Francuska Država i Pravo 1789-1940 PDF

FRANCUSKA DRŽAVA I PRAVO 1789.-1940. OD REVOLUCIJE DO PETE REPUBLIKE 1789.-1814. prekid sa ancien regime 1814.-1848. prekid sa zatečenim i djelomičan povrat na predrevolucionarno 1848.-1870. vraćanje na kasnije razdoblje revolucije -70 godišnje razdoblje razvoja od konzervativnih do...

FRANCUSKA DRŽAVA I PRAVO 1789.-1940. OD REVOLUCIJE DO PETE REPUBLIKE 1789.-1814. prekid sa ancien regime 1814.-1848. prekid sa zatečenim i djelomičan povrat na predrevolucionarno 1848.-1870. vraćanje na kasnije razdoblje revolucije -70 godišnje razdoblje razvoja od konzervativnih do socijaldemokratskih političkih snaga krajem 18. st. druga industrijska sila ali zaostaje za Engleskom i Nizozemskom 25-27 mil. stanovnika, 90% seoskog preko 300 običajnih sudbenosti najbrojnija uprava u Europi kralj uzurpirao pravo da raspisuje poreze od 1614. nije sazivao Skupštinu općih staleža samo treći stalež plaćao poreze plemići se pod prijetnjom gubitka plemstva ne smiju baviti trgovinom i obrtom, pred revoluciju 1,33% plemstva, uživaju 20% zemlje svećenstvo 0,5% stanovništva, uživaju 10% zemlje ostalo stanovništvo je treći stalež seljaci plaćaju poreze (6 osobito teških) seljaci imaju i radnu obvezu, plaćaju crkveni porez i druga davanja gospodaru zemlje od 17. st. vojna, upravna, sudska, pravna, porezna gospodarska pitanja uređena propisima (kolberizam, rani oblik etatizma) Sedmogodišnjim ratom Francuska poražena, izbačena iz Amerike i Indije za Louisa XVI u 18. st. država pred financijskim slomom 1788. kralj prisiljen sazvati Skupštinu općih staleža loša žetva, glad, nezaposlenostkralj odlučio da će se glasovati po staležima 1789. treći stalež izlaže da je nacija jedna i nedjeljiva te se proglašava Domom općina kao Donji dom u odnosu na druga dva staleža koja bi činila Gornji dom Potom se proglašava Nacionalnom skupštinom (2/3 pravnici), pa Ustavotvornom skupštinom to je pravno početak revolucije kralj sprema vojsku i želi raspustiti Skupštinu u Parizu se stvara dobrovoljačka vojska (nacionalna garda) narod napada Bastillu, oružana revolucija kralj se mora povući ukidaju se sve povlastice staleža, nasljeđivanje i raspolaganje državnim službama: nova uprava 26.8. 1789. Izjava o pravima čovjeka i građanina Reforma sudstva – ukidanje starih sudova  1790. Zakon o sudovima – načelo odvojenosti uprave od sudstva; razdvojena građanska od kaznene sudbenosti; suce bira narod, porota je sudac o činjenicama, u kaznenom postupku dvije porote, najniži stupanj građanske sudbenosti mirovni sudac, načelo zakonitosti (zakon je akt zakonodovca tj. običaj nije zakon),ukinuta široka sudačka diskrecija: „suci su usta zakona”… od kraja 1789. pitanje odnosa s Crkvom glavno političko pitanje Skupštine Zakon Le Chapelier, 1792., građanima iste struke zabranjuje da se ujedinjuju; proširen i na selo (na snazi skoro 100 godina)  Izjava o pravima čovjeka i građanina ima nadustavno značenje dio svih kasnijih ustava utjecaj Škole prirodnih prava temelji tzv. liberalne države navodi prirodna prava čovjeka i građanina sloboda, vlasništvo, sigurnost otpor ugnjetavanju nepovredivost vlasništva (sveto i nepovredivo pravo) moguće lišiti vlasništva samo ako postoji opća potreba utvrđena zakonom, uz pravičnu naknadu suverenitet, dioba vlasti, pravo na otpor tiraniji, bez njih nema ustavnog poretka Odnos crkve i države 2.11. 