom** **nezakoniti dokaz** **razumni rokovi** **izostanak s rasprave** **obrtnik -- sad je to fizička osoba s reg.djelatnošću** **centar za socijalnu skrb -- Hrvatski zavod za socijalni rad** **državni odvjetnik kao stranka u postupku** **žalba** **trgovački sporovi** **sporovi male vrijednosti** **smetanje posjeda** **europski platni nalog** **kune u eure** **DIO I. UVOD** 1. OSNOVE GPP-a **1** 2. GRAĐANSKO PARNIČNO PRAVOSUĐE U RH **17** 3. OSNOVNA NAČELA **45** **DIO II. SUBJEKTI PARNIČNOG POSTUPKA** 1. SUDOVI **92** 2. OSTALA TIJELA **101** 3. NADLEŽNOST SUDOVA **112** 4. STRANKE **135** 5. ZASTUPNICI STRANAKA **151** **DIO III. AKTIVNOSTI PROCESNIH SUBJEKATA U PARNICI** 1. PARNIČNE RADNJE **165** 2. TUŽBA **200** 3. DRŽANJE TUŽENIKA U PARNICI **231** 4. SUDJELOVANJE VIŠE STRANAKA U PARNICI **236** 5. SUDJELOVANJE TREĆIH OSOBA U PARNICI **245** 6. DOKAZIVANJE I DOKAZNA SREDSTVA **252** **DIO IV. PRVOSTUPANJSKI PARNIČNI POSTUPAK** 1. TIJEK REDOVNOG PARNIČNOG POSTUPKA **286** 2. ZAUSTAVLJANJE AKTIVNOSTI U PARNICI **303** 3. TROŠKOVI PARNIČNOG POSTUPKA **309** 4. SUDSKA NAGODBA **312** 5. SUDSKE ODLUKE -- PRESUDE I RJEŠENJA **315** 6. PRAVOMOĆNOST **337** **DIO V. PRAVNI LIJEKOVI - DRUGOSTUPANJSKI POSTUPAK** 1. REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI **358** 2. IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI **378** **DIO VI. POSEBNI POSTUPCI** 1. SPOROVI MALE VRIJEDNOSTI **395** 2. PLATNI NALOG **398** 3. TUŽBA RADI SMETANJA POSJEDA **401** 4. RADNI SPOROVI **398** 5. POSTUPCI PRED TRGOVAČKIM SUDOM **403** 6. EUROPSKI PARNIČNI POSTUPCI **405** 7. OBITELJSKI POSTUPCI **409** **DIO VII. ALTERNATIVNE METODE RJEŠAVANJA SPOROVA** 1. ARBITRAŽA **421** 2. MIRENJE **434** Dio I. -- UVOD U GRAĐANSKO PARNIČNO PROCESNO PRAVO ================================================== Glava 1. -- Osnove građanskog parničnog procesnog prava ------------------------------------------------------- § 1 -- GRAĐANSKI PARNIČNI POSTUPAK I GRAĐANSKO PARNIČNO PROCESNO PRAVO ---------------------------------------------------------------------- #### 1. Opće napomene Pravna pravila ne utvrđuju kakvo je ponašanje subjekata, već kakvo bi ono trebalo biti u pretežnom broju slučajeva pravni subjekti se ponašaju u skladu s pravnim pravilima, NO u slučajevima u kojima se ne ponašaju, oni ugrožavaju ili povređuju prava ostalih članova zajednice i pravni poredak u cjelini povrijeđeni subjekti i društvo tada su prisiljeni poduzeti mjere za zaštitu prava i pravno priznatih interesa ukoliko su ugrožena ili povrijeđena subjektivna građanska prava, zaštita se ostvaruje u **GRAĐANSKOM SUDSKOM POSTUPKU** provode ga tijela državnog pravosuđa (sudovi) izričući adekvatnu sankciju radi uspostave poremećene pravne ravnoteže. **SVRHA PRAVNIH PRAVILA** = određivanje kako se pravni subjekti koji potpadaju pod jurisdikcije određene države trebaju ponašati. Svi pravni subjekti trebaju biti svjesni kako pravila društva treba poštivati. Međutim, iako većina ta pravila poštuje, neki -- bilo namjerno, iz vlastitog interesa i koristi ili zbog krivog tumačenja pravnih normi -- pravila ne poštuju. Time ugrožavaju i povređuju prava drugih pravnih subjekata. Zato država mora imati sankcije i reći ne možeš se tak ponašati (u protivnom bi imali kaos i društvo bi se urušilo) = to je smisao pravnog sistema! Kada država propisuje koja prava postoje, to bi sve ostalo prazno slovo na papiru kada ne bi predvidjela instrument kako će se ta prava zaštiti kada budu ugrožena i povrijeđena. Priznavanje prava implicira i prizanje prava na njihovu zaštitu, te organizirane mogućnosti za tu zaštitu U tom smislu građanski sudski postupak je instrument koji osigurava zaštitu! NO, **intervencija državnog pravosudnog aparata** nije uvijek jedina moguća metoda za sprječavanje protupravnog ponašanja i otklanjanje njegovih posljedica: [Pravosudna aktivnost ima:] opće preventivno odgojno djelovanje + pružanjem pravne zaštite u konkretnom slučajuštiti se postojeći pravni poredak Sud rješava spor, ali i ukazuje na to kako se treba ponašat i zato su rasprave u pravilu JAVNE -- jako važno načelo! **+** Rješavati se može pred sudovima i ARBITRAŽOM: Arbitraža = stranke kažu okej ovaj naš spor neće rješavat državni sud nego neki posebni ili institucije kao npr.HGK koja ima stalno arbitražno sudište gdje stranke mogu svaka izabrati svog arbitra i onda arbitri izabiru trećeg (oni čak ne moraju biti pravnici) - donose odluku koja će imati istu snagu kao da se radi o presudi državnog suda prednost : arbitri su specijalizirani stručnjaci u području gdje je nastao spor pa npr. često HGK -- inžinjer; nije državni sud pa je brže VS. mana: skuplja nego državni sud Osim arbitraže kao alternativan način rješavanja sporova poznajemo i MIRENJE/MEDIJACIJU, postupak u kojem stranke uz pomoć neovisne treće osobe (miritelja) pokušavaju zajednički doći do rješenja spora. Kod arbitraže i mirenja, državna intervencija se svodi na najnužniju mjeru. #### 2. Građanski parnični postupak ***\ [GRAĐANSKI PARNIČNI POSTUPAK]*** opća, redovna i osnovna metoda zaštite ugroženih ili povrijeđenih subjektivnih građanskih prava, koju pruža državna pravosudna organizacija *REDOVITI PUT PRAVNE ZAŠTITE* u području spornih građanskopravnih odnosa: - **čl.1.st.1. ZPP -- „...sud raspravlja i odlučuje u sporovima..."** - čl.29.st.1. URH -- jamči nadležnost sudova u građanskopravnim stvarima - **Parnični postupak primjenjuje se kao primarna metoda u građanskopravnim sporovima, čija primjena se presumira,** dok će se neke od izvanparničnih metoda primjenjivati samo ako to poseban zakon izričito određuje! **[GRAĐANSKI SUDSKI POSTUPAK:]** A. (SPORNI) **PARNIČNI** POSTUPAK\ = **opća, redovna, osnovna, presumirana metoda** zaštite ugroženih ili povrijeđenih subjektivnih građanskih prava koju pruža državna pravosudna organizacija **B. IZVANPARNIČNI** POSTUPAK\ - izvanparnični postupak u užem smislu (neke statusne i imovinske stvari)\ - ovršni postupak\ - stečajni postupak - ***Sporni*** = jer je spor među pravnim subjektima u\ pravilu pretpostavka za ostvarivanje zaštite\ subjektivnih građanskih prava. = u oba odlučujemo o zaštiti građ. prava međutim parnični je redovan u tome -- parnična metoda postupanja je [primarna] i u pravilu [presumirana] u odnosu na ostale -- ako zakon izričito ne kaže da se o tome odlučuje u izvanparničnom onda će bit parnični ključni kriterij je ***legalni*** -- gdje je sam zakon napisao što je izvanparnični **Članak 1.\ **Ovim se Zakonom uređuju pravila postupka na temelju kojih sud raspravlja i odlučuje u **SPOROVIMA** o osnovnim pravima i obvezama čovjeka i građanina, o osobnim i obiteljskim odnosima građana te u radnim, trgovačkim, imovinskim i drugim građanskopravnim sporovima, [ako zakonom nije za neke od tih sporova određeno da u njima sud rješava po pravilima kojega drugog postupka]. - - - - A. **[PARNIČNI POSTUPAK]** Unutar parničnog imamo **redovan** parnični postupak i neke **posebne** parnične postupke -- ovršni postupak kad je riječ o smetanju posjeda ili neki socijalni ili u trg. sporovima po novoj noveli bi se sve samo pismenim putem trebalo rješavati, spor male vrijednosti, platni nalog\... \+ imamo i niz drugih zakona -- u Obz postoje parnice za razvod braka ili sporazumni razvod braka (izvanparnični), bračni spor -- poništaj braka, postojanje/nepostojanje, razvod, utvrđivanje i osporavanja majčinstva i očinstva, roditeljska skrb i roditeljski odnosi sa djecom, uzdržavanje B. **[IZVANPARNIČNI POSTUPAK]** -- isto niz zakona i postupaka: - Zakon o medijima -- parnični postupak kad se uvrijede političari -- odlučuje se o naknadi štete, objavi neispravne informacije - Zakon o najmu -- najam stanova - Zakon o potrošačima -- posebne odredbe kojima se štite potrošači ***\*stečajni i ovršni postupak su se na neki način izdvojili od izvanparničnog i postali SAMOSTALNI:*** - [OVRŠNI POSTUPAK] = izvanparnični postupak \- da bi se prisilno ostvarile određene tražbine tj. činidbe, ako se onaj protiv kojeg imamo ovršni naslov ne želi podvrgnuti presudi suda onda država sa svojim aparatom osigurava poštivanje te presude (iseljenje iz stana) = prisilno se prisiljava adresata pravne norme da ispuni ono kaj mu je rekao sud - [STEČAJNI POSTUPAK (tzv. generalna egzekucija]) = izvanparnični postupak \- kad dužnik ima više vjerovnika, a imovina nije dovoljno velika da bi se u 100% iznosu pokrile sve tražbine onda svi vjerovnici u tom stečajnom postupku prijave sve tražbine, imovina se rasprodaje -- smanjuju se tražbine i odgađa se plaćanje tražbina - to sve radi stečajni upravitelj koji onda taj iznos podijeli svim vjerovnicima (u pravilu je to neki mali iznos) - Osim ova dva, unutar izvanparničnog postupka imamo i čitav niz dr. postupaka koji rješavaju državne materije -- npr. nekog treba lišiti poslovne sposobnosti, proglasiti da je umro, kad sud odlučuje o mjerama u obiteljskom pravu, upis u sudski registar\... #### 3. Cilj građanskog parničnog postupka *Pravo na traženje zaštite prava* pripada među osobne slobode i prava čovjeka i građanina pravno organizirani pravosudni državni aparat treba ostvariti opću garanciju pravnog poretka da će prava biti na adekvatan način zaštićena. *Shvaćanje o cilju pravozaštitne aktivnosti* državnog pravosuđa u građanski stvarima *uvjetovano* je društvenim, gospodarskim i pravno-političkim poretkom određene države. Dužnost suda da štiti građanska prava nije u suprotnosti s njegovom dužnošću da štiti i društvene interese *subjektivna prava građana socijalno su uvjetovana* = treba ih štititi ukoliko pridonose ostvarivanju općih zadataka i ciljeva konkretne države Neposredni ciljevi svih subjekata nisu identični do potrebe da se zaštita pruža u sudskom postupku i dolazi zbog toga što se njihovi interesi sukobljavaju provođenje parničnog postupka treba pružiti osnovu za ostvarenje društveno prihvatljive sinteze oprečnih interesa u sukobu društvo će identificirati ciljeve određenog pravnog subjekta s općim društvenim ciljevima, pa se i založiti za njihovu zaštitu, ako ti ciljevi ne ugrožavaju ostvarenje općih također, u mjeri u kojoj pravni subjekt traži zaštitu svojih građanskih prava, on tražeći zaštitu za sebe konstruktivno surađuje na ostvarenju pravnog poretka Zaštita građanskih prava i pravnog poretka ostvaruje se u parničnom postupku unošenjem izvjesnosti u sporne pravne odnose definitivnim i neopozivim reguliranjem uzajamnih prava i obveza djelujući s obzirom na konkretan društveni odnos, pravosudna aktivnost ostvaruje i opće preventivno odgojno djelovanje u odnosu na potencijalne povreditelje subjektivnih prava i pravnog poretka **CILJ:** vratiti povjerenje između subjekata među kojima je došlo do spora (narušena je ravnoteža jer jedna od stranaka ne priznaje pravo druge ili ne izvršava svoje obveze ) → sud ovdje svojom odlukom donosi red -- stvara sigurne temelje za daljnji razvoj, uklanja tu vrstu kaosa iz tog odnosa. Odluke u parničnom postupku moraju se poštovati:\ → **represivno uspostavljanje poremećene ravnoteže** = kondemnatorne i konstitutivne odluke\ → **preventivna pravna zaštita** = deklaratorne odluke Građanski parnični postupak služi pružanju pravne zaštite određenog sadržaja -- VRSTE ODLUKA: a. ***kondemnatorne*** -- kada tuženika osuđujemo da nešto čini, trpi, propusti b. ***konstitutivne*** -- kad nešto uređujemo, sudska odluka nešto stvara što prije nije bilo ili razrješava c. ***deklaratorna*** -- treba utvrditi je li neki pravni odnos uopće postoji (utvrđenje očinstva) No s obzirom da je **parnični postupak kognicijski**, potreban je posebni prisilni sudski postupak (ovršni) koji će osigurati da se izvrši jednom donesena pravomoćna sudska odluka. #### 4. Osnovna struktura građanskog parničnog postupka *Parnični postupak pokreće se* ***na zahtjev*** **STRANKE -- TUŽITELJA** *protiv* **STRANKE -- TUŽENIKA**, a *zadaća* je **SUDA** da raspravi sva odlučna činjenična