Transakcijska analiza i ego stanja

Transakcijska analiza

• Berne je začetnik transakcijske analize, koja uključuje 3 ego stanja.

• Da bi događaj bio smatran igrom, moraju biti ispunjena tri kriterija:

  • Ponavljajući obrazac djelovanja – uzrok
  • Osoba nije svjesna pravog motiva, ako je svjesna onda je to manipulacija, ne igra
  • Mora se dogoditi obrat

• Postoje 3 uloge koje osoba može odabrati za igru

  • Progonitelj
  • Spasitelj
  • Žrtva

• Uloga Žrtve podrazumijeva bespomoćnost, neprihvaćanje odgovornosti i uvjerenje da je žrtva vanjskih utjecaja.

• Žrtva traži Spasitelja

• Uloga Spasitelja je nuđenje pomoći, održavanje superiornosti, vjerovanje da se Žrtva obraća upravo njemu

• Spasitelj vjeruje da je on odabran da zaštiti žrtvu

• Progonitelj negira drugima sposobnost samostalnog mišljenja, osjećanja ili ponašanja

• Progonitelj ima skrivene namjere umanjivanja ili kažnjavanja drugih

• Progonitelj, slično kao Spasitelj, sebe smatra jedinim ispravnim i odabranim

• Igra započinje kad dvoje ljudi preuzmu različite uloge, što dovodi do predvidivih interakcija

• Jedna osoba u igri mijenja ulogu - Žrtva postaje Progonitelj, Spasitelj postaje Žrtva

• Tok igre sadrži sljedeće elemente:

  • Udica - stimulans koji poziva na igru
  • Slabost - transakcijski odgovor kojim osoba prihvaća poziv na igru
  • Reakcija - niz transakcija na socijalnoj razini koje izgledaju kao razmjena informacija
  • Obrat je točka u igri kada se dogodi promjena uloga
  • Cilj je osvajanje dobitka koji je pokrenuo igru
  • Poruka postaje vidljiva drugoj osobi, što uzrokuje zbunjenost
  • Dobitak je "plaća" za igru, jackpot, emocija ili osjećaj koji nas ohrabruje, isproban no neadekvatan za rješavanje problema

• Ljudi igraju igre da bi opravdali svoj pogled na svijet, izbjegli odgovornost ili tražili pažnju

• Ako se igre promatraju na taj način, one su neuspjeli pokušaji zbližavanja

• Igrači žele biti bliski i iskreni, ali postižu predvidljiv uzorak interakcije

• Rješenje je promišljanje o ulogama u igrama i prepoznavanje vlastite "redovne" uloge

• Nakon osvještavanja igre i uloga, može se predvidjeti moguće igre i nagrade koje drugi očekuju

• Transakcijska analiza je cjelovita teorija ličnosti i ljudskog ponašanja koja se bavi odnosima unutar pojedinca i s drugima

• U širem smislu, TA uključuje filozofski pogled na ljude, teoriju ličnosti i razvitka, psihoterapijski pristup i primjenu psihologijske znanosti u ljudskom radu

• U užem smislu, TA podrazumijeva analizu jedne transakcije

• Transakcija je osnovna jedinica komunikacije, poticaj osobe + odgovor druge osobe

• Razmjena transakcija je komunikacija.

• Knjiga iz 1958. "Transakcijska analiza – nova i djelotvorna metoda grupne terapije"

Filozofski pogled na ljude

• Svi ljudi su OK, imaju sposobnost mišljenja i osjećanja
• Ljudi odlučuju sami o svojoj sudbini
• Svi ljudi su OK znači prihvaćanje vrijednosti i dostojanstva ljudi
• "Ja sam u redu, ti si u redu" predstavlja izraz o ljudskom biću, ne o ponašanju
• Svi ljudi zaslužuju biti prihvaćeni, pozitivno vrednovani i voljeni
• Svi ljudi su ravnopravni
• U terapiji se tretira problem, ne osoba
• Ljudi trebaju poticati, učiti i dopuštati jedni drugima da sami misle
• Svatko je odgovoran za svoje mišljenje, osjećaje i ponašanje
• Ljudi odlučuju o svojoj sudbini i mogu promijeniti odluke
• Odluke o reakcijama na utjecaje iz okoline donose se kao djeca i kao odrasli
• Drugi ljudi mogu vršiti pritisak, ali pojedinci biraju što će osjećati, misliti ili kako će se ponašati
• Nitko nikoga ne može prisiliti ili zabraniti da se mijenja
• Dva načela TA proizlaze iz ovih postulata:
  • TA je ugovorna terapija sa zajedničkom odgovornošću analitičara i klijenta u definiranju ciljeva
  • TA zahtijeva otvorenu komunikaciju jer ljudi mogu verbalizirati ciljeve, a nitko ne može odrediti što je drugome važno
  • Cilj otvorene komunikacije je da svatko postane svjestan onoga što radi, osjeća i misli, i kako to utječe na druge