1789. Dekret o nacionalizaciji crkvene zemlje (svećenici zauzvrat dobili plaće i mirovine) u Francuskoj Crkvi bile snažne galikanske struje ) vrsta nacionalnog rimokatoličanstva), revolucija je rušila stoljetni nauk Crkve; Crkva postaje glavnim sredstvom otpora promjenama i Ustavotvornoj skupštini Voltaire: “Zgazimo bestidnicu” - dio programa pojedinih struja u Skupštini Crkva je bila duhovna, ali i upravna ustanova, vodila matice rođenih, vjenčanih, umrlih sa određenim sudskim nadležnostima Skupština ne pomišlja na odvajanje Crkve od države, nego na podvrgavanje Crkve novoj vlasti  društvena zajednica zamišljena kao zajednica slobodnih i neovisnih pojedinaca (ukinuti redovi, staleži, trgovačke i obrtničke udruge, gradske i pokrajinske posebnosti) Crkva se protivila ovakvoj promjeni, nijedna druga institucija nije imala snagu otpora kao Crkva 1790. Dekret o ukidanju neopozivosti vjerske prisege; ukinuti su crkveni redovi, kongregacije, osim onih koji su držale bolnice i škole, bivši redovnici postali su građani; po kanonskom pravu redovnici su bili građanskopravno mrtvi; ukidanjem redovničke prisege ukinut je taj bitni dio kanonskog prava kao državnog prava  svjetovno svećenstvo je ostalo i dalje obavljalo svoje dužnosti uspostavljanjem nove upravne organizacija Skupština teži da crkvenu organizaciju izjednači s tom upravnom 1790. donesen Građanski ustav o svećenstvu kojim se Crkva podvgnula državi donošenjem Građanskog ustava o svećenstvu otkazao se konkordat iz 1516. nakon donošenja tog Ustava ustavotvorna skupština uredila područje financijske uprave; sve udruge ukinute 1789. Izjavom o pravima čovjeka i građanina  USTAV 1791. prvi moderni europski ustav; Francuska ustavna kraljevina (faktično prestaje neograničena monarhija) potvrdio reforme (uprave, sudstva, financija,…) Ustavotvorne skupštine - načelo podjele vlasti - razlike između ustavotovorne i ustanovljene vlasti (postupak izmjene ustava; 3 skupštine + 1) - nacionalne suverenosti - liberalna država i gospodarstvo aktivno i pasivno biračko pravo ograničeno (imovinski cenzus, cenzus zanimanja, cenzus časti) na sastav Skupštine utječe broj stanovnik, prosto, gospodarska snaga departmana (po 1/3) - samo je Skupština predstavnik opće volje nacije Skupština: -zakonodavna vlast i zakonodavna inicijativa -porezno i proračunsko pravo, -zakonom određuje upravnu organizaciju i nadležnost te nadzire rad državne uprave -odlučuje o brojnosti vojnih snaga -na kraljev prijedlog odlučuje o ratu i miru kralj -ustavni vladar, „kralj Francuza” – ne kralj Francuske; oblik predsjedničke vlade -predstavnik države i nosilac državne vlasti koju vrši preko 6 ministara (ministri ne čine vladu!) – - ministri ne mogu biti članovi Skupštine i politički odgovaraju samo kralju  ministrov supotpis (pravna odgovornost ministra za dokument) - nema zakonodavnu incijativu, ima pravo odgodnog veta Druga revolucija 10. kolovoz 1792., Ustav 1791. izvan snage - ponovo pitanje ustavnog uređenja Francuske Žirondinski Konvent donosi Odluku o ukidanju kraljevine Jakobinski (montanjarski) odbacili žirondinski nacrt ustava te izradili vlastiti nacrt prihvaćen na referendumu (1793.) Ustav iz godine II. ostao izvan primjene zbog ratne opasnosti osnovni spor glede stupnja centralizacije države, žirondinci zagovaraju veću decentralizaciju i prava departmana, montanjari suprotno (oslanjaju na Pariz) A) Žirondinski Konvent (1792-1793.) B) Jakobinski ili Montanjarski Konvent (1793-1794.) C) Termidorski konvent (1794-1795.) – odbacuje krajnje mjere jakobinske strahovlade  Jakobinci – naziv po sastajalištu u samostanu sv. Jakoba: pol. klub intelektualne i bogate buržoazije demokratske, a od 1791. republikanske usmjerenosti zauzimaju se