i pravna pitanja te da nakon ocjene rezultata raspravljanja donese odluku o osnovanosti tužiteljeve tvrdnje da mu pripada pravo na određenu pravnu zaštitu i da mu je pruži, ako na nju ima pravo. *Treće osobe* sudjeluju u postupku bilo radi toga da pomognu strankama (zastupnici, opunomoćenici); bilo radi toga da zaštite svoje pravom priznate interese (umješači, imenovani prethodnici, osobe obaviještene o parnici); bilo radi toga da svojim sudjelovanjem doprinesu ostvarenju općih zadaća pravosuđa tj. pomognu sudu (svjedoci, vještaci...) Kontinuirani niz aktivnosti koje čine parnični postupak odvija se u određenim ***ETAPAMA/STADIJIMA*** postupak jednom pokrenut tužbom dalje se u pravilu odvija po službenoj dužnosti, dok prvostupanjski sud ne donese svoju presudu; dalje se ne nastavlja po službenoj dužnosti, već samo ako barem jedna od stranaka podnese pravni lijek NO, parnični postupak ne mora proći sve stadije do meritornog odlučivanja u njemu ne mora doći ako sud nađe da se za to nisu ostvarile potrebne pretpostavke; ako stranke meritorno odlučivanje svojim radnjama učine suvišnim ili spriječe sud u donošenju meritorne odluke (svojim dispozitivnim radnjama -- nagodba, povlačenje tužbe, priznanje tužbenog zahtjeva) U parničnom postupku se pored osnovnog pitanja rješava i o *nizu sporednih pitanja* raspravljanje i odlučivanje o njima ponekad teče paralelno s raspravljanjem o glavnom pitanju, a ponekad je njihovo rješavanje neophodno za nastavak procesnih aktivnosti, pa rješavanje o glavnoj stvari zastaje dok se definitivno ne odluči o sporednim pitanjima #### 5. Građansko procesno pravo i građansko parnično procesno pravo ***[\ GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO]*** sustav pravnih pravila kojima se regulira sudsko ostvarivanje zaštite prava koja proistječu iz određenih građanskopravnih odnosa - *GRAĐANSKO **PARNIČNO** PROCESNO PRAVO* podvrsta građanskog procesnog prava sustav pravnih pravila kojima se regulira ostvarenje zaštite subjektivnih građanskih prava u parničnom postupku uređuje strukturu građanskog parničnog postupka, položaj parničnih subjekata i njihove uzajamne odnose - *GRAĐANSKO **IZVANPARNIČNO** PROCESNO PRAVO* prerasta u samostalnu procesnu granu iz čijeg se općeg sustava izdvaja *OVRŠNO (PROCESNO) PRAVO* i *STEČAJNO (PROCESNO) PRAVO* sa pripadajućim postupcima #### 6. Mjesto građanskog parničnog procesnog prava u pravnom sustavu RH Spada u **područje *JAVNOG PRAVA*** regulator je javne, državne funkcije sudovanja ***Instrumentalni značaj*** *parničnog postupka i pravila* procesni odnosi koje reguliraju norme gpp-a nemaju samostalne namjene njihovo zasnivanje i odvijanje potrebno je u mjeri u kojoj su ti procesi nužni za ostvarivanje pravne zaštite na području društvenih odnosa koji su pravno regulirani normama građanskog prava #### 7. Osnovne karakteristike građanskog parničnog procesnog prava: ***IUS COGENS*** zakonodavac, u pravilu, ne dopušta odstupanje od pravila koja su nužna garancija za **ostvarenje zakonitosti** priznavajući svakom pravo da se radi zaštite obrati sudu, zakon traži od onoga koji mu se obraća za zaštitu da prihvati pravila igre koja osiguravaju ostvarenje javne, društvene funkcije pravosuđa ### § 2 -- OBLICI ZAŠTITE SUBJEKTIVNIH GRAĐANSKIH PRAVA #### 1. Pregled razvitka različitih oblika pružanja pravne zaštite (povijest) Zaštita građanskih prava nije oduvijek bila pravno regulirana: 1 - u prvobitnim oblicima razvitka, zaštita se ostvarivala kao privatna, neregulirana [samopomoć] pojedinac je sam poduzimao mjere koje je smatrao adekvatnim i koje je bio u stanju upotrijebiti za realizaciju svog prava 2 - u naprednijem stadiju razvoja, pojedinci su sve češće nalazili načine da spor riješe sporazumom, pa su njegovo rješavanje prepuštali i nekom trećem, osobi od povjerenja, čijoj će se sugestiji dobrovoljno podvrgnuti to je bilo rješavanje sporova pred [izabranim sucima, arbitrima] koje se u početku odvijalo mimo državne organizacije 3 - tek kasnije država sama organizira sudstvo kao pravosudni aparat koji nameće svima kao put za rješavanje sporova (umjesto privatne zaštite uvodi se organizirana državno pravna zaštita), a potom preuzima na sebe i prisilno ostvarenje svojih odluka [sistem državnih sudova] (i ugovorena arbitraža) #### 2. Zakonom uređena zaštita subjektivnih građanskih prava (danas) U suvremenim državama pružanje zaštite subjektivnim građanskim pravima predstavlja zakonom uređenu javnu, društvenu funkciju s ciljem suzbijanja samopomoći, država organizira efikasan pravosudni aparat koji će biti u stanju raspraviti svačiji zahtjev ZATO se sudu ne može dopustiti da se posluži formulama ranog rimskog prava „*non liquet*" ili „*denegatio actionis*" kada mu stvar nije činjenično ili pravno jasna, a kako bi od sebe otklonio obvezu sudovanja **„*Sud ne može odbiti da odlučuje o zahtjevu za koji je nadležan.*"** (**čl.2.st.2. ZPP**) **SAMOPOMOĆ** je u suvremenoj državi [*u pravilu zabranjena* *IZNIMNO DOPUŠTENA*] kada državna tijela nisu u mogućnosti efikasno reagirati na protupravni napad na subjektivna prava, kao npr. nužna obrana, krajnja nužda (KZ); prouzročenje štete u nužnoj obrani, stanju nužde ili prilikom dopuštene samopomoći (ZOO); samopomoć kod zaštite posjeda (ZV). ### § 3 -- GRAĐANSKO PRAVO I GRAĐANSKO PARNIČNO PROCESNO PRAVO *\ ***GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO** = propisuje pravna pravila kojima se regulira struktura građanskog sudskog postupka, položaj procesnih subjekata, njihove aktivnosti i uzajamni odnosi **GRAĐANSKO PARNIČNO PROCESNO PRAVO** = sistem pravila kojim se regulira sudsko ostvarenje zaštite subjektivnih građanskih prava u parničnom postupku (struktura postupka, položaj parničnih subjekata, njihovi međusobni odnosi) -- dio je građanskog procesnog prava #### 1. Samostalan instrumentalni karakter građanskog procesnog prava ***Problematika odnosa parničnih pravila i građanskog (materijalnog) prava:\ *** Pri podjeli prava na javno i privatno, može se reći da **građansko procesno pravo pripada u područje javnog prava**, dok građansko pravo pripada u privatno pravo***\ *** U pravilu, **institucije gpp-a nezavisne su od institucija gp-a, ALI su i međusobno uvjetovane i tako povezane** povezanost se višestruko manifestira, npr. od opsega pojma građanskopravne stvari ovisi apsolutna nadležnost suda u postupku; stranačka i parnična sposobnost stranaka ovise od njihove građanske pravne i poslovne sposobnosti; na utvrđivanje činjenica utječu zakonske presumpcije; sadržaj presude ovisi o pravilnoj primjeni materijalnog prava...) to ipak GPP-u ne oduzima značaj **SAMOSTALNOG PRAVNOG PODRUČJA** u okviru jedinstvenog pravnog sistema! U suvremeno doba GPPP i GP imaju **ishodište u istom društvenom odnosu** kojeg reguliraju: **GP** = određuje pretpostavke za postanak, promjenu i prestanak građanskopravnih odnosa, a\ **GPP** = određuje pretpostavke za zaštitu tih prava jednom kad su ona povrijeđena Ipak, pravila GPPP-a trebaju biti u skladu s osnovnim karakteristikama građanskopravnih odnosa i pravima čijoj zaštiti služi: [DISPOZITIVNOST] u parničnom postupku se ogleda u tome da: 1\. osoba sama odlučuje hoće li ili ne pokrenuti postupak te 2\. slobodno raspolaže tužbenim zahtjevom (može povući tužbu, odreći se tužbenog zahtjeva ili sklopiti nagodbu / tuženik može priznati i pristati na tužbeni zahtjev) [KOGENTNOST] = većina pravila GPPP-a su kogentne prirode (iznimka npr. arbitražni postupak, određena diskrecijska ovlaštenja suda) -- izražava shvaćanje zakonodavca o najboljim metodama kako se služiti procesnim mehanizmima zaštite Priznavajući svakom pravo da se radi zaštite obrati sudu, zakon traži od onoga koji mu se obraća za zaštitu da prihvati pravila postupka koja osiguravaju ostvarenje javne, društvene funkcije pravosuđa ***Procesnopravne radnje*** i ***procesnopravni odnosi*** su radnje koje procesni subjekti poduzimaju tijekom građanskog sudskog postupka i uzajamni odnosi koji se zbog poduzimanja tih aktivnosti među njima stvaraju #### 2. Građanskopravna stvar -- građanskopravni spor ***A)** Kojim se pravnim odnosima i ovlaštenjima pruža pravna zaštita pred sudovima **po pravilima građanskog procesnog prava?** **Zaštita se pruža [GRAĐANSKOPRAVNIM ODNOSIMA I OVLAŠTENJIMA KOJA IZ NJIH IZVIRU] (GRAĐANSKOPRAVNIM STVARIMA)!*** - ***GRAĐANSKOPRAVNA STVAR PREMA EUROPSKOJ KONVENCIJI o zaštiti LJPiTS (čl.6.st.1.):*** „***Svatko ima pravo da radi utvrđenja svojih [prava i obveza građanske naravi] njegov slučaj pravično, javno i u razumnom roku ispita zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud"* = temeljna ljudska procesna prava** - ***GRAĐANSKOPRAVNA STVAR PREMA HRV. PRAVU:*** **čl.1. ZPP** „***Ovim se Zakonom uređuju pravila postupka na temelju kojih sud raspravlja i odlučuje u sporovima o osnovnim pravima i obvezama čovjeka i građanina, o osobnim i obiteljskim odnosima građana te u radnim, trgovačkim, imovinskim i drugim građanskopravnim sporovima, ako zakonom nije za neke od tih sporova određeno da u njima sud rješava po pravilima kojega drugog postupka."*** prema **Zakonu o sudovima**, sud odlučuje i o pravima i obvezama RH i jedinica lokalne samouprave, pa se postavlja pitanje pripada li i to odlučivanje u građanskopravne stvari odgovor bi ovisio o tome pripadaju li ti sporovi u sudsku ili upravnu nadležnost, odnosno rješavaju li se u domeni privatnog ili javnog prava **Dominantni teorijski pokušaji u određivanju pojma građanskopravna stvar** tj. pokušaji pronalaženja kriterija za razgraničenje javnog i privatnog prava, uz **pretpostavku da u domenu sudova pripada rješavanje privatnopravnih (građanskih) stvari:** - - pravo vlasništva u arondacijskom postupku (okrupljavanje parcela) - svrstavanje nekog zemljišta u područje zaštićene prirode - oduzimanje prava na obavljanje odvjetništva u postupku isključenja iz odvjetničke komore - (ne) davanje dozvole za obavljanje poduzetničke (trgovačke) djelatnosti stanice - primanja i davanja po osnovi socijalnog osiguranja - upućivanje djeteta u odgojnu ustanovu - zabrana kontakata roditelja i djece pod starateljstvom ***B) [ GRAĐANSKOPRAVNI SPOR]*** = spor o pravnoj stvari o kojoj sud odlučuje u parničnom postupku ### § 4 -- ZAHTJEV ZA PRUŽANJE PRAVNE ZAŠTITE = ono što se traži u tužbi, što se zahtijeva od suda (da se netko osudi, da se ugovor izmijeni ako je došlo do promjene nekih okolnosti/rebus sic stantibus) jer nema suglasnosti stranaka o tome\ ***Kroz povijest je postojalo pet teorija o prirodi pravozaštitnog zahtjeva***: **MONISTIČKA CIVILISTIČKA TEORIJA** O PRAVNOJ PRIRODI PRAVOZAŠTITNOG ZAHTJEVA ***TEORIJA KONKRETNOG PRAVA** NA PRAVNU ZAŠTITU* ***TEORIJA O APSTRAKTNOM PRAVU** NA PRAVNU ZAŠTITU* *TEORIJA O **PRAVU NA PRAVOSUĐE*** **(SUVREMENA) *SINTETIČKA SHVAĆANJA*** *O PRAVOZAŠTITNOM ZAHTJEVU* 1. ovlaštenje pravnog subjekta da **od drugog sudionika** u pravnom odnosu traži [ponašanje u skladu sa sadržajem pravnog odnosa] (npr. ispunjenje obveze) 2. ovlaštenje pravnog subjekta da **od države (državnog suda)** traži [zaštitu svog subjektivnog građanskog prava] ### § 5 -- PRAVNA PRIRODA PARNIČNOG POSTUPKA (manje važno) ***Parnica/postupak u parnici*** = niz aktivnosti procesnih subjekata koje se odvijaju nadovezujući se jedna na drugu radi toga da se raspravi i odluči o osnovanosti tužiteljevog traženja da mu se pruži pravna zaštita određenog sadržaja *[Pitanje]*- *je li parničnim aktivnostima moguće pridati bilo kakav pravni značaj, a ako jest, onda koji sustav pravnih norma treba primjenjivati pri utvrđivanju njihovog postanka, razvoja, posljedica i prestanka?* Učenja o navedenom problemu svode se na **tri teorije**: *= U [suvremenoj procesnopravnoj teoriji dominira teorija] (o parnici kao specifičnom procesnopravnom odnosu)!