Osnovni pojmovi

• Pet osnovnih pojmova TA su: ego-stanja, struktura ličnosti, transakcije, igre i skript
• Ideja o ego-stanjima potječe iz rada s pacijentom koji se ponašao kao pravnik ili kao dijete
• Ponekad je pacijent pitao s kim Bern razgovara, s pravnikom ili djetetom
• Dijagnostika ego-stanja uključuje tjelesni govor
• Tjelesni govor uključuje držanje, karakter pokreta, mimički izraz, pogled, rječnik i način govora klijenta
• Svako ego-stanje ima karakterističan govor i način izražavanja poruke
• Potrebno je odrediti koje ego-stanje upućuje poruku i kojem ego-stanju je poruka upućena
• Svako stanje predstavlja skup stavova, osjećaja i ponašanja iz iskustava iz djetinjstva
• Ego stanje roditelja:
  • Utjecaj roditeljskih figura i autoriteta iz prošlosti
  • Uključuje slične stavove, uvjerenja i ponašanja kao roditelji
  • Ima pozitivne i negativne aspekte
• Ego stanje odraslih:
  • Racionalnost, objektivnost i sposobnost rješavanja problema
  • Fokus na obradi informacija u sadašnjem trenutku
  • Logička analiza i donošenje odluka na temelju činjenica
• Ego stanje djeteta:
  • Emocije, impulsi i ponašanja stečena tijekom djetinjstva
  • Ima pozitivne i negativne aspekte
  • Podjela na slobodno i buntovno/adaptirano dijete

Razumijevanje ego stanja

• Razumijevanje vlastitih obrazaca ponašanja i komunikacije
• Prepoznavanje ego stanja kod drugih
• Snalaženje u interakcijama i odabir učinkovitijih načina povezivanja
• Ponašanje ovisi o egostanju
• Primjeri ego stanja:
  • Roditelj: davanje smjernica slično roditeljskom savjetovanju
  • Odrasli: objektivna analiza problema i donošenje odluka na temelju činjenica
  • Dijete: emocionalno reagiranje na kritiku ili pohvalu

Transakcije

• Odnose se na razmjenu poruka (verbalnih i neverbalnih) tijekom interakcija
• Ključni koncepti u TA su komplementarne, ukrštene i prikrivene transakcije, koje pružaju razumijevanje dinamike komunikacije
• Komplementarne transakcije su situacije gdje se poruke i odgovori međusobno podudaraju
• Kompatibilna ego stanja osiguravaju komplementarnost transakcija
• Npr., šef daje upute, a zaposlenik ih slijedi
• Ukrštene transakcije se javljaju kada se poruke i odgovori ne podudaraju
• Različita ego stanja pošiljatelja i primatelja mogu dovesti do ukrštenih transakcija
• Npr. kolega se našali, a primatelj reagira ljutito
• Prikrivene transakcije uključuju skrivene poruke s otvorenim porukama
• Skrivene poruke otkrivaju skrivene motive, emocije ili planove
• Javljaju se u socijalnim interakcijama gdje ljudi imaju neizgovorene namjere
• Npr., osoba kaže "Sve je u redu" ali neverbalno pokazuje suprotno

Životne pozicije

• Životne pozicije u TA su temeljna uvjerenja o sebi, drugima i svijetu

• Formiraju se tijekom djetinjstva i utječu na ponašanje i odnose u odrasloj dobi

• Vrijednosni sud određuje životne pozicije

• Ta identificira 4 osnovne životne pozicije:

  • I’m OK—You’re OK - pozitivan pogled na sebe i druge, potiče zdrave odnose
  • I’m OK—You’re not OK - osjećaj superiornosti, moguća arogancija, poteškoće u intimnim vezama
  • I’m not OK—You’re OK - osjećaj neadekvatnosti, traženje potvrde i idealizacija drugih
  • I’m not OK—You’re not OK - pesimističan pogled na sebe i druge, osjećaj beznadnosti i poteškoće s povjerenjem