za široku demokratizaciju i prioritet zakonodavnoj vlasti nakon sloma ust. mon. 1792. dijele se na Montanjari i žirondinci - razlika u zauzimanju za centralizaciju odnosno decentralizaciju Montanjari (brđani) pogradan naziv za struju jakobinac, u konventu su sjedili u zadnjim klupama, odakle su često vikali kao s brda  za razliku od žirondinaca, bili su izraziti centralisti i skloni prosvijećenomu etatizmu Žirondinci pogrdan naziv za struju jakobinaca čiji su mnogobrojni poslanici bili iz departmana Gironde, inače močvarnog područja, nazivom se aludiralo na njihovu politiku kao na žabokrečinu za razliku od montanjara oslanjaju se na najšire narodne slojeve, pa i seljake, među kojima su i bili umjereno konzervativni slojevi Francusku su zamišljali kao federaciju departmana okupljenu oko triju ravnopravnih središta  Revolucionarno zakonodavstvo Kazneni zakon, 1791. Zakon o braku i obitelji 1792. - obitelj je skup odvojenih i slobodnih pojedinaca, brak je građanska institucija, ugovor koji traje koliko i suglasnost supružnika, postupak razvoda dug i skup, ograničena roditeljska vlast, za rješavanje nesporazuma u obitelji osniva se obiteljski sud koji čine rođaci Zakon o nasljeđu 1792. - izjednačio sve zakonske nasljednike, ograničio darovanje među živima, zabranio oporučno nasljeđivanje, uveo načelo reprezentacije, priznata izvanbračna djeca imaju ista prava kao i bračna  USTAV 1793. ostao izvan primjene zbog ratne opasnosti i Konvent vrši vlast kao i prije tog Ustava teži ostvariti Rousseauove zamisli iz Društvenog ugovora ipak dosta različit od Rousseauovih zamisli načelo jedinstva vlasti; zakonodovna vlast vrši posredno i izvršnu vlast opće pravo glasa (javno, neposredno, kolektivno) za sve Francuze starije od 21. g., s boravištem 6 mjeseci Izvršno vijeće (24 člana) bira Skupština na 2 godine Vijeće imenuje ministre (ne čine Vladu) 1793. konvent stvorio kult Razuma, a 1794. Vrhovnog bića Termidorski konvent, 1794.  Direktorijski ustav iz 1795. prvi republikanski ustav koji je stupio na snagu prihvaćen na referendumu temeljna obilježja: - izbornost, kolegijalnost i kratkoća mandata - vrsta predsjedničke republike Direktorij (izvršna vlast) kolegijalni predsjednik Republike – 5 direktora - biraju se na 5 godina - vrši poslove poglavara države i izvršne vlasti - vrhovni vojni zapovjednik - bira ministre koji su neposredni izvršitelji izvršne vlasti, ne čine vladu - nema zakonodavne vlasti ali promulgira zakone - ne sudjeluju u donošenju proračuna ovaj Ustav uvodi dvodomnost Dvodomni parlament (zakonodavno tijelo): - Vijeće pet stotina - Vijeće starih - nejednake ovlasti jer Vijeće starih zakonodavni prijedlog može samo u cijelosti prihvati ili odbiti  Konzulski ustav 1799. prihvaćen na referendumu temelji se na načelima (“sveta prava”) predstavničke vlade,vlasništvo, sloboda, jednakost izvršna vlast je jedina vlast izvršna vlast pripada trojici konzula prvi konzul Napoleon (naveden poimence) ima stvarnu vlast : isključivo pravo predlaganja zakona, državnog proračuna i uredbi, imenuje članova Državnog savjeta, ministre, ambasadore, časnike, raspolaže prihodima i rashodima do visine koju odredi zakonodavac  drugi vrhovni organ vlasti: Senat – ustavotvorna vlast (senatus consulte) - prva dva senatora, Sieyes i Ducos biraju većinu senatora, ostali imenovani (doživotno, čuvari ustava); 60 senatora opće pravo glasa – Francuzi stariji od 21 godine - izbori u tri stupnja od kandidata izabranih na tim listama - vrhovna tijela (konzul i senat) vrše izbore Vrhovna vlast: prvi konzul