\ * ### § 6 -- PROCESNE PRETPOSTAVKE #### 1. Osnove procesnih pretpostavaka Dopustivost pružanja pravne zaštite uvjetovano je postojanjem određenih okolnosti bez čijeg bi postojanja bilo ugroženo postizanje zakonitih i pravilnih rezultata pravosudne djelatnosti. ***PROCESNE PRETPOSTAVKE*** okolnosti od čijeg postojanja **[ovisi dopustivost]**: 1. **pokretanja** parničnog postupka, 2. **raspravljanja** u parnici i 3. **donošenje meritorne odluke** o osnovanosti tužbenog zahtjeva to su okolnosti bez kojih pokretanje parnice nije dopušteno, što **ne znači da od njihova postojanja ovisi zasnivanje procesnopravnog odnosa**, jer do njega dolazi uspostavljanjem kontakta između suda i stranaka neovisno od toga jesu li procesne pretpostavke ispunjenje *zato to nisu okolnosti od kojih ovisi nastajanje procesnopravnih odnosa, već **pravna dopuštenost odnosa koji je već nastao (njihova bit svodi se na to da bez njihovog postojanja nije dopušteno donošenje meritorne odluke o tužbenom zahtjevu)*** *Postojanje procesnih pretpostavaka može se **[ispitivati samo u parnici]*** to znači da **pokretanju parnice ne prethodi poseban postupak za utvrđivanje postojanja procesnih pretpostavaka** - takav prethodni postupak ne bi bio moguć i iz razloga što je utvrđivanje pretpostavaka ponekad nerazdvojno povezano s utvrđivanjem elemenata od kojih zavisi osnovanost tužbenog zahtjeva, pa je zaključak o njihovom postojanju u pravilu moguć tek neposredno prije odlučivanja o osnovanosti tužbenog zahtjeva. Određene pretpostavke moraju postojati tijekom cjelokupne parnice, dok je u odnosu na druge dovoljno da postoje samo u vrijeme donošenja meritorne odluke! ***ZPP** ne poznaje sintagmu „procesna pretpostavka"! [negativne] procesne pretpostavke naziva „**procesne smetnje - smetnje za vođenje postupka**".* \* *Pitanje:* Na temelju čega sud zna jesu li procesne pretpostavke ispunjene ili nisu? Na temelju **navoda iz tužbe +** vlasitog **iskustva** i **znanja** Primjer: tužitelj u tužbi kao tuženika navede Ministarstvo okoliša -- sud ispitujući tužbu zna da Ministarstvo nema pasivnu legitimaciju, te će tuženiku vratiti tužbu na ispravljanje (tužitelj mora tužiti RH)\ \* *Pitanje:* Imamo li kakav posebni stadij /postupak u okviru kojeg ispitujemo procesne pretpostavke? = NE! nemamo zato jer na neke od njih **sud pazi po službenoj dužnosti** **sve do pravomoćnosti** (ono što često zna zbuniti jest stadij prethodnog ispitivanja tužbe, ALI TO NIJE TO!) #### 2. Klasifikacija procesnih pretpostavaka **PRETPOSTAVKE KOJE SE TIČU SUDA/STRANAKA/PREDMETA SPORA** - Sud ne može meritorno odlučivati ako ne ispita *je li nadležan* (moguće da predmet spada u nadležnost upravnih sudova -- apsolutna nenadležnost; ili da je nadležan strani/njemački sud; ili da je nadležan trgovački umjesto općinskog suda;) - VAŽNO: Nadležnost se ispituje s obzirom na okolnosti u vrijeme podnošenja tužbe sucu, eventualna kasnija promjena okolnosti koja bi utjecala na promjenu nadležnosti suda nema utjecaja! = tzv. USTALJIVANJE NADLEŽNOSTI + Sud pazi na sudsku nadležnost ex offo do pravomoćnosti! - Sudska nadležnost može biti apsolutna (nadležnost sudova vs. drugih tijela; nadležnost domaćih vs. inozemnih sudova/tijela) i relativna (stvarna i mjesna) - Sudac pojedinac sudi u prvom stupnju / drugi stupanj -- može u predmetima manje vrijednosti do 100.000 kn ili u trgovačkim sporovima do 500.000 kn) - Stranka može reći da je sudac srodnik tuženika (postoji apsolutni razlog za izuzeće) ili ako osoba nema svojstvo suca (apsolutno bitna povreda) **OPĆE I POSEBNE PRETPOSTAVKE** - ***Npr.*** vjerodostojnost isprave za izdavanje platnog naloga; aktorska kaucija (kad je tužitelj strani državljanin u sporu, tuženik može zahtjevati da tužitelj položi određena sredstva za potrebe snošenja troškova); očuvanje roka za podnošenje tužbe; prethodno vođenje administrativnog postupka (kod braka i maloljetne djece npr. bračno savjetovanje / mirenje u DORH-u prije podnošenja tužbe protiv RH) **POITIVNE I NEGATIVNE PRETPOSTAVKE** **APSOLUTNE I RELATIVNE PRETPOSTAVKE** - Ako su stranke prethodno sklopile ugovor o arbitraži, sud na to neće paziti ex offo (jer su stranke te koje znaju jesu li ga sklopile), pa onda jedna od stranaka mora istaknuti da je sklopljen ugovor o arbitraži -- sud ćega onda tražiti na uvid i ako postoji valjani ugovor, odbacit će tužbu jer taj sporazum stranaka u tom slučaju ima prednost / ako jedna od stranaka ne prigovori da postoji već ugovor -- prešutna prorogacija ***\* Legitimatio ad causam*** = postojanje aktivne/pasivne građanskopravne legitimacije ***nije procesna pretpostavka** već pretpostavka građanskopravne naravi od čijeg postojanja ovisi osnovanost tužbenog zahtjeva, a ne dopustivost suđenja!* **3. Raspravljanje i odlučivanje o procesnim pretpostavkama** Sve procesne pretpostavke **nemaju jednako procesno značenje** -- nisu sve jednako važne: ovisno o tome pazi li sud na njih po službenoj dužnosti (*ex offo* pazi na one koje su jako važne / na druge pazi samo u odnosu na *zahtjev stranaka*) ovisno o tome koliko dugo sud na njih pazi (na postojanje stranačke i parnične sposobnosti pazi *sve do pravomoćnosti **Administrativna ('prezidencijalistička') delegacija** - **ukinuta Zakona o sudovima 2013.!**\ Postojala od 2003. do 2013. [pravo predsjednika Vrhovnog suda RH] da zbog preopterećenosti ustupi određen broj predmeta jednog suda drugome sudu ako postoje:\ ***Eksplicitne pretpostavke*** = sud koji je po zakonu mjesno i stvarno nadležan treba imati u radu tako velik broj predmeta da se može opravdano zaključiti da ih neće moći raspraviti i u njima odlučiti u razumnom roku (čl.11.st.1.ZS)\ ***Implicitne pretpostavke*** = opterećenost suda ili sudova na koji se predmet prenosi treba biti takva da će ih moći raspraviti o njima odlučiti u razumnom roku ili barem u roku koji bi bio razumniji od onoga u kojem bi ih rješavao sud koji je za njih po zakonu nadležan\ Sud koji ustupa predmet bio je dužan o tome obavijestiti stranke tj. njihove punomoćnike ili zastupnike (čl.11.st.3.ZS) stranke ne bi imale pravo na pravni lijek protiv rješenja predsjednika Vrhovnog suda o delegaciji mjesne nadležnosti*\ \ AD 2. **ORDINACIJA NADLEŽNOSTI** (forum delegatum)*\ = slučaj u kojem je potrebno odrediti mjesno nadležan sud odredbe [zakona upućuju na nadležnost hrvatskih sudova] (postojanje jurisdikcije), ali se [ne može utvrditi koji je domaći sud mjesno nadležan] Čl. 69. **: Ako je za suđenje nadležan sud u RH, ali se prema odredbama ovoga zakona ne može utvrditi koji je sud mjesno nadležan, Vrhovni sud RH, na prijedlog stranke odrediti će koji će stvarno nadležni sud biti mjesno nadležan.** Budući da se, za razliku od delegacije, ne može utvrditi koji bi sud po zakonu bio mjesno nadležan, tužitelj se s prijedlogom [mora obratiti Vrhovnom sudu RH prije pokretanja parnice!]*\ * o tome odlučuje [Vrhovni sud] na prijedlog stranke + protiv odluke o ordinaciji [nema mjesta žalbi]!**\ \ \ e) ODREĐIVANJE MJESNE NADLEŽNOSTI SPORAZUMOM STRANAKA** **(*forum prorogatum*)** ###### 1) PROMJENA MJESNE NADLEŽNOSTI SPORAZUMOM STRANAKA: **Zakonsko ovlaštenje strankama da se sporazume o mjesno nadležnom sudu** pruža im priliku da krute zakonske norme usklade sa svojim specifičnim prilikama i interesima (**čl.70. -- sporazum o mjesnoj nadležnosti tj. ugovor o prorogaciji**) po pravilima o prorogaciji nadležnosti mjesna nadležnost određenog suda za odlučivanje u određenom sporu zasniva se na kvalificiranom sporazumu stranaka da [ugovoreni sud bude mjesno nadležan, a ne stvarno nadležni sud koji je za taj spor po zakonu mjesno nadležan.] Zakon dopušta strankama da svojim sporazumom mijenjaju samo mjesnu nadležnost [ako zakonom nije određena isključiva mjesna nadležnost] i to samo [mjesnu nadležnost prvostupanjskog suda]! **Ugovor o prorogaciji ujedno je i ugovor o derogaciji**, jer se njime isključuje zakonom određena nadležnost i prenosi na sud određen sporazumom kao mjesno nadležan njime se isključuje mjesna nadležnost bilo kojeg drugog suda osim ugovorenog, ako nema drukčijih utanačenja on može sadržavati i odredbu da se kao prorogirani sud određuje jedan od elektivno navedenih u zakonu **Čl. 70. ZPP: Ako [zakonom nije određena isključiva mjesna nadležnost] suda, stranke se mogu sporazumjeti da im [u prvom stupnju sudi] sud koji nije mjesno nadležan, [uz uvjet da je taj sud stvarno nadležan].** **Ako je [zakonom određeno] da su za suđenje u određenom sporu [mjesno nadležna dva suda ili više sudova], stranke se mogu sporazumjeti da im [u prvom stupnju] [sudi jedan od tih sudova] ili drugi stvarno nadležni sud.** **Taj sporazum važi samo ako je sastavljen u pisanom obliku i ako se tiče određenog spora ili više sporova koji svi proistječu [iz određenog pravnog odnosa].** **Sporazum o mjesnoj nadležnosti sklopljen je u pisanom obliku i ako je [sklopljen razmjenom pisama, brzojava], teleksa ili drugih telekomunikacijskih sredstava koja omogućavaju pisani dokaz o sklopljenom ugovoru.** **Ispravu o sporazumu tužitelj mora priložiti uz tužbu.** **Pretpostavke za [valjanost ugovora o prorogaciji]:** 1. **da je sklopljen u pisanom obliku prije podnošenja tužbe sudu** 2. **da je isprava o ugovoru priložena uz tužbu** 3. **da se sporazum tiče određenog spora koji je već nastao ili više sporova koji svi proistječu iz određenog pravnog odnosa (čl.70.st.4.)** 4. **da se ugovor odnosi na mjesnu nadležnost prvostupanjskog suda (ne mogu se mijenjati pravila o stvarnoj nadležnosti)** 5. **da sud čija se nadležnost derogira nije isključivo mjesno nadležan** 6. **da je sud čija se nadležnost prorogira stvarno nadležan** Ako bi [ugovor bio podnesen nakon pokretanja postupka] njegovo podnošenje bilo bi irelevantno s obzirom na **odredbe o ustaljivanju nadležnosti** (čl.15.st.2.) Ugovor o prorogaciji **može se odnositi na sve vrste sporova** = i na one u kojima dolazi do primjene prisilnih pravnih propisa te na one o kojima se stranke ne mogu nagoditi (i na statusne sporove). ###### 2) UGOVOR O PROROGACIJI (prorogatio expressa): Mora biti **u pisanoj formi** izrijekom je propisano da je sklopljen u pisanom obliku i ako je sklopljen razmjenom pisama, brzojava, teleksa ili drugih telekomunikacijskih sredstava koja omogućuju pisani dokaz o sklopljenom ugovoru (čl.70.st.4.) Ugovor je relevantan samo ako je **zaključen prije podnošenja tužbe sudu** (čl.15.st.2.) Može biti zaključen kao samostalan ugovor, ali i tako da se ugovori nadležnost za sve buduće sporove iz određenog pravnog odnosa stranke ga mogu zaključiti i kao sastavni dio građanskopravnog ugovora (**prorogacijska klauzula**) određujući da će konkretni sud biti mjesno nadležan za sporove koji nastanu iz pravnog odnosa zasnovanog glavnim ugovorom Ugovor [ne bi bio valjan] kad bi se u njemu uglavilo da će određeni sud biti nadležan za sve sporove koji bi među strankama mogli nastati u nekom vremenskom razdoblju, bez obzira na porijeklo spora. Ako se uz spor za koji je ugovorena mjesna nadležnost kumulira drugi za koji nema ugovora o prorogaciji za oba spora bit će nadležan sud koji je nadležan po zakonu, a ne po ugovoru [Zaključuje se izvan i prije parnice], pa stoga **nije parnična radnja stranaka** za njegovu valjanost mjerodavni su i propisi građanskog prava prema tome parnična punomoć ne sadrži ovlaštenje na zaključenje tog ugovora! ***Ne postoji** mogućnost sklapanja **negativnog ugovora o prorogaciji** (ugovora kojim bi stranke ugovorile da određeni sud ne može biti nadležan za njihov spor)* ###### 3) PREŠUTNA PROROGACIJA (prorogatio tacita): Sud nije uvijek ni ovlašten ni dužan voditi računa o svim vrstama nadležnosti po službenoj dužnosti zato postoji mogućnost da, [zbog propuštanja suda da u određenom prekluzivnom stadiju po službenoj dužnosti] **utvrdi** svoju nadležnost, a zatim [zbog propuštanja stranke] da u određenom prekluzivnom stadiju **prigovori** nadležnosti suda kojemu je tužba podnesena nastane **procesna situacija u kojoj sud koji po zakonu ne bi bio nadležan ipak postane nadležan za rješavanje** konkretnog spora Ovaj fenomen u stvari ne predstavlja zakonom regulirani ugovor među strankama već je [uzgredni rezultat prekluzije ovlaštenja suda i stranaka da vode računa o određenoj vrsti nadležnosti koja je propisana] zakonom. Do prešutne prorogacije može doći u odnosu na mjesnu i stvarnu nadležnost:\ **u odnosu na mjesnu** **čl.20.st.1.