• Važnost svijesti o životnoj poziciji za osobni rast i razvoj

• Prepoznavanje i osporavanje ograničavajućih uvjerenja

• Rad na usvajanju pozitivnijeg gledišta i izgradnja zdravih odnosa

Igre u TA

• Igre odnose se na ponavljajuće obrasce ponašanja sa skrivenim motivima, karakterizirane scenarijskim ulogama, skrivenim planovima i predvidljivim ishodima
• Uloge se temelje na nesvjesnim obrascima naučenim u djetinjstvu (Žrtva, Progonitelj, Spasitelj)
• Igre imaju skrivene namjere ili motive koji sudionici koriste kako bi zadovoljili psihološke potrebe ili izbjegli odgovornost
• Ishodi su često negativni, stvaraju sukobe i negativne emocije
• Unatoč negativnim posljedicama pojedinci nastavljaju igrati ove igre jer zadovoljavaju psihološke potrebe
• Svijest i prepoznavanje igara su važni koraci u prekidanju ciklusa i poticanju osobnog rasta
• Primjeri:
  • "Da nije bilo tebe" - okrivljavanje drugih za probleme
  • "Vidi što si me natjerao da učinim" - izazivanje negativne reakcije
  • "Zašto ne... Da, ali" - odbacivanje savjeta

Stimulacija

• Svi ljudi trebaju fizičku, socijalnu i intelektualnu stimulaciju.
• Stroke je osnovna jedinica socijalne interakcije i stimulacije.
• Jedinica ljudskog prepoznavanja uključuje pogled, klimanje glavom, riječ, dodir, a može biti pozitivna, negativna, verbalna, neverbaln i uvjetna.
• Discount je otpisivanje ili ignoriranje nečijeg postojanja

Vrste strokova

• Pozitivni strokovi su izrazi afirmacije, priznanja i uvažavanja
• Negativni strokovi su izrazi neodobravanja, kritike ili neprijateljstva
• Strokovi se razmjenjuju u transakcijama i osiguravaju osjećaj potvrde ili odbacivanja
• Pozitivni strokovi potiču povezanost, a negativni strokovi potiču sukob i stres
• Ekonomija strokova odnosi se na ravnotežu pozitivnih i negativnih strokova u interakciji
• Zdrava ekonomija strokova promiče podršku i povjerenje
• Glad za udarima je potreba za priznanjem i pažnjom
• Utječe na ponašanje i motivira traženje pozitivnih i izbjegavanje negativnih
• Samostrokiranje je pružanje pozitivnih poteza samome sebi i promiče samopoštovanje i otpornost
• Razumijevanje strokova povećava svijest o utjecaju socijalnih interakcija i omogućava razvoj zdravih odnosa, osobnog rasta i otpornosti

Skript

• Skript su nesvjesni životni planovi razvijeni u djetinjstvu pod utjecajem roditeljskih i društvenih poruka
• Svjesnost vlastitog skripta je ključna za osobni rast i promjenu
• Formira se internalizacijom poruka skrbnika i društvenih utjecaja, eksplicitnih i implicitnih
• Sadržaj skripta uključuje uvjerenja, očekivanja i obrasce ponašanja
• Oblikuje percepciju sebe i drugih, utječe na ponašanje i odnose
• Može biti prilagodljiv ili neprilagodljiv
• Životni skript je nesvjesna logika koja određuje životne izbore
• Osnovan na odlukama donesenim u djetinjstvu, osnaženim od strane roditelja, koje potvrđuju događaji u životu
• Primjeri skripta: "dobar učenik", "buntovnik" i "skrbnik"
• Razumijevanje pruža uvid u čimbenike koji oblikuju živote
• Prepoznavanjem i rješavanjem skripta se pojedinac osnažuje za pozitivne promjene

Zaključci o TA

• Klasični pristup u TA uključuje:
  • Analizu transakcija
  • Sklapanje ugovora s klijentom
  • Definiranje promjena koje klijent želi postići
• Odnos s terapeutom:
  • Nema transfera, ali nema ni rezerviranosti
  • Terapeut je odabran za zaštitu
  • Terapeut dopušta izražavanje skrivenih želja i osjećaja
  • Terapeutske tehnike imaju za cilj povratak u autonomiju.

Psihoanaliza

• Počela je suradnjom liječnika Josepha Breuera i Freuda na istraživanju histerije

• U viktorijanskom dobu seksualnost je bila tabu

• Prevladavalo je racionalnost i samokontrola

• Teorija je sveobuhvatna, nudi teoriju o ljudskoj prirodi, ličnosti i modelu razvoja

• Također, nudi metodu psihoterapije, identificira dinamičke faktore i naglašava ulogu nesv

• Freud je razvio prvu psihoterapijsku metodu

• Neki elementi psihoanalitičkog pristupa su:

  • Osnovni instinkti
  • Nesvjesna motivacija
  • Psihički determinizam

• Instinkti su glavni izvor psihičke energije i pokreću psihički sustav

• Freudova teorija instinkata pod utjecajem Darwinove evolucijske teorije

• Dva osnovna instinkta:

  • Libido (eros) - seksualna energija, instinkt života. Osigurava preživljavanje, orijentiran prema rastu, razvoju i kreativnosti
  • Thanatos - instinkt smrti. Odgovoran za agresivne porive

• Nesvjesna motivacija - katkad ne znamo zašto postupamo na određeni način

• Ljudski um ima tri razine:

  • Svjesno - misli, doživljaji i osjećaji
  • Predsvjesno - informacije koje se lako mogu dozvati u svijest
  • Nesvjesno - neprihvatljivi porivi, misli i osjećaji

• Nesvjesno se ne može izravno proučavati, već se o njemu zaključuje na temelju ponašanja

• Klinički dokazi za postojanje nesvjesnog su snovi, pogreške u govoru, posthipnotička sugestija i sadržaj dobiven raznim tehnikama

• Psihički determinizam - svi postupci imaju razlog

• Sve što činimo je izraz uma: svjesnog, predsvjesnog ili nesvjesnog

• Da bi se simptomi izliječili, treba otkriti uzrok u nesvjesnom

• Psihoanalitička teorija ličnosti objašnjava kako se ljudi nose sa instinktima u granicama civilizacije

• Hidraulički sustav objašnjava sastoji se od dijela koji stvara porive, "glas" društva i dio koji zadovoljava potrebe

• Struktura ličnosti:

  • Id (iracionalni dio)
  • Ego (racionalni dio)
  • Superego (moralni dio)

• Id, ego i superego se integriraju kroz pet stadija

• Id - izvor bioloških želja

• Ego – svjesni dio ličnosti. Pojavljuje se rano djetinjstvu kako bi upravljao impulsima ida

• Superego – savjest, razvija se kroz interakciju s roditeljima koji inzistiraju na prilagodbi vrijednostima

• Vođen je principom zadovoljstva i funkcionira bez logike

• Ego izdrži sukob ida i superega i vođen principom realiteta

• Sekundarni proces je kognitivni proces kojim se utvrđuju planovi i programi

• Ego provjerava i kontrolira slijepe porive

• Superego internalizira vrijednosti, norme i moral društva te razvija savjest

• Savjest nastaje pod utjecajem kazni

• Ego-ideal nastaje pod utjecajem nagrada

• Normalna struktura ima ravnotežu, a razvojem se ego suočava sa složenijim zadatkom

• Psihodinamsko tumačenje tjeskobe (anksioznosti):

  • Kada ego ne može zadovoljiti potrebe ida
  • Moralna tjeskoba – zahtjevi superega su nezadovoljeni

• U slučaju moralne tjeskobe, prisutan je strah od krivnje ili srama

• Realitetna (realistična) tjeskoba: ego ne može zadovoljiti potrebe realnosti ili postoji opasnost u vanjskom svijetu

• Neurotična i moralna tjeskoba izazivaju prijetnju ravnoteži moći

• Neurotična tjeskoba je strah da će instinkti izmaknuti kontroli

• Moralna tjeskoba je strah od vlastite savjesti

• Kad ego ne može kontrolirati tjeskobu, upotrebljavaju se obrambeni mehanizmi-

• Tjeskoba motivira osobu da nešto učini

• Funkcija tjeskobe je upozorenje na opasnost

• Anksioznost je: objektivna moralna

• Mehanizmi obrane su mjere u borbi protiv anksioznosti

• Smanjuju frustraciju ili anksioznost

• Mehanizmi obrane su dio ličnosti te svjesni i nesvjesni

  • Čuvaju osobu od anksioznosti
  • Održavaju red

• Najpoznatiji su:

• Potiskivanje

• Poricanje

• Reaktivna formacija

• Proekcija

• Premještanje

• Racionalizacija

• Regresija

• Introjekcija

• Identifikacija

• Kompnezacija

• Vaillant kaže da sve mehanizme mozemo podjeliti u 4 razine:normalna, neurotska, nezrela i patoloska

• Freudova teorija dječjeg razvoja zapravo je teorija razvojaličnosti.

• Razvoj osobnosti prolazi kroz stadije: Oralna faza Analana faza Falousna faza Faza latencije Genitalna faza

• Freud naglasava da rano iskustvo ima jak utjecaj na ponasanje i da je vazno razumiti povijest individuealna i naglasava jedinstvo.

• Freud je bio sveuhvatni i detaljni teoreticar

• Imao je interakcijski pogled

• Imao je kljune stavke

• Jedan od nedostataka je naglasaven uzrok seksualnosti

• Nije istrazivacki dokazao i istrazivanja nisu pokazala vezu izmedu kvalitete stimulacije i ponasanje

• Velik utjecaj i dan danas se koristi njegova teorija kao osnova.

• Cimbenici koji motiviraju u psihoanalitickom pristupu su pokretaci i energija.