Napoleon Bonaparate dopušten povratak izbjeglicama – uništio republikanske protivnike, pridobio ili uništio pristalice restauracije  Zakonodavni postupak: - pravo predlaganja zakona i državnog proračuna ima prvi konzul - zakonski prijedlog pravno uobličava državni savjet - prijedlog potom pretresa tribunat - o prijedlogu (tajnim) glasovanjem odlučuje zakonodavna skupština - ukoliko se postavi pitanje ustavnosti prijedloga: odlučuje senat - zakon promulgira prvi konzul konzul nema pravo veta zakonskog prijedloga, ali ima pravo zakonodavne inicijative članove tribunata i zakonodavne skupštine s nacionalne liste povjerenja imenuje senat na 5 godina Napoleon reformira upravu i sudstvo  senatus consulte iz 1802. Napoleon doživotni konzul – cezarska demokracija - pravo imenovanja nasljednika (!) - izvršna vlast stekla pravo raspustiti tribunat i/ili zakonodavnu skupštinu uz pristanak senata Republika s nasljednim poglavarom države senatus consulte iz 1804. Napoleon postaje car republika (kao naziv) zadržana do 1809 – tribunat gubi svoju funkciju 1804. (a ukinut 1807.)organi vlasti car Napoleon Državni savjet (tehničko tijelo) dvodomno zakonodavno tijelo (skupština, senat)  Napoleon odlučuje dati uzornu upravu i sudstvo – ukidanje pokrajinskog federalizma i stroga centralizacija; uzor vojska Zakon o upravi, Zakon o sudstvu briga o poreznom, financijskom i novčanom sustavu vojni uspjesi diktatorski režim Kontinentalna blokada Engleske 1806., pobune u Španjolskoj 1808., krenuo na Rusiju 1812. Fran. revoluciju pretvorio u nacionalizam i imperalizam, izazvao rađanje nacionalizma kod pokorenih 1814. senat donosi senatus consulte koji Napoleona lišava prijestolja  Napoleonovo zakonodavstvo 1804-1810. razdoblje intenzivne Napoleonove kodifikacijske djelatnosti 1804. Napoleonov Građanski zakonik službeno preimenovan u Code Napoléon 1807. (do 1816). Zakon o građanskom postupku, 1806. (Code de procédure civil) 1807. Trgovački zakonik (Code de commerce) Zakon o kaznenoj istrazi, 1808. kontradiktornost postupka se uvodi tek 1897.  Kazneni zakon, 1810. Code pénal, 1810. zaštita države i poretka u prvom planu, korak unatrag u odnosu na Kazneni zakon iz 1791. naglasak na kazni i generalnoj prevenciji temeljna načela: poštovanje načela zakonitosti, jednakosti građana pred zakonom i moralne odgovornosti počinitelja sustav strogih kazni trebao je osigurati strogu prevenciju za razliku od revolucionarnog Code pénal 1791. koji je uveo sustav apsolutno određenih kazna, Code pénal 1810. ponovno daje sucu pravo odmjeravanja kazne unutar zakonskih propisa Code civil – Napoleonov zakonik ukida feudalne odnose i pravni partikularizam zabranio primjenu rimskog prava, običajnog prava, starih zakona, statuta za područja koja sadrži novelira se 1884. sistematizacija: uvod i 3 knjige: 1. pravo osoba tj. statusno (pravna i posl. spos. fizičkih osoba, bračno i obiteljsko) 2. o stvarima (vlasništvo, služnosti) 3. o načinima stjecanja vlasništva (nasljedno, obvezno, založno pravo) najveći utjecaj Portalisa, uzor Corpus iuris Civilis  ideje revolucije i prosvjetiteljstva, duh teorije prirodnoga prava, ali i tradicije rim. prava i staroga franc. običajnog prava načela: jednakost svih građana, sloboda priv. vlasništva, sloboda ugovaranja i nasljeđivanja utjecaj na kodifikacije u mnogim zemljama identičan tekst pod istim nazivom vrijedi u Belgiji i Luxemburgu, značajan utjecaj na građ. zak. u Africi, Bliskom istoku, Južnoj i Srednjoj Americi te u saveznim državama Luisiani (SAD) i Quebecku (Kanada) Bračno i obiteljsko