** „Sud se može, u povodu [prigovora tuženika], proglasiti mjesno nenadležnim, ako je prigovor podnesen **najkasnije do upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari."**\ **st.2.** „Sud se može proglasiti, [po službenoj dužnosti], mjesno nenadležnim samo kad postoji isključiva mjesna nadležnost nekoga drugog suda **najkasnije do upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari."** **u odnosu na stvarnu** ako se [sud ne proglasi] po službenoj dužnosti ili u povodu prigovora stranke, stvarno nenadležnim **najkasnije do upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari** (čl.17.) \* Razlika prema ugovoru o arbitraži = tim ugovorom se mijenja apsolutna nadležnost (umjesto suda sudi tijelo koje stranke same odaberu, arbitar pojedinac ili arbitražno vijeće) ##### **f)** **ATRAKCIJA NADLEŽNOSTI *(forum atractonis) =* privlačenje nadležnosti** ###### 1) [Osnove za atrakciju nadležnosti] Po pravilima o atrakciji, nadležnost suda zasniva se na činjenici što se pred određenim sudom ili na njegovom području vodi ili se može voditi **postupak koji je u izvjesnoj vezi s parnicom koja se tek pokreće.** = promjena u nadležnosti koja se zasniva na činjenici da se pred nekim sudom vodi ili pokreće postupak u nekoj drugoj povezanoj stvari. Zbog toga nenadležni sud „privlači" u svoju nadležnosti i predmet za koji inače nije nadležan. koncentracija postupka po odluci suda kod jednog suda ipak nije moguća samo zbog toga što se kod raznih sudova vode parnice između istih stranaka utvrđivanje nadležnosti po privlačnosti (atrakcija) opravdava se očekivanjem da će se ostvariti [procesna ekonomija], da će se kompleksnim rješavanjem omogućiti [likvidacija svih spornih odnosa] među strankama te da će se ostvariti [načelo jedinstvene primjene zakona] ###### 2) [Vrste atrakcije] **Nepotpuna atrakcija** privlačna snaga započetog postupka utječe samo na promjenu odredaba o **mjesnoj** nadležnosti = [mjesno nenadležni sud postaje nadležan\ ]npr. sporovi protiv materijalnih suparničara, ovršni i stečajni postupak, objektivna kumulacija, formalni suparničari, kod objektivne kumulacije tužbe, incidentalne tužbe... **Potpuna atrakcija** utječe i na promjenu stvarne nadležnosti = [mjesno i stvarno nenadležni sud postaje] nadležan\ NO, utjecaj na stvarnu nadležnost nije uvijek jednak s obzirom na njega atrakcija može biti: [Sud nadležan po pravilima o atrakciji] može biti **elektivno, isključivo ili supsidijarno** nadležan za rješavanje određenog spora. ###### 3) [Primjeri atrakcije] - *Sporovi o zakonskom uzdržavanju* (čl.51. ZPP) -- npr. sud koji je nadležan za rješavanje brakorazvodnog spora bit će ujedno nadležan za odlučivanje o uzdržavanju djece - ***Tužba glavnog miješanja*** (čl.198. ZPP) može se podnijeti sudu pred kojim teče parnica između stranaka iz prvobitne parnice sud pred kojim se vodi prvobitna parnica postaje mjesno nadležan protiv tužitelja iz prvobitne parnice u pravilu zahvaljujući potpunoj atrakciji jačeg tipa + elektivna - ***Sporovi protiv materijalnih suparničara*** (čl.50. ZPP) „Ako je jednom tužbom tuženo više osoba, a za njih ne postoji mjesna nadležnost istog suda, nadležan je sud koji je mjesno nadležan za jednog od tuženika, a ako među njima ima glavnih i sporednih obveznika, sud koji je mjesno nadležan za kojega od glavnih obveznika" nadležnost je posebna mjesna , elektivna, supsidijarna + nepotpuna atrakcija - ***Sporovi u ovršnom i stečajnom postupku*** (čl.63. ZPP) *„Za suđenje u sporovima koji nastaju u tijeku i u povodu sudskog ili upravnoga ovršnog postupka odnosno u tijeku i u povodu stečajnog postupka mjesno je isključivo nadležan sud na čijem se području nalazi sud koji provodi ovršni ili stečajni postupak odnosno sud na čijem se području provodi upravna ovrha."* atrakcija je nepotpuna - ***Objektivna kumulacija (***čl.188/1 ZPP) kumulacija zahtjeva moguća je pod uvjetom da je sud stvarno nadležan za svaki od zahtjeva i da je za sve zahtjeve propisana ista vrsta postupka nadležnost je elektivna; atrakcija je nepotpuna ### § 6 -- ISPITIVANJE NADLEŽNOSTI I NENADLEŽNOST *Nadležnost u širem smislu (jurisdikcija i nadležnost u užem smislu) [**procesna je pretpostavka** za pokretanje, vođenje i meritorno okončanje spora].\ *Odredbe o nadležnosti donesene su **u javnom interesu, radi pravilnog funkcioniranja pravosuđa**.*\ *Sudovi različito vode računa o pojedinim vrstama svoje nadležnosti, što je uvjetovano njihovim različitim vrednovanjem što je vrsta nadležnosti značajnija, to se o pravilnoj primjeni relevantnih odredaba više brine. #### 1. KADA I NA OSNOVI ČEGA SUD ISPITUJE SVOJU NADLEŽNOST [Vođenje računa o nadležnosti] primarni je zadatak suda (čl.15.st.1.) i na nadležnost on treba paziti od podnošenja tužbe sudu u samom početku postupka sud ispituje svoju nadležnost samo na osnovi [navoda sadržanih u tužbi] (uz koje izuzetno moraju biti podneseni određeni dokazi -- isprave kojima se dokazuje ugovor o prorogaciji -- čl.70.) te na osnovi [činjenica koje su sudu poznate] (čl.15.st.2.) u daljnjem razvoju postupka sud stječe [sve potpunije izvore obavještenja] -- u odgovoru na tužbu, a zatim i u sukcesivnim rezultatima raspravljanja: **čl.15.st.1.** „Sud ocjenjuje, **po službenoj dužnosti, odmah poslije primitka tužbe, je li nadležan** i\ u kojem je **sastavu** nadležan." Svoje stajalište sud izražava u **formi rješenja** samo kada nađe da [nije nadležan] ili kad ga stranka svojim [prigovorom nenadležnosti] provocira da o tome donese odluku.\ inače, pozitivno stajalište sud izražava konkludentno - nastavkom poduzimanja procesnih radnja koje poduzima ako pretpostavi da je nadležan **[ISPITIVANJE NADLEŽNOSTI]**\ Bez obzira na to [u kojem stadiju sud ispituje nadležnost], on to u pravilu čini **s obzirom na činjenično stanje u vrijeme podnošenja tužbe sudu,** ali [po propisima koji važe u vrijeme odlučivanja] o nadležnosti **PRAVILO:** sud ispituje nadležnost [s obzirom na stanje stvari] koje je postojalo **u trenutku podnošenja tužbe**\ + **naknadna promjena** **okolnosti** u pravilu [neće dovesti do promjene] nadležnosti Promjene koje bi mogle nastati nakon podnošenja tužbe sudu, a bile bi inače značajne, u pravilu nisu relevantne, pa će sud koji je bio nadležan u vrijeme podnošenja tužbe ostati i dalje nadležan iako su se tijekom postupka promijenile okolnosti na kojima je zasnovana njegova nadležnost (**čl.15.st.3.**) = ***PRAVILO O USTALJIVANJU NADLEŽNOSTI / PERPETUATIO FORI*** svrha je sprečavanje mogućih procesnih zloupotreba stranaka koje bi namjernim promjenama relevantnih okolnosti tijekom postupka mogle prouzrokovati odugovlačenje parnice zbog dužnosti ustupanja predmeta nadležnom sudu (npr. opća mjesna nadležnost ovisi o prebivalištu tuženika -- tuženik bi mogao promjenom prebivališta mijenjati nadležnost suda)\ \ **IZNIMKA:** promjena okolnosti koje uspostavljaju apsolutnu nadležnost sudova -- npr. promjena okolnosti zbog kojih ne bi više bio nadležan hrvatski sud u tom pogledu nema ustaljivanja nadležnosti**, na apsolutnu nadležnost sud pazi ex officio do provomoćnosti!\ +** u nekim **iznimnim slučajevima izričito određenima zakonom --** npr. atrakcija nadležnosti trgovačkog suda ako se otvara stečajni postupak **[NENADLEŽNOST]**:\ Sud je ovlašten [u stadiju prethodnog ispitivanja] tužbe odlučiti i o nenadležnosti (čl.282.), a o tome može odlučivati i [na pripremnom ročištu.] Ako stranka prigovori da rješavanje o tužbenom zahtjevu ne ide u sudsku nadležnost ili da sud nije stvarno ili mjesno nadležan - o nadležnosti će se raspravljati [na glavnoj raspravi] sud će riješiti hoće li o tome raspravljati i odlučivati odvojeno ili zajedno s glavnom stvari (čl.301.) protiv rješenja kojim se odbijaju prigovori nije dopuštena posebna žalba ako je sud odlučio da se raspravljanje o glavnoj stvari odmah nastavi (samo je nužno da sud o pitanju nadležnosti odluči prije odlučivanja o glavnoj stvari) #### 2. ISPITIVANJE APSOLUTNE NADLEŽNOSTI **Procesne pretpostavke** = okolnosti koje moraju postojati da bi sudu bilo dopustivo da odlučuje\ **nadležnost je jedna od njih** i zato se ona ispituje od samog početka parnice -- počinje podnošenjem tužbe sudu, i prije nego tužba bude dostavljena drugoj strani -- sud treba ispitati svoju nadležnost (u tzv. fazi PRETHODNOG ISPITIVANJA TUŽBE) Sudovi različito vode računa o pojedinim vrstama svoje nadležnosti, što je uvjetovano njihovim različitim vrednovanjem ukoliko je vrsta nadležnosti značajnija, utoliko se o pravilnoj primjeni relevantnih odredaba više brine. Po podnošenju tužbe sudu, sud se pita **postoji li njegova apsolutna nadležnost?*\ ***= apsolutna nadležnost je **apsolutna procesna pretpostavka**, pa sud pazi na nju ***po službenoj dužnosti*** od [primitka tužbe] (prethodno ispitivanje tužbe) [do pravomoćnosti odluke]!\ **Čl.16**/1.ZPP. **Sud [do pravomoćnosti] odluke, [po službenoj dužnosti], pazi ide li rješavanje spora u sudsku nadležnost*.*** Ako sud zaključi da je apsolutno nenadležan **oglasit će se nenadležnim i ODBACIT će tužbu:** a. - - - b. - - - c. 1. 2. 3. **[! POSLJEDICE APSOLUTNE NENADLEŽNOSTI]** [najteže su po svojem učinku] povreda pravila o apsolutnoj nadležnosti razlog je **apsolutne ništavosti**, na koji sud **u povodu žalbe pazi po službenoj dužnosti** (čl.354.st.2.t.2., čl.365.st.2.). #### RELATIVNA NADLEŽNOST: #### 3. ISPITIVANJE STVARNE NADLEŽNOSTI Sud se npr. pita: [je li nadležan trgovački sud ili općinski] ? = stvarna nadležnost suda je apsolutna procesna pretpostavka Sud pazi na svoju stvarnu nadležnost po službenoj dužnosti od [primitka tužbe] (prethodno ispitivanje) ALI samo do [upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari] ako propusti uvidjeti da je stvarno nenadležan, zapravo stvarno nenadležan sud postaje nadležan! #### Tuženik može izjaviti prigovor stvarne nenadležnosti, no on mora biti izjavljen [do upuštanja u raspravljanje o glavnoj stvari\* (pitanje stvarne nenadležnosti može se postaviti samo u početnim stadijima postupka)] **Posljedica stvarne nenadležnosti**:\ **A)** *ako sud na vrijeme utvrdi da je stvarno nenadležan* = za razliku od apsolutne nenadležnosti, neće se automatski odbaciti tužba već će sud: 1. **oglasiti se stvarno nenadležnim** i\ 2. **USTUPIT će predmet stvarno nadležnom** sudu\ najprije se donosi rješenje o nenadležnosti i protiv njega se može uložiti žalba - po pravomoćnosti odluke o nenadležnosti će predmet biti ustupljen drugom stvarno nadležnom sudu (čl. 21. ZPP.) **B)** *ako dođe do propuštanja oglašavanja stvarno nenadležnim* = sud više ne može sebe oglasiti stvarno nenadležnim sud **prešutno** omogućava da se nadležnost prebaci sa suda jedne vrste na sud druge vrste = **PREŠUTNA PREROGACIJA** **Čl. 17.1.** Sud se može [po službenoj dužnosti] oglasiti stvarno nenadležnim najkasnije do upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari.**\ **U [povodu prigovora tuženika] o stvarnoj nenadležnosti sud se može oglasiti stvarno nenadležnim samo ako je tuženik taj prigovor podnio najkasnije do upuštanja u raspravljanje o glavnoj stvari.**\ **Protiv rješenja višeg suda prvog stupnja kojim se oglasio stvarno nadležnim te protiv rješenja kojim se taj sud oglasio stvarno nenadležnim i predmet ustupio nižem sudu prvog stupnja iste vrste [nije dopuštena žalba].