Definicije iz hemije PDF

Summary

Ovaj dokument sadrži definicije iz hemije, pokrivajući osnovne pojmove kao što su supstance, materija, hemijski elementi, smese i hemijske promene. Tekst obuhvata i fizicka i hemijska svojstva, kao i hemijske eksperimente. Ključni pojmovi su prikazani.

Full Transcript

**Definicije (napisao sam sve slobodno izbaci nepotrebno)** Hemija je prirodna i eksperimentalna nauka koja se bavi proucavanjem supstance, njenih svojstva, grajde i promena po kojima se neki zakoni odvijaju. Materija je sve sto postoji i okruzuje nas, ne moze se stvoriti ili unistiti, vec prelazi...

**Definicije (napisao sam sve slobodno izbaci nepotrebno)** Hemija je prirodna i eksperimentalna nauka koja se bavi proucavanjem supstance, njenih svojstva, grajde i promena po kojima se neki zakoni odvijaju. Materija je sve sto postoji i okruzuje nas, ne moze se stvoriti ili unistiti, vec prelazi iz jednog oblika u drugi. Supstanca je vid materije koji izgradjuje fizicka tela, ima masu i zauzima prostor. Fizicko polje ima energiju, ne moze se videti golim okom, ne moze se dodirnuti, nema masu, nema oblik. Postoje: gravitaciono, magnetno i elektricno. Ciste supstance su supstance koje ne sadrze tragove drugih supstanci. Dele se na jednostavne ciste supstance i slozene ciste supstance. Hemijski elementi su jednostavne ciste supstance koje se ne mogu razloziti na jednostavnije supstance, ima ih 118. Smese su mesavine vise cistih supstanci, sastoje se od elemenata i/ili jedinjenja. Hemijske promene ili hemijske reakcije su promene pri kojima nastaju nove supstance. Fizicke promene su promene pri kojima se menjaju fizicka svojstva supstanci. Fizicka svojstva su svojstva koja opisuju supstance i mogu se uociti culima ili izmeriti mernim instrumentima. Hemijska svojstva su svojstva koja se ne mogu uociti culima, vec se mogu odrediti pri medjusobnom delovanju s drugom supstancom. Hemijski eksperiment je kontrolisano menjanje uslova sredine u cilju pracenja ili proucavanje neke promene. Merenje je postupak utvrdjivanja vrednosti neke fizicke velicine pomocu mernih instrumenata. Hemijska laboratorija je specijalno uredjena i opremljena soba u kojoj se vrse hemijski eksperimenti. Piktogrami su pojednostavljene slicice na ambalayi proiyvoda koje nas upucuju na moguce opasnosti i pojacan oprez tokom rada sa tim supstancama. Atom je osnovna cestica koja gradi supstance i najsitnija cestica koja karakterise hemijski element. Hemijska jedinjenja(slozene ciste supstance) su supstance izgradjene od razlicitih atoma. Hemijski simbol je znak koji se koristi za oznacavanje hemijskih elemenata. Simboli hemijskih elemenata imaju dva znacenja: kvalitativno (opisno) i kvantitativno (brojcano). Koeficijent je broj koj oznacava broj atoma hemijskog elementa koj stoji ispred hemijskog simbola. Unutar jezgra se nalaze subatomske cestice koje nazivamo nukleoni (protoni i neutroni). Proton je pozitovno naelektrisana cestica koja se oznacava sa (\*). Elektonski omotac je prostor u kom se krecu elektroni. Elektron je negativno naelektisana cestica koja se obelezava sa (\*). Elektroni su rasporedjeni po energetskim nivoima. Elektroni u poslednjem energetskom nivou nazivaju se valentni elektroni, a nivo u kome su oni smesteni naziva se valentni nivo. Postoji 7 energetskih nivoa: K, L, M, N, O, P, Q. Neutron je nenaelektrisana cestica koja se obelezava sa (\*). Atomski broj predstavlja broj protona u jezgru, istovremeno predstavlja i broj elektrona u elektronskom omotacu, obelezava se sa Z. Maseni broj atoma elementa predstavlja zbir protona i neutrona i oznacava se sa A. Atomi istog hemijskog elementa koji imaju jednak broj protona a razlicit broj neutrona, odnosno razlicite masene brojeve nazivaju se izotopi. Vodonik ima 3 izotopa: protijum, deuterijum i tricijum. Zakon periodicnosti: Svojstva elemenata u periodnom sistemu elemenata su u periodicnoj zavisnosti od njihovih atomskih masa, odnosno atomskih brojeva. Periodni sistem elemenata je tablica koja prikazuje hemijske elemente poređane po rastućem atomskom broju**.** Plemeniti gasovi su: Helijum, Neon, Argon, Kripton, Ksenon i Radon. Stabilan dublet: Kada atom ima dva elektrona u svom prvom energetskom nivou, poput helijuma. Ovo stanje je stabilno jer je prvi elektronski nivo potpuno popunjen. Stabilan oktet: Kada atom ima osam elektrona u svom valentnom nivou. Ovo stanje je stabilno jer je valentni nivo potpuno popunjen. **Odvojene definicije za 15min+polugodisnji** Hemijska veza je privlacna sila koja deluje izmedju cestica i drzi ih na okupu. Deli se na kovalentnu i jonsku. Kovalentna veza je veza izmedju 2 ista ili razlicita atoma nemetala koji dele zajednicki elektronski par. Deli se na polarnu i nepolarnu. Nemetali: H, O, C, N, F, P, S, Cl, Se, Br, I Stabilna cestica nastala udruzivanjem 2 ili vise atoma nemetala naziva se molekul. Molekuli elemenata su molekuli koj nastaju udruzivanjem 2 ili vise atoma istog nemetala. Molekuli jedinjenja su molekuli koj nastaju udruzivanjem 2 ili vise atoma razlicitih nemetala. Molekuli se predstavljaju hemijskim formulama koje mogu biti elektronske, strikturne i molekulske: elektronska-H · · H structurna- H-H molekulska-H2 Molekulska formula ima kvalitativno i kvantitativno znacenje: kvalitativno- vodonik kvantitativno: 1 molekul vodonika. Nepolarna kovalentna veza je vrsta kovalentne veze koju obrazuju zajednicki elektronski parovi podjednako udaljeni od jezgra oba atoma. Polarna kovalentna veza je veza koju grade razliciti nemetali odnosno elektroni koji su razlicito udaljeni od jezgra. Cestice koje nastaju kada atom otpusti ili primi elektron/e nazivaju se joni. Pozitivno naelektrisan jon naziva se katjon. Negativno naelektrisan jon naziva se anjon. Jonska veza je elektrostaticka sila izmedju suprotno naelektrisanih jona.(( Oblikuje se između metala i nemetala. Metali otpustaju valentne elektrone i postaju pozitivni joni, dok nemetali primaju elektrone i postaju negativni joni.))\\ **Ostalo:** Laboratorijsko posudje i pribor Piktogrami: vatra- zapaljivo zapaljena lopta- oksidujuce eksplozija-eksplozivno kiselina iz epruvete jede ruku i plocu- nagrizujuce (korozivno) uzvicnik- nadrazujuce kosturska glava- otrovno zvezda izlazi iz coveka- kancerogeno, teratogeno, mutageno mrtva riba- opasno po zivotnu sredinu Fizicke promene Topljenje: cvrsto-tecno isparavanje: tecno-gasovito kondenzacija:gasovito-tecno mrznjenje:tecno-cvrsto sublimacija:gasovito-cvrsto desublimacija:cvrsto-gasovito Periodni sistem elemenata A=Np + Nn Z=Np=Ne 2,8,18,32,32,18,8