pravo u Code civilu-u najvažnije odredbe I knjige brak i obitelj su zajednica pojedinaca shvaćenih kao vlasnici, kao pojedinci su subjekti ugovora nesposobnost žene za otuđenje imovine, zaključenje braka i pojavljivanje pred sudom bez muževe suglasnosti žena i djeca pod skrbništvom oca imovinski odnosi u braku mogu se dogovoriti pri zaključenju braka: to mogu biti: zajednička imovina sustav miraza  inače vrijedi sustav zajedničke imovine vezano za pokretnine, nekretnine su uvijek odvojene moguć razvod braka: sporazumni – 2 godine nakon zaključenja i do 20 godina trajanja braka jednostrani: zlostavljanje, teške nepravde, osude na sramotnu kaznu, preljub (za ženu moguć zatvor ili smrt!) izvanbračna djeca izvan obitelji, nemaju prava ni prema majčinoj rodbini posvojenje djece dopušteno  kasniji zakoni i odredbe vezani za bračno i obiteljsko pravo: Zakon o razvodu braka 1884. - razvod ukinut 1816. uređenje postupka za razvod braka 1886. Zakon o odvojenom životu supružnika, 1893. proširena nasljedna prava izvanbračne djece, 1896.  žene stječu procesnu sposobnost 1897.  dozvoljeno utvrđivanje očinstva izvanbračne djece 1912. Vlasništvo u Code civil-u najvažnije stvarno pravo osobno, nepovredivo, sveto pravo ali privatnost ne može biti iznad države sustav pokretnina posve prepušten volji stranaka vlasništvo strogo zaštićeno postoji hipoteka: upisuje se u javne knjige zakup ima jaku pravnu zaštitu, to je donekle vrsta stvarnog prava  Ugovor o radu u Code civil-u ugovor o radu je kupoprodajni ugovor koji se zasniva na slobodnoj volji stranaka to su usmeni ugovori u slučaju spora o cijeni izjava poslodavca je dokaz kažnjivo udruživanje radnika sa 2-5 godina zatvora uvedene radne knjižice, radnik koji posao napusti bez knjižice je lutalica-besposličar; to je kažnjivo 1806. osnovani „sudovi čestitih ljudi” za sporove- vrsta arbitraže  Restauracija 1814.- 1848. senatus consulte iz 1814. – Napoleonu oduzet carski naslov Zakonodavna skupština i senat izglasali Ustav 1814. - ustavna parlamentarna kraljevina po uzoru na Englesku - dvodomni parlament: Dom perova i Dom poslanika - pravo kraljevog veta - puno priznanje postojećih, stečenih prava Luj XVIII. objavljuje Ustavnu povelju 1814. -povratak na kraljevsku suverenost i monarhijski legitimitet (teorija o božanskom pravu) - načelno prihvaća prethodni Ustav - samo kralj može predlagati zakone i ima neograničeni veto; donosi uredbe  slijedi ono što je izgrađeno za vrijeme Napoleona 1815. – vladavina 100 dana; bitka kod Waterlooa 1814-1914. razdoblje mira - povremeni nemiri i kratkotrajni ratovi, snažan gospodarski razvoj, gospodarski liberalizam 1820. ograničavanja političkih sloboda (delikt mišljenja) Kralj Charles X (1824-1830.) – oslonio se na kler i staro plemstvo, jača položaj Crkve, odbilo liberalne slojeve u građanstvu, plemstvu i svećenstvu  nije u pitanju povratak apsolutizmu predrevolucionarne monarhije - početak parlamentarizma u Francuskoj izvršna vlast su: kralj i vlada koja je odgovorna parlamentu zakonodavna vlast: Dom perova i Dom poslanika - predlažu zakone - imaju pravo interpelacije u financijskim pitanjima kralj može raspustiti Dom poslanika  1830. Srpanjska revolucija, privremena vlada poziva na na prijestolje Louisa Philipea Orleanskog nastavak restauracija, ali sada kralj ne daruje Ustavnu povelju narodu, već se radi o ustavnom paktu tj. sporazumu između kralja i narodne skupštine prijestolje nasljedno, ali uz mogućnost skupštine da naslijeđe izmjeni) Srpanjska/orleanska kraljevina  SRPANJSKA REVOLUCIJA 