**\ **[Nakon upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari,] sud jedne vrste može se po službenoj dužnosti ili u povodu prigovora tuženika oglasiti stvarno nenadležnim za predmete iz nadležnosti suda druge vrste samo kada je to [zakonom izrijekom određeno]. (iznimke od pravila postoje npr. u slučajevima u kojima dolazi do naknadne atrakcije nadležnosti trgovačkih sudova u povodu otvaranja stečajnog postupka) **\* Upuštanje tuženika u raspravljanje u glavnoj stvari** označava:\ = trenutak [pisanog davanja odgovora na tužbu] ako u odgovoru na tužbu nije izjavio prigovor stvarne nenadležnosti, dolazi do **prešutne prerogacije\ ** = u situacijama kada se [tužba ne stavlja na odgovor] nego se odmah [zakazuje ročište] tuženik može uložiti taj prigovor na pripremnom ročištu u okviru svog usmenog odgovora na tužbu -- jednom kad završi usmeno izlaganje nastupa prekluzija i naknadno se više **ne može više izjaviti prigovor**\ čl. 288.a/5 -- odgovor na tužbu, pisani ili usmeni: **\ „***Kad je u ovom Zakonu predviđeno da [stranka može staviti određeni prigovor ili prijedlog ili poduzeti kakvu drugu parničnu radnju dok se tuženik ne upusti u raspravljanje o glavnoj stvari], takav prigovor, odnosno prijedlog stranka može staviti, odnosno poduzeti drugu parničnu radnju sve dok **tuženik nije podnio odgovor na tužbu**, a ako tužba nije dostavljena tuženiku radi podnošenja pisanog odgovora na tužbu, sve dok tuženik na **pripremnom ročištu ne iznese svoj odgovor na tužbu**, osim ako ovim Zakonom nije drukčije predviđeno*." Zaključak -- [razlika ispitivanja apsolutne i stvarne nadležnosti]:\ APSOLUTNA -- ispitivanje od početka **do pravomoćnosti** ; posljedica **odbacivanje** tužbe\ STVARNA -- ispitivanje od početka **do upuštanja u raspravljanje o gl. stvari**; posljedica **ustupanje** drugom sudu **4. ISPITIVANJE MJESNE NADLEŽNOSTI\ **= mjesna nadležnost je **relativna procesna pretpostavka** Sud u pravilu [NE pazi na nju po služb. dužnosti], već samo na **prigovor stranke** do upuštanja **u meritorno raspravljanje!\ **IZNIMKA: - pravila o **isključivoj mjesnoj nadležnosti** (npr. nekretnine) [tuženik mora izjaviti prigovor] mjesne nenadležnosti do upuštanja u meritorno raspravljanje jer ako prigovor [ne bude izjavljen] sud se više ne može oglasiti nenadležnim -- dolazi do **prešutne prorogacija nadležnosti** NAPOMENA -- VAŽNO: u odnosu na isključivu mjesnu nadležnost također **može doći do prešutne prerogacije** -- kao kod stvarne nadležnosti, [stranke inače **ne mogu izričito** prerogirati], ali prešutno može! **Čl. 20.**1. Sud se može, **u povodu prigovora tuženika**, proglasiti mjesno nenadležnim, ako je prigovor podnesen [najkasnije] **do upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari**.\ 2. Sud se može proglasiti, **po službenoj dužnosti**, mjesno nenadležnim [samo kad postoji isključiva mjesna] nadležnost nekoga drugog suda najkasnije **do upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari**.\ = nakon toga on se ni u povodu prigovora tuženika ne može oglasiti mjesno nenadležnim zbog toga što postoji isključiva mjesna nadležnost nekog drugog suda i predmet ustupiti mjesno nadležnom sudu *[Prigovor mjesne nenadležnosti može isticati tuženik]* tužitelj nema pravo jer podnošenjem tužbe izabrao sud za koji je smatrao da je nadležan no, ako tužitelj preda tužbu sudu za koji je greškom držao da je nadležan, pa naknadnim podneskom zatraži da se tužba uputi nadležnom sudu, sud je dužan postupiti po njegovom traženju\ to što tužitelj nema pravo podnošenja prigovora, ne isključuje njegovu mogućnost da sudu skrene pažnju na nenadležnost svoju pogrešku u ocjenjivanju nadležnosti tužitelj može do upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari korigirati jednostranim povlačenjem tužbe i podnošenjem tužbe sudu za koji smatra da je nadležan (čl.193.st.1.) POSLJEDICE mjesne nenadležnosti: 1. **oglašavanje** suda stvarno nenadležnim i 2. **USTUPANJE** predmeta nadležnom sudu (kao i u slučaju stvarne nenadležnosti) **\ Čl. 21. 1. Nakon pravomoćnosti rješenja kojim se oglasio** nenadležnim (čl. 17. i 20.) sud će [ustupiti predmet] nadležnom sudu ili jednom od više izberivo nadležnih sudova.**\ 2.** Sud kome je predmet ustupljen kao nadležnom [nastavit će postupak kao da je kod njega bio pokrenut.] (da ne dolazi do razbijanja procesnog kontinuiteta)**\ 3.** Ako je odluka o nenadležnosti bila donesena [na glavnoj raspravi], sud kome je predmet ustupljen zakazat će glavnu raspravu i postupiti kao da se rasprava drži pred sudom u izmijenjenom sastavu (čl. 315. st. 3).\ **4.** Ako je odluka o nenadležnosti bila donesena [na pripremnom ročištu], neće se zakazati novo pripremno ročište ako sud kojem je predmet ustupljen smatra da ono nije potrebno s obzirom na radnje poduzete na prijašnjem pripremnom ročištu.**\ 5.** [Parnične radnje nenadležnog suda] (uviđaj, vještačenje, saslušavanje svjedoka i dr.) nisu bez važnosti samo zato što ih je poduzeo nenadležni sud. (pa će ih nadležni sud moći koristiti procesnopravni i građanskopravni učinci podnošenja tužbe ostaju na snazi) ##### [** ! POSLJEDICE RELATIVNE NENADLEŽNOSTI: **Stvarna i mjesna nenadležnost] dovodi do posljedica koje su [blaže od onih u povodu apsolutne nenadležnosti]. **Čl. 354. st.2.t.3. *Bitna povreda odredaba parničnog postupka*** *uvijek postoji...:\ 3) ako je **sud u povodu prigovora stranaka pogrešno odlučio da je stvarno ili mjesno nadležan.*** **STVARNA NENADLEŽNOST** = Povreda odredaba o stvarnoj nadležnosti razlog je **apsolutne ništavosti** samo ako je **sud u povodu prigovora stranaka pogrešno odlučio** da je stvarno nadležan **MJESNA NENADLEŽNOST** = Povreda odredaba o mjesnoj nadležnosti razlog je **apsolutne ništavosti** samo ako je **sud u povodu prigovora stranaka pogrešno odlučio** da je mjesno nadležan\ \ sud u žalbenom stadiju na ove povrede **ne pazi po službenoj dužnosti!\ ** izvanredni pravni lijekovi ne mogu se izjavljivati zbog ovih povreda ### §7 - SUKOB O NADLEŽNOSTI #### 1. OSNOVE SUKOBA O NADLEŽNOSTI Situacija u kojoj [različiti sudovi imaju različito shvaćanje] o tome koji je od njih [nadležan za postupanje u konkretnoj stvari] = sukob o nadležnosti.\ *Sukob o nadležnosti* pravilniji je termin nego sukob nadležnosti jer se ne radi o postojanju procesnih pravila koja istu stvar stavljaju u nadležnost većeg broja tijela sukob se ne tiče pravnih pravila, već njihove interpretacije postoji dakle sukob shvaćanja među tijelima potencijalno nadležnim o tome koji je od njih zaista nadležan **SUKOB O NADLEŽNOSTI može biti:** 1. ***[Prema sadržaju]:\ Pozitivan*** = više sudova smatraju da su nadležni postupati u određenom predmetu ili\ ***Negativan*** = više sudova smatra da nisu nadležni i otklanjaju dužnost postupati u određenoj stvari 2. ***[Prema obliku:]\ Sukob o apsolutnoj nadležnosti** (sukob o jurisdikciji) = nastaje između sudova i upravnih tijela istog pravnog poretka ili između domaćeg i stranog tijela ili\ **Sukob o relativnoj nadležnosti** (sukob o kompetenciji) = između različitih sudova jedinstvenog sudskog sustava, iste ili različite vrste sudova* [Zakon predviđa] ***poseban incidentalni postupak za rješavanje sukoba o nadležnosti.*** **Protiv rješenja** o sukobu o nadležnosti **nema mjesta žalbi!** #### 2. SUKOB O APSOLUTNOJ NADLEŽNOSTI (JURISDIKCIJI) Sukob o nadležnosti između sudova i drugih državnih tijela može se na specifičan način rješavati samo ako su [sva tijela u sukobu tijela jedinstvenog pravnog poretka]/razmimoilaženja o nadležnosti između tijela koja pripadaju različitim pravnim porecima dolazi do izražaja tek [u postupku priznanja stranih odluka]\ Sukob o jurisdikciji **može biti i pozitivan i negativan.**\ Sukobe o internoj jurisdikciji **rješava Ustavni sud RH** (čl. 77. i 78. UZUS) #### 3. SUKOB O RELATIVNOJ NADLEŽNOSTI (KOMPETENCIJI) ***Može biti samo negativan*** (čl.22.-24.) do pozitivnog sukoba ne može doći zbog pravila o zabrani dvostruke litispendencije (čl.194.) i o pravomoćnosti (čl.333.) = ne može se unutar istog državnog pravosudnog sustava voditi postupak o istoj stvari, između istih stranaka kod dva ili više sudova ***-\> INCIDENTALNI POSTUPAK ZA RJEŠAVANJE SUKOBA pokreće sud** **kojemu je predmet ustupljen** kao nadležnom kad smatra da je nadležan onaj sud koji mu je predmet ustupio ili neki drugi sud* *stranke u pravilu ne mogu izravno pokrenuti taj postupak (iznimka čl.22/2.)*\ **čl.22/1.** „Ako sud kome je predmet ustupljen kao nadležnom smatra da je nadležan sud koji mu je predmet ustupio ili koji drugi sud, [dostavit će predmet sudu koji treba da riješi taj sukob] nadležnosti, ***osim*** ako nađe da mu je predmet ustupljen zbog [očite pogreške], a trebalo je da bude ustupljen kojem drugom sudu, u kom će slučaju [predmet ustupiti drugom sudu i o tome obavijestiti] sud koji mu je predmet ustupio." **22/2.** „Sud iz st. 1. kome je predmet ustupljen kao nadležnom može, po službenoj dužnosti **ili na prijedlog koje od stranaka**, postupiti u skladu s tom odredbom [najkasnije na prvom ročištu koje je održao nakon] što mu je predmet ustupljen." **OGRANIČAVANJE SUKOBA O RELATIVNOJ NADLEŽNOSTI** (zakon isključuje mogućnost pokretanja incidentalnog postupka u odnosu na negativni sukob o relativnoj nadležnosti u dva slučaja): **22/3.** „Kad je [u povodu žalbe protiv odluke prvostupanjskog suda] kojom se on oglasio **mjesno nenadležnim** **odluku donio drugostupanjski sud**, za tu je odluku [vezan u vezi s nadležnošću i sud kome je predmet ustupljen,] ako je drugostupanjski sud koji je odluku donio nadležan za rješavanje sukoba nadležnosti između tih sudova."\ znači da će sud kojemu je predmet ustupljen biti vezan odlukom drugostupanjskog suda i u pogledu svoje mjesne nadležnosti jer ta odluka sadrži i odredbu o ustupanju predmeta sudu za koji drugostupanjski sud smatra da je nadležan **22/4.** „**Odluka drugostupanjskog suda o stvarnoj nenadležnosti** prvostupanjskog suda vezuje [svaki sud kome se kasnije isti predmet ustupi,] ako je drugostupanjski sud nadležan za rješavanje sukoba nadležnosti između tih sudova." gramatička interpretacija pravila upućuje na zaključak da je sud kojemu je predmet ustupljen vezan samo odlukom o nenadležnosti suda čija je stvarna nenadležnost utvrđena, ali ne i u pogledu pitanja koji je drugi sud stvarno nadležan ako naime sud kojemu je predmet ustupljen smatra da ni on nije nadležan, jer je stvarno nadležan neki treći sud, izgleda da ne bi bilo zapreke za izazivanja novog rješavanja o sukobu o nadležnosti **-\> čl.23. 1.** „Sukob o nadležnosti između [sudova iste vrste] rješava **zajednički neposredno viši sud**."\ 2. „Sukob o nadležnosti između [sudova razne vrste] rješava **Vrhovni sud** Republike Hrvatske."\ 3. „Sukob o nadležnosti iz stavka 1. i 2. ovoga članka rješava **sudac pojedinac nadležnog suda**."\ = sastav suda koji odlučuje o sukobu **-\>** **čl.24. PRAVILA POSTUPKA\ st.1.** „O sukobu nadležnosti može se odlučiti [i kad se stranke prije toga ne izjasne] o nadležnosti." Pitanja : - - - - - - ### §9 - VRIJEDNOST PREDMETA SPORA #### 1. UTVRĐIVANJE VRIJEDNOSTI PREDMETA SPORA Vrijednost predmeta spora ima važnu ulogu kao **kriterij za utvrđivanje stvarne nadležnosti, sastava suda, vrste postupka, prava na izjavljivanje revizije, ovlaštenja za zastupanje ili pravo na naknadu troškova postupka** (čl.186.st.2.) [svrha VPS-a]! ***Vrijednost predmeta spora*** = razumijevamo kao *[vrijednost zahtjeva što ga tužitelj ističe u tužbi, izraženu u novcu.]\ Napomena: de lege lata*, vrijednost predmeta spora u hrvatskom pravu nema nikakvu posebnu važnost kao kriterij za određivanje stvarne nadležnosti s obzirom na okolnost da raspodjela prvostupanjske nadležnosti između sudova iste vrste, ali različitog ranga [ne ovisi o tom kriteriju]. U skladu s općim pravilima o ustaljivanju nadležnosti (čl.15.st.1.i.2.), sud utvrđuje vrijednost predmeta spora s obzirom na [okolnosti koje su postojale u vrijeme podnošenja tužbe sudu], u pravilu na osnovi podataka u tužbi (vrijedi i za prosuđivanje dopustivosti revizije), **ali** je sud ovlašten u određenim slučajevima na brz i prikladan način provjeriti točnost naznačene vrijednosti (čl.40.st.3.-5.) Prema **čl.186.st2.**, „Kad stvarna nadležnost, sastav suda, vrsta postupka, ovlaštenje na zastupanje ili pravo na naknadu troškova postupka ovisi o vrijednosti predmeta spora, a predmet tužbenog zahtjeva nije novčana svota, **tužitelj je dužan u tužbi naznačiti vrijednost predmeta spora**." a. b. #### OPĆA PRAVILA ZA UTVRĐIVANJE VRIJEDNOSTI PREDMETA SPORA Pri utvrđivanju vrijednosti predmeta spora u obzir se uzima ***VRIJEDNOST GLAVNOG ZAHTJEVA***: Čl. 35/1. Kad je za utvrđivanje stvarne nadležnosti, sastava suda i u drugim slučajevima predviđenim u ovom zakonu mjerodavna vrijednost predmeta spora, kao vrijednost predmeta spora [uzima se u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva.\ ] /2. Kamate, parnični troškovi, ugovorna kazna i ostala sporedna traženja ne uzimaju se u obzir ako ne čine glavni zahtjev\ \ Kad je u pitanju ***utvrđivanje vrijednosti glavnog zahtjeva***, ZPP sadrži ***[dvije kategorije pravila:]*** **pravila za utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u postupcima u kojima se glavni zahtjev tiče isplate novca** = vrijednost predmeta spora utvrđuje se *[prema visini svote naznačene u glavnom zahtjevu ]* OPĆE i OSNOVNO PRAVILO : u postupcima pokrenutim kondemnatornim tužbama za isplatu svote novca u tim tužbama tužitelj ne bi u tužbi trebao naznačiti vrijednost predmeta spora, ona bi proizlazila iz tužbenog zahtjeva **Sudska praksa** kada je tužbeni zahtjev izražen u stranoj valuti vrijednost predmeta spora je proturijednost utuženog iznosa strane valute u domaćoj valuti utvrđena prema tečaju koji vrijedi na dan podnošenja tužbe **pravila za utvrđivanje VPS u postupcima u kojima se glavni zahtjev ne tiče isplate novca** = mjerodavna [vrijednost predmeta spora koju je tužitelj izrijekom ili posredno naznačio u tužbi] (čl.40.st.1. i 2.) to opće pravilo dopunjeno je pravilom po kojemu sud ipak može, po službenoj dužnosti ili u povodu prigovora tuženika korigirati tako naznačenu vrijednost (čl.40.st.3.) te pravilom da će se, ako tužitelj ne naznači vrijednost predmeta spora, ona moći na odgovarajući način naknadno utvrditi tijekom postupka (čl.40.st.4.) Pored općih i osnovnih pravila, zakon sadrži i niz drugih posebnih pravila za utvrđivanje vrijednosti predmeta spora kako za slučaj kada se glavni zahtjev tiče, tako i za slučaj kada se ne tiče isplate novca... #### 3. [POSEBNA PRAVILA] ZA UTVRĐIVANJE VRIJEDNOSTI PREDMETA SPORA U POSTUPCIMA U KOJIMA SE GLAVNI ZAHTJEV TIČE ISPLATE NOVCA: ##### **a)** **Zahtjev za ispunjenje budućeg davanja koja se ponavljaju** **čl.36.** *„Ako se zahtjev odnosi na buduća davanja koja se ponavljaju, vrijednost predmeta spora računa se po njihovu zbroju, ali najviše do iznosa koji odgovara zbroju davanja za vrijeme od pet godina."\ * Ako davanja nisu novčana potrebno je utvrditi njihov novčani ekvivalent.*\ * Ako se zahtjev sastoji u traženju da se ispune već dospjele periodične obveze kao vrijednost mjerodavan je zbroj dospjelih tražbina. ##### **b) Objektivna i subjektivna kumulacija** Pravila o utvrđivanju vrijednosti predmeta spora u ovom slučaju razlikuju se ovisno o tome je li riječ o kvalificiranoj objektivnoj kumulaciji ili o običnoj objektivnoj i subjektivnoj kumulaciji **Kvalificirana objektivna kumulacija** **čl.37.st.1.**\ „Ako jedna tužba protiv istog tuženika obuhvaća više zahtjeva koji se temelje na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, vrijednost predmeta spora se određuje prema [zbroju vrijednosti svih zahtjeva]."\ ovo pravilo treba primjenjivati i kada objektivna kumulacija koincidira s aktivnom ili pasivnom subjektivnom kumulacijom, dakle i kada se u slučajevima u kojima postoji subjektivna kumulacija u tužbi ističe više zahtjeva koji se temelje na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi **\ Obična objektivna kumulacija** **čl.37.st.2.**\ „Ako zahtjevi u tužbi proizlaze iz raznih osnova, ili pojedine zahtjeve ističu različiti tužitelji ili su pojedini zahtjevi istaknuti protiv različitih tuženika, VPS se određuje prema [vrijednosti svakoga pojedinog zahtjeva]." **Sudska praksa:** - Kad uz tužbeni zahtjev postoji i protutužbeni zahtjev dopustivost revizije procjenjuje se po vrijednosti svakog od tih zahtjeva a ne po njihovu zbroju - Spajanje parnica odlukom suda radi zajedničkog raspravljanja ne stvara kumulaciju pa nema mjesta zbrajanju zahtjeva ##### **c) Zahtjev za davanje osiguranja ili za osnivanje založnog prava** **čl.39.** „Ako se tužbom zahtijeva samo davanje osiguranja za stanovito potraživanje ili ustanovljenje založnog prava, vrijednost predmeta spora određuje se prema [iznosu potraživanja koje treba osigurati].\ Ali ako predmet zaloga ima manju vrijednost od potraživanja koje treba osigurati, kao vrijednost predmeta spora uzet će se [vrijednost predmeta zaloga]."\ u ovom drugom slučaju na tužitelju bi bio teret dokazivanja da je vrijednost zaloga manja od osigurane tražbine tu bi vrijednost trebalo dokazati likvidnim dokazima do stupnja vjerojatnosti, pri čemu bi sud bio ovlašten, u krajnjoj liniji, vrijednost zaloga utvrditi i po slobodnoj ocjeni (čl.223.) #### 4. [POSEBNA PRAVILA] ZA UTVRĐIVANJE VRIJEDNOSTI PREDMETA SPORA U POSTUPCIMA U KOJIMA SE GLAVNI ZAHTJEV NE TIČE ISPLATE NOVCA ##### **a) Facultas alternativa** Po izričitoj odredbi zakona **čl. 40.st.1.** „Ako se **tužbeni zahtjev ne odnosi na novčanu svotu**, ali tužitelj u tužbi navede da pristaje da [umjesto udovoljenja tom zahtjevu primi određenu novčanu svotu], kao vrijednost predmeta spora uzet će se ta svota." u tom slučaju tužitelj posredno, navodeći iznos novca koji je voljan primiti umjesto utužene nenovčane činidbe, naznačuje vrijednost predmeta spora svog nenovčanog tužbenog zahtjeva Općenito je usvojeno mišljenje da to pravilo treba analogno primjenjivati i na alternativno postavljene zahtjeve kad pravo na izbor pripada tuženiku te na eventualno kumulirane zahtjeve ako se jedan od njih odnosi na novčani iznos. ##### **b) Ostali slučajevi u kojima se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčanu svotu** **čl.40.st.2.** „U drugim slučajevima, kad se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčanu svotu, mjerodavna je [vrijednost predmeta spora koju je tužitelj u tužbi naznačio]." **st.3.** „Ako je u slučaju iz st. 2. ovoga članka tužitelj vrijednost predmeta spora [očito suviše visoko ili suviše nisko naznačio], tako da se postavlja pitanje stvarne nadležnosti, sastava suda, vrste postupka, prava na izjavljivanje revizije, ovlaštenja na zastupanje ili prava na naknadu troškova postupka, sud će, po službenoj dužnosti ili na prigovor tuženika, najkasnije na pripremnom ročištu, u raspravljanje o glavnoj stvari, [brzo i na prikladan način provjeriti točnost naznačene vrijednosti] te rješenjem protiv kojega nije dopuštena posebna žalba odrediti vrijednost predmeta spora." sud je dužan provjeravanje obaviti na „brz i prikladan način", dakle tako da saznanje o relevantnim okolnostima dovede do stupnja prihvatljive vjerojatnosti sud bi svoju odluku o vrijednosti predmeta spora zapravo donosio na temelju slobodne ocjene (čl.223.) ##### **c) Određivanje vrijednosti predmeta spora nakon upuštanja tuženika u raspravljanje o meritumu** **čl.40.st.4.** „Ako se [nakon upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari utvrdi da je tužitelj propustio odrediti vrijednost predmeta spora], sud prvoga stupnja će brzo i na prikladan način, nakon što strankama omogući da se o tome izjasne, [odrediti vrijednost predmeta spora rješenjem] protiv kojega nije dopuštena posebna žalba."\ **st.5.** „Ako prvostupanjski sud u slučaju iz st. 4. ovoga članka [ne utvrdi] vrijednost predmeta spora na način određen u tom stavku najkasnije [do zaključenja glavne rasprave], smatrat će se da je vrijednost predmeta spora 50.000,00 kn." Glava 4. -- STRANKE ------------------- ### §1 - STRANKE U PARNICI Temeljni subjekti u parnici su: **Sud** **Tužitelj** (***actor***) **Tuženik** (***reus***) **+** - PREDLAGATELJ - sporazumni zahtjev za razvod braka (50/1 ObZ 15); izvanparnični postupak - CZS; DO - [TREĆI] : UMJEŠAČI, IMENOVANI PRETHODNICI, OSOBE OBAVIJEŠTENE O PARNICI - ZASTUPNICI (zakonski zastupnici; dobrovoljni zastupnici - punomoćnici, organ-zastupnici) #### 1. STANKA KAO PROCESNI SUBJEKT Stranka je: (procesna definicija) 1. ***Tužitelj (actor)*** [osoba koja u svoje ime, odnosno u čije se ime traži] od suda da pruži zaštitu određenog sadržaja pravima za koja se tvrdi da su ugrožena ili da su povrijeđena / ističe određeni tužbeni zahtjev i predlaže donošenje presude određenog sadržaja 2. ***Tuženik (reus)*** [osoba protiv koje se upravlja zahtjev za pružanje pravne zaštite] zasnovan na tvrdnji da je ugrozila ili povrijedila određena prava #### 2. STRANKE I GRAĐANSKOPRAVNI ODNOS U POVODU KOJEGA SE VODI PARNICA Samostalna narav procesnopravnog fenomena stranke manifestira se naročito u njegovoj [nezavisnosti od građanskopravnog odnosa u vezi s kojim se vodi parnica] za egzistenciju stranke i parnice irelevantno je postojanje građanskopravnog odnosa u povodu kojega se parnica vodi (npr. kad tužitelj traži da se utvrdi inegzistencija određenog građanskopravnog odnosa on upravo negira postojanje građanskopravnog odnosa u povodu kojega će se voditi parnica)\ dovoljno je da tužitelj tvrdi da određeni građanskopravni odnos u povodu kojega će se voditi parnica postoji/ne postoji, odnosno da mu iz određenog građanskopravnog odnosa pripada neko građanskopravno ovlaštenje prema protivniku\ Odnos tuženika i tužitelja se uspostavlja kao **dvostranački odnos** - u parnici bi trebao postojati antagonizam interesa (za razliku od izvanparničnog postupka koji nije takav po svojoj pravnoj naravi) - - #### 3. PARNICA KAO PROCESNI SUSTAV DVIJU STRANAKA U parničnom postupku mogu sudjelovati *[samo dvije stranke, subjekti među kojima postoji spor]* u pogledu načina reguliranja njihovog pravnog odnosa, stranke koje su **u pravilu nositelji suprotnih pravnih interesa**.\ U parnici se ostvaruje [primarno privatni interes] = jer mora postojati subjektivno građansko pravo (stranka slobodno odlučuje hoće li tužiti ili ne) ***izuzeci*** od pravila da su stranke nositelji suprotnih interesa:\ 1. U nekim slučajevima, unatoč suglasnosti stranaka o načinu reguliranja uzajamnih odnosa, one su prisiljene voditi parnicu kad zakon određuje da se neki odnos može autoritativno utvrditi ili preinačiti [samo odlukom donesenom u parničnom postupku], *npr**.*** u bračnim ili paternitetskim parnicama 2\. ako tijekom parnice dođe do [sjedinjenja spornih ovlaštenja i obveza] u jednoj osobi tj. u istoj osobi tada prestaje i parnica bilo zbog univerzalne sukcesije između fizičkih osoba ili zbog fuzije pravnih osoba ili zbog singularne sukcesije u pogledu sporne stvari/prava ***Parnica se ne može voditi protiv nepoznate osobe*** [iznimno osiguranje dokaza prije pokretanja] parnice može se predložiti i kad protivnik još nije poznat #### 4. RAVNOPRAVNOST STRANAKA U PARNICI Svakoj stranci treba omogućiti da slobodno ostvaruje i štiti svoje interese i da radi toga upotrijebi sva dopuštena procesna sredstva **strankama se zajamčuje ravnopravni položaj u parnici** to se prvenstveno manifestira u pravilima koja proizlaze iz **načela saslušanja stranaka** (**čl.5.st.1.