1830. privremena vlada poziva na prijestolje Louisa Philipea Orleanskog nastavak restauracije Orleanski parlamentarizam – kralj u vladi vodi djelatnu ulogu kralj sad ne daruje Ustavnu povelju narodu, već se radi o ustavnom paktu/sporazumu između kralja i narodne skupštine prijestolje nasljedno, ali uz mogućnost skupštine da naslijeđe izmjeni Ustavna povelja 1830. „Francuska ponovo uzima svoje boje: trobojnicu” (čl. 67.) zakonodavna inicijativa pripada kralju i članovima oba doma biračko pravo za Dom poslanika prošireno Dom perova sastavljen od doživotno imenovanih članova industrijski razvoj, opticaj novca, različiti uvjeti rada, nezadovoljstvo sitne buržoazije, seljaka i radnika, glad, demonstracije  Druga republika 1848.- 1852. pod velikim utjecajem ustavnog i političkog poretka SAD-a (A. Tocqueville: Demokracija u Americi) elementi predsjedničkog sustava vlasti; opće, neposredno i tajno pravo glasa za muškarce Revolucija 1848. Prvi ustav Druge Republike, 1848. predsjednička republika - smatraju kako parlamentarna vlada i republika nisu spojivi  uvod ustava proglašava rad priznaje prirodna prava - rad je obveza, kao i poštivanje zakona - načelo podjele vlasti - izvršnu vlast ima predsjednik biran na 4. g. – izabran Louis Napoleon - vlast vrši putem potpredsjednika i ministara koji su pravno odgovorni - zakonodavna vlast: jednodomna skupština u stalnom zasjedanju, birana na 3 g. nakon 1795. i Direktorijskog ustava ponovo jednodomna skupština Drugi ustav Druge Republike, 1852. kratkog trajanja zapravo ustav Drugog carstva s mnogobrojnim izmjenama Francuska vrsta predsjedničke republike izvršna vlast: predsjednik Republike putem ministara državni savjet, senat i zakonodavno tijelo  Drugo carstvo 1852.- 1870. Drugi ustav Druge Republike ostaje ustav Carstva uz izmjene senatus consulte iz 1852.: “uspostavlja carsko dostojanstvo – L. Napoleon” Dva razdroblja Drugog carstva: 1. autoritarno 2. liberalno Razdoblje autoritarnog carstva 1852.-1860. - car je vlada i vlast; izvršnu vlast car vrši preko ministara - zakonodavna skupština i senat, senatore postavlja car;  Razdoblje liberalnog carstva 1860.-1870. - parlamentarni dvodomni sustav - pred kraj govorimo o parlamentarnoj monarhiji s dvodomnim sustavom Ustav iz 1870. po modelu orleanskog parlamentarizma pročišćeni tekst Ustava iz 1852. s izmjenama vanjska politika, gospodarski razvoj (industrijski kapitalizam)  Treća republika 1870.-1940. (1946.) temelj suvremene demokracije u Europi uvodi dotad nespojivu parlamentarnu republiku temeljni postulati republike: izbornost, kratkoća mandata i odgovornost učvrstila: - dvodomni parlament (skupština, senat) - opće biračko pravo - parlamentarnu vladu Ustav iz 1875. vrsta mekog ustava (nema razlike između ustavotvorne i ustanovljene vlasti) Ustav čine tri zakona i dva organska zakona: - Zakon o organizaciji senata - Zakon o organizaciji javnih vlasti - Ustavni zakon o odnosima javnih vlasti -dva organska zakona: o izboru poslanika i o izboru senatora izmjene: 1884., 1926. i 1949.  