** „Sud će svakoj stranci dati mogućnost da se izjasni o zahtjevima i navodima protivne stranke." ) = sve ono što zakon omogućuje tužitelju, na odgovarajući način može poduzeti i tuženik Unatoč **pravnom izjednačenju stranaka**, njihova **faktična nejednakost** se ne može izbjeći ona naročito može proizlaziti iz razlike u imovinskim prilikama te u stupnju općeg i posebnog pravničkog obrazovanja\ procesno pravo nastoji izgladiti nejednakosti pravilima o pomoći neukima, a posebnim zakonima uređuje se pomoć u vidu oslobođenja od prethodnog plaćanja troškova, o besplatnoj pravnoj pomoći itd. Razlike u procesnom položaju tužitelja i tuženika proistječu i iz **prirode njihovih specifičnih funkcija u parnici**: ***Prednosti:*** - položaj povoljniji utoliko što od njega ovisi kada će i koga će tužiti, te, u slučaju elektivne nadležnosti, kojemu će sudu podnijeti tužbu; - utvrđuje sadržaj i opseg raspravljanja, a ponekad i vrstu postupka; - u mogućnosti je da se pripremi za raspravljanje; - ovlašten je tijekom parnice preinačiti temu raspravljanja pa i od raspravljanja odustati; - ne može biti osuđen u glavnoj stvari (***judicium duplex - dvostruka presuda; presuda kojom se izriče osuda ne samo protiv tuženika već i protiv tužitelja u povodu njegova tužbenog zahtjeva)*** ***Nedostaci***: - u pravilu je dužan tužiti kod suda koji je povoljnije za tuženika (***actor sequitur forum rei -- tužitelj slijedi forum tuženika; za rješavanje spora mjesno je nadležan sud prebivališta tuženika***); - u pravilu prethodno snosi sve parnične troškove, a ponekad mora osigurati sredstva za naknadu troškova svome protivniku; - na njemu je u pravilu teret dokazivanja istinitosti navoda na kojima zasniva svoj zahtjev; - nekada će biti prisiljen da protiv svoje volje nastavi parničenje do kraja ako se tuženik usprotivi obustavi postupka - tužba se u pravilu podnosi sudu tuženikove opće mjesne nadležnosti; - ako se odluči na pasivan stav ne mora prethodno snositi troškove; - dok protivnik ne dokaže istinitost svojih navoda sud ne može na njima zasnovati odluku protiv tuženika pa je tuženiku dovoljno da se ograniči na njihovo poricanje; - u određenim uvjetima tuženik se može protiviti preinačenju teme raspravljanja i povlačenju tužbe - ne može spriječiti podnošenje tužbe protiv sebe; - izložen je šikani prouzrokovanoj preinačenjem ili povlačenjem raspravne teme; - nema uvjete za temeljitu pripremu za raspravljanje kakve ima tužitelj; - pravo na pasivno držanje samo je prividan privilegij; - može biti osuđen na određeno činjenje u glavnoj stvari, a i na naknadu parničnih troškova #### 5. ZASNIVANJE I PRESTANAK PROCESNOG POLOŽAJA STRANKE Položaj tužitelja u parnici stječe se A/ ***podnošenjem tužbe sudu*** određeni subjekt postaje tuženik u parnici mimo svoje volje, od trenutka kad se protiv njega sudu podnese tužba (iako još on to ne zna) Osim tužbom, položaj stranke zasniva se i B/ ***sukcesijom u procesni položaj osobe*** koja je do sukcesije bila stranka u parnici ***Položaj stranke u parnici gubi se**:* 1. smrću fizičke osobe 2. gubitkom svojstva pravne osobe 3. okončanjem parnice 4. izlaskom iz parnice ako u povodu sukcesije na mjesto dotadašnje stranke stupi netko drugi 5. ako tužitelj jednostranom izjavom prestane biti stranka u parnici -- povlačenjem tužbe tuženik nema te mogućnosti on mora ostati stranka dok tužitelj to hoće (iznimka -- imenovanje prethodnika) #### 6. UTVRĐIVANJE IDENTITETA STRANAKA **Parnične stranke moraju postojati!** parnica se ne može voditi protiv subjekata koji ne postoje, a ni protiv nepoznatih osoba\ **Zadatak stranaka je da omoguće sudu identifikaciju sebe i svog protivnika** ako [tužitelj ne ispravi ili ne dopuni tužbu podacima o osobi tuženika], njegov [podnesak smatra se povučenim ili se odbacuje] (čl.109.) 1. ***Ako*** **sud dostavi tužbu trećemu**, a ne osobi koja je označena kao tuženik (npr. zbog sličnosti imena) pogreška se može ispraviti [ponavljanjem dostave pravom adresatu] no, ako unatoč pogrešci u dostavi bude donesena presuda, njezini će se učinci odnositi na osobu označenu u tužbi, a ne na osobu kojoj je tužba bila dostavljena osoba označena u tužbi moći će pobijati presudu jer joj je [propuštanjem dostave bila onemogućena mogućnost raspravljanj]a pred sudom 2. ***Ako*** tužitelj (pogrešno držeći da se osoba A nalazi prema njemu u obvezi, a ne osoba B) tuži osobu A, onda će osoba A biti stranka pa će presuda u odnosu na nju proizvesti svoj učinak ova pogreška nije rezultat pogrešnog postupanja suda već **pogrešne ocjene tužitelja o subjektima spornog odnosa**, te, ako njegov zahtjev bude prihvaćen, [pogrešnog suđenja o meritornom pitanju] tuženik može pobijati [presudu zbog greške u suđenju] (*error in judicando*), a ne zbog greške u postupanju (*error in procedendo*) 3. ***Ako* stranke** nema -- jer je [izmišljena ili je prestala postojati ili još ne postoji] - to je razlog za [odbacivanje tužbe] (čl.83.st.5.) ako sud u korist ili protiv takve stranke donese presudu, **presuda se smatra nepostojećom** (*acte inexistant*) #### 7. ZNAČENJE SVOJSTVA STRANKE ZA PARNICU Procesni položaj stranke u parnici od višestrukog je značenja : 1. 2. 3. 4. 5. 6. #### + Sudjeluju li u parnici osim tužitelja i tuženika neke dr. osobe koje [štite opće šire društ. interese]? DO, Hrvatski zavod za socijalni rad #### 8. DRŽAVNI ODVJETNIK KAO STRANKA U PARNICI Zakon ovlašćuje državnog odvjetnika da kao [eksponent općih društvenih interesa] u svoje ime pokreće određene parnice, npr. parnicu radi utvrđenja ništetnosti ugovora ili parnica, iako je nesunjivo da DO nije i ne može biti subjekt odnosa zasnovanog tim ugovorom. Potreba da se državnom odvjetniku prizna procesno pravni položaj stranke uvjetovana je činjenicom što se u određenim parnicama [ostvaruje opći društveni interes za pravilnom primjenom prisilnih propisa,] a društvo kao takvo nema pravne osobnosti pa se ne može pojaviti ni kao procesni subjekt u parnici. državni odvjetnik u ovom slučaju ne djeluje kao zastupnik određene pravne osobe već je sam prava stranka u parnici [VAŽNO]**:** Novelom ZPP 2003 DO izgubio ovlast umješača *sui generis* i podnositelja zahtjeva za zaštitu zakonitost **DRŽAVNI ODVJETNIK** = specifično pravosudno tijelo kojeg se djelokrug, ovlasti i nadležnost utvrđuje zakonom (3 ZDO), [a štiti u pravilu interese RH]\ javlja se u ulozi: - tužitelja (stranke)\ - zastupnika tj. specifični punomoćnik (kada nastupa s pozicije zaštite interesa RH)\ - punomoćnik pravnih osoba koje su u većinskom državnom vlasništvu\ - ovrhovoditelj ZAKLJUČAK: javlja se kao aktivna stranka -- ima **aktivnu legitimaciju** kao TUŽITELJ, ali neće biti tuženik jer je tuženik RH onda će se DO uključiti kao zastupnik RH ili kao spec. punomoćnik ZPP 186.a **TUŽBA PROTIV RH** mirno rješenje spora\ 1. [Osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna se je prije] podnošenja tužbe obratiti sa [zahtjevom za mirno rješenje spora] **državnom odvjetništvu** koje je stvarno i mjesno nadležno za zastupanje na sudu pred kojim namjerava podnijeti tužbu protiv RH, osim u slučajevima u kojima je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe.\ Zahtjev za mirno rješenje spora [mora sadržavati sve ono što mora sadržavati tužba].\ 2. Zahtjev iz st. 1. se podnosi nadležnom državnom odvjetništvu, sukladno odredbama Zakona o državnom odvjetništvu. Ako je zahtjev iz st. 1. podnesen nenadležnom državnom odvjetništvu, ono će zahtjev dostaviti nadležnom državnom odvjetništvu uz obavijest stranci.\ 3. Podnošenjem zahtjeva iz stavka 1. [zastarijevanje zastaje].\ 4. [Nagodba postignuta] između podnositelja zahtjeva i Državnog odvjetništva, po zahtjevu iz st. 1. ima **svojstvo ovršne isprave**.\ 5. Ako zahtjev iz stavka 1. ovoga članka [ne bude prihvaćen ili o njemu ne bude odlučeno **u roku od tri mjeseca**] od njegova podnošenja, podnositelj zahtjeva **može podnijeti tužbu** nadležnom sudu.\ 6. **Sud će** **odbaciti tužbu protiv RH podnesenu prije** [donošenja odluke o zahtjevu] za mirno rješenje spora, odnosno [prije isteka roka] iz st. 5. (protek tri mjeseca od podnošenja zahtjeva).\ 7. Odredbe prethodnih stavaka ovoga članka **ne primjenjuju** se u slučajevima kada je [posebnim zakonom] propisan postupak podnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora nadležnom državnom odvjetništvu ili nekom drugom tijelu.\ 8. Odredbe prethodnih stavaka ovoga članka na odgovarajući način će se primjenjivati i u slučajevima u kojima **Republika Hrvatska namjerava tužiti** neku osobu s prebivalištem ili sjedištem u RH.\ 9. Kad osoba iz st. 8. ovoga članka nagodbom preuzima obvezu prema RH, takva nagodba je ovršna isprava kada dužnik ovjeri svoj potpis. Kada RH nagodbom preuzima obvezu prema drugoj stranci, takva je nagodba ovršna isprava kada je potpiše ovlaštena osoba u nadležnom državnom odvjetništvu i kada se njezin potpis ovjeri pečatom toga državnog odvjetništva.\ 10. Republika Hrvatska i podnositelj zahtjeva iz st. 1. ovoga članka mogu nakon podnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora zatražiti od suda da, primjenjujući na odgovarajući način odredbe ovog Zakona za **osiguranje dokaza**, izvede dokaze za koje smatra da su nužni radi utvrđivanja činjenica o kojima će ovisiti zauzimanje stava o osnovanosti zahtjeva protivne stranke za mirno rješenje spora. Te dokaze može izvesti i sudski savjetnik, a imaju isto značenje kao dokazi izvedeni u postupku osiguranja dokaza. [Problem: neutralnost] - jedno od ključnih načela medijacije/mirenja je načelo neutralnosti, zbog čega izmiritelj mora biti treća neutralna osoba. U ovim slučajevima, to načelo se ne može ostvariti iz razloga što se mirenje prema čl. 186. a provodi u DORH-u i nema tog neutralnog trećeg. Drž. odvjetnik nema ni pravne ni poslovne sposobnosti, međutim, ovlašten je u nekim parnicama sudjelovati kao stranka ta ovlaštenja ne bi moglo koristiti kad mu se ne bi priznala stranačka i parnična sposobnost \* ODBACITI vs. [ODBITI] = sud nešto odbija kad [uđe u raspravljanje o tužb. zahtjevu/meritumu/glavnoj stvari] vodi postupak, utvrđuje pravno relevantne činjenice i provjerava istinistost činjeničnih tvrdnji tuženika i tužitelja putem dokaza, a rezultat toga je odluka koju donosi kad smatra da je zahtjev sazreo za odlučivanje #### 9. HRVATSKI ZAVOD ZA SOCIJALNI RAD KAO STRANKA U PARNICI (bivši CZZS) Što je prethodno rečeno za DO vrijedi, *mutatis mutandis*, i za situacije u kojima pravo na pokretanje parnice pripada HZSR razlika jedino u tome što je DO državno tijelo bez pravne i poslovne sposobnosti, dok je HZSR **pravna osoba (ustanova)** koja ima pravnu osobnost **te pravnu i poslovnu sposobnost\ ** HZSR je javna ustanova socijalne skrbi čija je primarna [funkcija komplementarno suradnička]:\ [zaštita dobrobiti djeteta], zaštita interesa djeteta ili kao [tužitelj u parnicama (ne)postojanja braka]\ Uloge: - - - - - [\ Važno]: napušten je koncept HZSR-a kao umješača *sui generis* (umješač sa statusom samostalnog sudionika) u postupcima s kime će dijete živjeti, o uzdržavanju i roditeljskoj skrbi #### 10. INCIDENTALNE STRANKE [Kao subjekti u parnici mogu se pojaviti i NEKE treće osobe] u incidentalnim postupcima, koji se vode na periferiji postupka o glavnoj stvari u tim postupcima imaju [procesni položaj stranke]:\ npr. ***zastupnici stranaka, svjedoci, vještaci, tumači, umješači, imenovani prethodnici i osobe obaviještene o parnici*** kad sud odlučuje o njihovim zahtjevima za sudjelovanje u postupku, za naknadu troškova i sl. te kad odlučuje o zahtjevima istaknutim protiv tih osoba ili kad prema njima primjenjuje određene mjere radi sprečavanja zloupotrebe položaja ili ovlaštenja u parnici **UMJEŠAČ** = osoba koja se miješa u parnicu ili na strani tuženika ili tužitelja jer želi da osoba kojoj se pridružuje uspije u parnici, jer će se taj rezultat parnice reflektirati i na tu osobu **IMENOVANI PRETHODNIK** = ja držim stvar nisam vlasnik, netko me tuži da predam ali ja sam samo posjednik onda ja kažem nisam ja pasivno legitimirana, ima osoba koja je u većem stupnju pasivno legitimirana od mene a to je vlasnik i imenujem prethodnika **OBAVJEŠTENIK O PARNICI** = čim ga obavjestim o tome da je parnica u tijeku koja bi se njega mogla potencijalno ticati onda će prema njemu djelovati tzv. intervencijski efekt [ZASTUPNICI] - 3 SKUPINE: a. **zakonski zastupnici** -- vuku ovlast iz [zakona] npr. roditelj je zak. zastupnik djetetu; osoba koja nije sposobna brinuti se sama o svojim pravima i interesima ima zakonskog zastupnika b. **dobrovoljni zasutpnici** U nekim slučajevima stječe se ***ex lege*** -- država, općine, gradovi, županije **Važno** tijela pravnih osoba nemaju stranačku sposobnost! Npr. skupština općine je samo njezino tijelo, a pravna osoba je općina (skupština općine ne može biti stranka u postupku) ##### [D) STRANAČKA SPOSOBNOST SUBJEKATA KOJI NEMAJU PRAVNE SPOSOBNOSTI] Pravna sposobnost subjekata koji nisu fizičke osobe ovisi od toga **priznaje li im pravni poredak svojstvo pravne osobe** oni koji [nisu pravne osobe nemaju pravne, pa stoga ni stranačke] sposobnosti međutim, dolazi do situacije u kojima se kao fenomen rasta u društvenoj stvarnosti javlja određena skupina ljudi udružena radi ostvarivanja izvjesnih imovinskopravnih ciljeva, koja po suštinskim osobinama ispunjava uvjete za stjecanje pravne sposobnosti, no kojoj pravni poredak nije priznao svojstvo pravne osobe kad takvi oblici udruživanja sudjeluju u prometu roba i usluga, sredina u kojoj se javljaju postupno ih prihvaća, a oni se u skladu s time i ponašaju u pravnom prometu kada bi izložena temeljna teza o uvjetovanosti stranačke sposobnosti pravnom strogo važila, u slučaju spora o sadržaju i reguliranju pravnih odnosa u kojima se ti fenomeni *via facti* javljaju, oni, bez stranačke sposobnosti, ne bi bili pravno u mogućnosti štititi svoja ovlaštenja u parnici, a ni njihovi partneri svoja prava u odnosu na njih i protiv njih\ *izlaz iz krize* - [zakon ovlašćuje da se posebnim propisom], dakle i pod zakonskim, elastičnijim normativnim aktom, stranačka sposobnost prizna i onima koji nemaju pravne sposobnosti, tj. pravo stajanja pred sudom u svojstvu parnične stranke **čl.77.st.1.