zakonodavno tijelo: - Skupština sa 600 članova, birana na 4 g. - izraz jedinstva Francuske; - apsolutni većinski izborni sustav (svaki arondisman bira 1 poslanika) - može biti raspuštena od izvršne vlasti uz suglasnost Senata - Skupština može optužiti članove izvršne vlasti pred senatom (Visoki sud pravde) - Senat sa 300 članova, birana na 9 g. - izraz podjele po departmanima; - razmjerni izborni sustav: senatore u departmanu bira skupština - 225 biranih + 75 doživotnih senatora - svake 3. godine izmjena 1/3 senatora  oba doma vrše zakonodavnu, poreznu i proračunsku vlast te odobravaju međunarodne ugovore - prednost ima Skupština za financijske zakone - na zajedničkoj sjednici biraju predsjednika Republike na 7 godina - imaju pravo zakonodavne inicijative izvršna vlast – parlamentarna vlada sastoji se od dva dijela: predsjednika (stalan) i vlada (nestalan) - predsjednik ima široka ovlaštenja: zakonodavna inicijativa i pravo odložnog veta vrši imenovanja predstavlja državu u međunarodnim odnosima raspušta Skupštinu uz suglasnost Senata, vrhovni  - predsjednik je politički neodgovoran pa je potreban ministrov supotpis na akt - Vladu politički odgovorna zakonodavnom tijelu, ali i predsjedniku; čine ju ministri  1940. maršal Petain potpisao kapitulaciju! Četvrta i Peta republika Ustav Četvrte republika 1946. samo mala izmjena Ustava Treće republika Peta republika 1958. – De Gaulleova De Gaulle pao 1969. – narod odbio njegov prijedlog izmjene Ustava koja se ticala Senata Peta republika još traje  Odnos crkve i države od Napoleona do 20.st. Konkordat 1801. papa priznaje Francusku republiku katolička vjera nije državna, ali je slobodna zaprisegnuti biskupi dužni su podnijeti ostavke svećenici su dobili plaće i mirovine Crkvi nisu vraćena crkvena imanja imenovanje svećenika: konzul i papa suglasno Konkordat je izglasan 1802. uz tzv. Organske članke (77 članova) koji umanjuju prava pape, Konkordat Crkvu podrgava državi  Crkvena organizacija je centralizirana; kazne za delikte u vršenju kulta 1813. Napoleon prisiljava papu na novi Konkordat kojim se Crkva priznaje vazalom države. padom Napoleona Crkva otkazuje Konkordat; na snazi ostaje Konkordat 1801. koji vrijedi do 1905. Faluov zakon 1850. – školstvo u ruke Crkve 1904. prekinuti diplomatski odnosi sa Vatikanom 1905. Zakon o odvajanju Crkve od države Upravna organizacija prije Revolucije: podjela na provincije, na čelu intendanti krajem 1789. Skupština donosi dekrete o ustrojstvu nove državne uprave - ukida se ranije upravno ustrojstvo, - departmani su podjednaki po prostoru, stanovništvu i bogatstvu Napoleonova reforma uprave – “povjerenje odozdo, vlast odozgo”: dijeli francusku na 88 departmana, ukida ostatke pokrajinskog federalizma, uvodi strogu centralizaciju po uzoru na vojsku i monokratsko načelo  monokratsko načelo - na čelu svakog stupnja činovnik kojeg postavlja vlada Zakon o upravi dijeli Francusku na tri razine: - departmane (oblasti) -na čelu prefekt, imenuje ga središnja vlast i podčinjen je ministru unutrašnjih poslova - arondismane (kotare) - na čelu potperfekt, imenuje ga središnja vlast i izvršitelj je prefektovih naloga - općine (commune) – na čelu je načelnik, imenuje ga prefekt  Organizacija sudstva do revolucije partikularno pravo (za razliku od Engleske) sa oko 300 običajnih sudbenosti; neke pokrajine su zadržale svoju pravnu posebnost reforma sudstva i ukidanje starih sudova Zakon o sudovima (1790.) nakon revolucije načelo zakonitosti; doneseni Zakoni odvojena uprava od sudstva razlikovanje i odvajanje građanske od kaznene sudbenosti Revolucionarni sud za Žirondinskog konventa (1793.) – dovoljno uvjerenje suca u krivnju bez izvođenja dokaza, smrtna kazna  Napoleonova reforma sudstva - sudstvo postalo dio državne uprave vidljivo po: centralizaciji, hijerarhiji, odgovornosti i načinu imenovanja sudaca na vrhu sudske organizacije je ministar pravosuđa (visoki sudac); on je i predsjednik Kasacijskog suda na vrhu tužiteljstva je državni tužitelj sudske jedinice se podudaraju s upravnima u općinama su mirovni suci u