** *„Stranka u postupku može biti svaka fizička i pravna osoba."* Sudovi se i danas nalaze pred zadatkom da adekvatno reagiraju na pojave društvenih fenomena koji nemaju pravne sposobnosti, no koji unatoč tome intenzivno i aktivno sudjeluju pravnom prometu pa stoga dolaze i u priliku da tuže ili da budu tuženi polazeći od stajališta da [sudsko priznavanje stranačke sposobnosti] tim oblicima udruživanja neće predstavljati suštinsko kršenje zakonske norme, mnogi sudovi počeli su priznavati stranačku sposobnost i onim oblicima udruživanja koji nisu po zakonu imali pravne sposobnosti pa stoga *ex lege* ni stranačke\ **čl.77.st.3.** - Zakon ovlašćuje parnični sud da [iznimno, s pravnim učinkom samo u određenoj parnici], prizna svojstvo stranke i onim oblicima udruživanja koji po zakonu nemaju stranačke sposobnost ako nađe da, s obzirom na predmet spora ti oblici udruživanja udovoljavaju bitnim uvjetima za stjecanje stranačke sposobnosti (dakle i pravne - da imaju određena sredstva, utvrđene ciljeve djelovanja i tijela upravljanja), a osobito ako raspolažu imovinom na kojoj se može provesti ovrha **čl.77.st.4.** *„[Protiv rješenja] iz stavka 3. ovog članka kojim se [priznaje svojstvo stranke u parnici nije dopuštena posebna žalba]." zakon* zabranjuje posebnu žalbu protiv rješenja kojim sud priznaje *jus standi in judicio* = u suprotnom slučaju tj. **kada se rješenjem odbija priznati stranačka sposobnost** žalba mora biti dozvoljena, jer u tom se slučaju [ujedno odbacuje i tužba kao nedopuštena] (jer nema dvaju stranaka -- što je potrebno za parnicu), pa je posebna žalba za stranku kojoj je odbijeno priznanje stranačke sposobnosti jedini pravni put zaštite **Sudska praksa:** - *Sud **je** priznao stranačku sposobnost* lovnoj jedinici i sastavu lovačkog društva; odboru za elektrifikaciju; kazneno-popravnom domu - *Sud **nije** priznao stranačku sposobnost* filijalama zajednicama osiguranja; Ministarstvu obrane RH; obrtničkoj radnji koja je tužena umjesto njezinog vlasnika; poslovnoj jedinici pravne osobe; skupštini općine; gradskom poglavarstvu; upravi carina ##### E) STRANAČKA SPOSOBNOST KAO PROCESNA PRETPOSTAVKA Onaj koji **nema stranačke sposobnosti ne može biti stranka u postupku** sud s njime ne smije raspravljati niti u pravilu donositi meritorne odluke **[Odredbe o stranačkoj sposobnosti prisilne su naravi]** sud tijekom cijelog postupka (do pravomoćnosti odluke) pazi po službenoj dužnosti može li osoba koja se pojavljuje kao stranka biti stranka **stranačka sposobnost mora biti permanentna kvaliteta\ čl. 82.** [U tijeku cijelog postupka sud će, po službenoj dužnosti], paziti može li osoba koja se pojavljuje kao stranka: biti stranka u postupku, je li parnično sposobna, zastupa li parnično nesposobnu stranku njezin zakonski zastupnik i ima li zakonski zastupnik posebno ovlaštenje kad je ono potrebno. **Čl. 83.** 1. Kad sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao stranka [ne može biti stranka u postupku], a taj se **nedostatak može otkloniti**, pozvat će tužitelja da [izvrši potrebne ispravke u tužbi ili će poduzeti druge mjere] da bi se postupak mogao nastaviti s osobom koja može biti stranka u postupku.\ 3. Sud može odrediti stranci [rok za otklanjanje] nedostataka.\ 4. Dok se ti nedostatci ne otklone, mogu se izuzetno poduzimati [samo one radnje zbog čije bi odgode] mogla nastupiti šteta za neku od stranaka no tako poduzete procesne radnje imaju samo (rezolutivno) uvjetno značenje -- bit će relevantne ako se nedostatak naknadno ukloni na temelju uvjetno poduzetih radnja sud ne može donositi konačnu odluku sve dok se nedostatci ne uklone i dok poduzete radnje naknadno ne budu ratihabirane (čl.354.st.2.t.10.)\ 5. Ako se navedeni nedostatci ne mogu ukloniti ili ako rok za njihovo otklanjanje bezuspješno protekne, sud će [rješenjem ukinuti provedene radnje zahvaćene tim nedostacima i odbaciti tužbu] ako su nedostaci takve prirode da sprječavaju daljnje vođenje parnice (čl.83.st.5., čl.369.st.3.). **Nedostaci** dakle mogu biti:\ a) *otklonjivi* žalbeni sud će u povodu žalbe ukinuti presudu i vratiti na ponovno suđenje (sud je trebao otkloniti, ali nije, pa mu se ponovno vraća da otkloni nedostatak koji može)\ b) *neotklonjivi* žalbeni sud će ukinuti presudu i odbaciti tužbu\ = žalbeni sud će donijeti različitu odluku, ovisno o tome je li riječ o otklonjivom ili neotklonjivom nedostatku **[Gubitak stranačke sposobnosti]** :\ a. Ako do gubitka stranačke sposobnosti dođe tijekom [parnice o prenosivim pravima], nastupa ***ex lege prekid postupka*** [(osim] ako je fizička osoba imala punomoćnika u toj parnici -- čl.212.) postupak će se nastaviti kada nasljednici, skrbnik ostavile ili pravni slijednik pravne osobe nastave postupak ili kada ih sud na prijedlog protivnika na to pozove (čl.215.) b\. Ako stranka izgubi stranačku sposobnost tijekom [spora o neprenosivim pravima], **parnica prestaje teći.** Sud prilikom utvrđivanja o postojanju stranačke sposobnosti mora neophodno raspravljati i s osobama čija se stranačka sposobnost ispituje i stranački nesposoban subjekt ovlašten je punopravno sudjelovati u raspravljanju o svojoj stranačkoj sposobnosti (raspravljanje o procesnim pretpostavkama na pripremnom ročištu -- čl.288.), pa i uložiti žalbu protiv rješenja kojim mu se negira stranačka sposobnost i uskraćuje sudjelovanje u parnici #### 2. PARNIČNA SPOSOBNOST ##### [A) OSNOVE PARNIČNE SPOSOBNOSTI] **Parnična sposobnost** svojstvo određene osobe da može [poduzimati procesne radnje u parnici s procesnopravnim učinkom] [Svima koji imaju poslovnu sposobnost] građansko procesno pravo priznaje parničnu sposobnost\ **čl.79.st.1*.*** „**Stranka koja je potpuno poslovno sposobna može sama obavljati radnje u postupku**." U pogledu kruga nositelja *parnična sposobnost **sadržajno je uža od stranačke*** [stranačka sposobnost je pretpostavka za postojanje parnične] Parnična sposobnost može biti samo **potpuna, neograničena i bezuvjetna** stranka koja ju ima ovlaštena je poduzimati [sve parnične radnje u određenoj parnici] - osobe koje su ovlaštene poduzimati pravno relevantne djelatnosti samo pod rezolutivnim uvjetom da budu naknadno odobrene ne mogu biti parnično sposobne!\ Za razliku od poslovne sposobnosti koja može [gradirati, parnična NE MOŽE] (nema lišenja parnične sposobnosti u manjoj ili većoj mjeri, nego samo poslovne) Stranka koja je parnično sposobna **ne mora osobno** poduzimati radnje u postupku već to može učiniti i [posredovanjem punomoćnika] (čl.89.st.1.) Osobe koje zbog fizičkih nedostataka [nisu u mogućnosti da se na uobičajeni način ophode] s okolinom nisu zbog toga parnično nesposobne one neće imati parničnu sposobnost samo ako im je oduzeta poslovna sposobnost Osobe koje [nemaju parnične sposobnosti], a u pravilu i one koje zbog [fizičkih zapreka] nisu u mogućnosti koristiti svoju parničnu sposobnost, zastupaju (stranački i parnično sposobni) **zakonski zastupnici** Osobe kojima je [boravište nepoznato u parnici] zastupaju *skrbnici ad hoc*, no ne zato što te osobe nemaju parnične sposobnosti, već zato što faktički nisu u mogućnosti da tu svoju parničnu sposobnost koriste. ##### [B) PARNIČNA SPOSOBNOST POSLOVNO SPOSOBNIH OSOBA] čl.79. osobe kojima [poslovna sposobnost nije ograničena] parnično su sposobne u hrvatskom pravu to su: - osobe koje su navršile **osamnaes**t godina (pravilo -- parnična se stječe kad i poslovna sposobnost) - maloljetnici koji su **stupili u brak prije** navršene osamnaeste godine života (ObZ) ##### [C) PARNIČNA SPOSOBNOST OSOBA DJELOMIČNO LIŠENIH POSLOVNE SPOSOBNOSTI] **čl.79.st.2.** *„**Punoljetna osoba kojoj je poslovna sposobnost djelomično ograničena parnično je sposobna u granicama svoje poslovne sposobnosti**."* ima potpunu parničnu sposobnost u sporovima koji se tiču onih odnosa s obzirom na koje njezina poslovna sposobnost nije ograničena! [Djelomično lišavanje/ograničavanje] osoba koja je npr. zbog prekomjernog uživanja alkohola djelomično lišena poslovne sposobnosti i ne može samostalno raspolagati svojom imovinom, može samostalno zaključiti brak, pa stoga i samostalno, kao parnično sposobna, sudjelovati u svojstvu stranke u bračnim sporovima\ Punoljetna osoba može biti iz takvih razloga lišena poslovne sposobnosti [u *manjoj* ili *većoj mjeri*] o tome sud odlučuje rješenjem u izvanparničnom postupku - u rješenju piše što osoba može poduzimati/koje pravne poslove zaključivati i što ne može (čega je lišena) Djelomično lišeni **nisu bez ikakve poslovne sposobnosti** na području onih pravnih odnosa s obzirom na koje im je poslovna sposobnost ograničena oni mogu [bez odobrenja svoga zakonskog zastupnika sklapati one ugovore za koje im pravo na samostalno zaključivanje nije oduzeto] ostali ugovori tih osoba, ako su sklopljeni bez odobrenja zakonskog zastupnika, [pobojni su, ali se mogu osnažiti njihovim naknadnim odobrenjem] (**šepavi pravni poslovi -- *negotia claudicantia***)\ KAKO OSOBA S OGRANIČENOM POSL. SPOSOBNOSTI SKLAPA PRAVNE POSLOVE (MATERIJALNO PRAVO)\ To dakle [NE ZNAČI uvjetnu parničnu sposobnost] tih osoba, pod uvjetom da poduzete radnje naknadno odobri njihov zakonski zastupnik (jer je ona samo potpuna, neograničena i bezuvjetna) NEMA „šepavih" pravnih radnji, to se ne primjenjuje u parničnom postupku kad su u pitanju pravne radnje **Stranke s ograničenom poslovnom sposobnošću nemaju parnične sposobnosti u sporovima** koji se tiču **ovlaštenja i obveza u odnosu na koje im je poslovna sposobnost ograničena** u sporovima o tim odnosima za njih može djelovati samo njihov ***zakonski zastupnik***\ KAKO OSOBA S OGRANIČENOM POSL. SPOSOBNOSTI PODUZIMA PROCESNE RADNJE (PROCESNO PRAVO)\ **čl.80.st.1.** „[Stranku koja nema parničnu sposobnost] zastupa njezin **zakonski zastupnik**." **2.** „Zakonski zastupnik [određuje se zakonom ili aktom nadležnoga drž. organa] donesenim na temelju zakona." čl. 212. **Postupak se prekida:...**\ 2) kad [stranka izgubi parničnu sposobnost a nema punomoćnika] u toj parnici,\ u tom bi slučaju sud zapravo trebao postupiti na sljedeći način: *prekinuti* postupak, imenovati toj osobi *zakonskog zastupnika* i *nastaviti dalje* s

Građansko Parnično Procesno Pravo 2024 PDF

Document Details

Tags

Related

Summary

Full Transcript

Upgrade to continue