kotarima su građanski sudovi (sudovi opće sudbenosti do 1811.) u departmanima su prizivni i kazneni sudovi  Kasacijski sud je sud trećeg stupnja i ima tri odjela: građanski, kazneni, za zamolnice od 1801. postoje i posebni sudovi kao nastavak revolucionarnih 1804. osnovan tzv. Visoki sud; 1807. posebni trgovački sudovi (arbitražni) bračno pravo se kasnije mijenja: Zakon o razvodu braka 1884. (razvod ukinut 1816.) Zakon o postupku pri razvodu braka 1886. Zakon o odvojenom životu supružnika prošireno nasljedno pravo izvanbračne djece, žene stječu poslovnu sposobnost, dozvoljeno utvrđivanje očinstva izvanbračne djece, …  Pariška komuna 18.3.- 28.5.1871. nastala u uvjetima rata s Pruskom u Parizu traže da se uprava izjednači sa upravom u cijeloj Francuskoj, da ima svoju komunu, samoupravnu gradsku komunu kao sva druga naselja Pariz nema povjerenje u Vladu nacionalne obrane izabire se Centralni komitet Nacionalne garde poziv na izbore izabrano Vijeće Komune Vijeće Komune članove podijelilo u 9 izvršnih odbora sa 6-8 članova, Nadzorni odbor iznad  Vijeće Komune članove podijelilo u 9 izvršnih odbora sa 6-8 članova, Nadzorni odbor iznad Nadzorni odbor je vrsta vlade Komuna nošena duhom radništva sve odluke Vijeće Komune donosilo kao „dekrete” Dekret o odvajanju Crkve i države, školstvo svjetovno, ukinuto pravo poslodavca da zadrži dio plaće kao kaznu, dekret o poroti Izjava francuskom narodu, izraz Proudhonove zamisli o organizaciji vlasti; država je zamišljena kao ugovorna federacija samoupravnih komuna  Pitanja za ponavljanje Kada počinje revolucija u Francuskoj i zbog kojih razloga? Kada se donosi prvi ustav i kakvo je ustavno uređenje u Francuskoj po tom ustavu? Koja su načela Izjave o pravima čovjeka i građanina? Što je posebnost Ustava 1793. ? Što je novina ustava 1795? Kada i u kojoj funkciji dolazi Napoleon na vlast? Koji akti su rezultat novih odnosa Crkve i države u Francuskoj nakon revolucije?  Objasnite zakonodavni postupak po Konzulskom ustavu? Kakvo je bilo pravo u Francuskoj prije revolucije? Koji zakoni se donose od početka revolucije do Napoleona? Kada počinje carstvo? Objasnite pojam orleanski parlamentarizam! Kada nastaje Druga republika? Na koja dva razdoblja možemo podijeliti Drugo carstvo?  Što uvodi Treća republika kao novinu, a što učvršćuje Ustav Treće republike? Kakva je upravna organizacija nakon Napoleona? Kakva je sudska organizacija nakon Napoleona? Kakva je sistematizacija Građanskog zakonika? Što je uzrok nastanka Pariške komune i kako je ona bila organizirana? Koji je najvažniji zakon koji je donio Konvent?  Koji je najvažniji zakon koji je donio Konvent? Na koji način Napoleonov zakonik uređuje institut braka? Koji dijelovi Građanskog zakonika su najviše mijenjani do danas i na koje pravne sustave je taj zakonik utjecao? Koja je osnovna razlika između Kaznenih zakona donesenih 1791. i 1810.? o Revolucija (1789.-1814.) o Drugo Carstvo (1852.-1870.) o Prva republika (1792-1799) o Ustav Drugog Carstva 1952. o Prvi moderni europski ustav 1791. o Ustav iz 1870. o Ustav 1793. jakobinski izvan primjene o Direktorijski ustav 1795. o Treća Republika (1870.-1940.) o Konzulski ustav 1799. o Ustav iz 1875. o Prvo carstvo (1804-1814) o Četvrta Republika (1946.-1958.) o Senatus consulte 1804. o Ustav iz 1946, o Restauracija (1814.-1848.) o Ustavna povelja 1814. o Peta Republika (1058.-do danas) o Ustavna povelja 1830. o Druga Republika (1848.-1852.) o Prvi ustav Druge Republike 1848. o Drugi ustav Druge Republike 1852. o nadopuna Drugog ustava Druge Republike