Hrvatski barok: Književni krugovi i Ivan Gundulić

• Samo su prostori s renesansom preuzeli i razvili barok.
• Hrvatski su prostori bili podijeljeni, slabo povezani i opterećeni ratovima, ali su se na renesansnim temeljima razvile karakteristike baroka.
• Kršćanska obnova rezultirala je globalizacijom i ujednačavanjem liturgije.
• Isusovački red pomogao je opismenjavanju i obrazovanju puka, a 1607. su osnovali prvu zagrebačku gimnaziju.

Četiri kruga pisaca u hrvatskom baroku zbog podijeljenosti prostora:

• Dubrovačko-dalmatinski: Ivan Bunić Vučić, Ignjat Đurđević, Ivan Gundulić, Junije Palmotić

• Ozaljski: Petar Zrinski, Ana Katarina Zrinski, Fran Krsto Frankopan, Ivan Belostenec

• Kajkavski: Juraj Habdelić

• Slavonski: Antun Kanižlić

• Ozaljski krug ujedinio je hrvatske prostore jezikom, kombinirajući kajkavsko, čakavsko i štokavsko narječje.

Ivan Gundulić (Mačica, 1589.–1638.):

• Najznačajniji dubrovački barokni autor.
• U mladosti je pisao lirske pjesme, prevodio i pisao melodrame.
• Svoja djela prije 1621. naziva "porodom od tmine", a "Pjesni pokorne kralja Davida" "zrakom od svjetlosti", što označava okretanje povijesnim, političkim i religioznim temama.

Osman:

• Ep viteško-junačke i povijesne tematike.
• Prvi put objavljen 1826., unatoč tiskari u Dubrovniku od 1783.
• Nije objavljivan ranije jer se nedovršena djela nisu smjela tiskati.
• Od 20 pjevanja nedostaju 14. i 15.
• Prije tiskanja nastalo je 70-ak prijepisa.
• Izdanje Matice hrvatske iz 1844. dopunio je Ivan Mažuranić.
• Pisan je osmeračkim katrenima s ukrštenom rimom.
• Tema je bitka kod Hoćima 1621.
• Slavi kršćanski poljski narod i problematizira Osmanovu oholost.
• Smrt Osmana simbolizira promjenu u političkom svijetu.
• Djelo započinje invokacijom, in medias res i refleksijom o ljudskoj prolaznosti.
• Uzor za Osmana bio je Tassov Oslobođeni Jeruzalem.

Suze sina razmetnoga:

• Barokni plač tiskan u Veneciji 1622.
• Tema je parabola o razmetnom sinu iz Lukina evanđelja.
• Svaki dio započinje citatom iz tog evanđelja.
• Napisan je u osmeračkim sestinama s rimom ababcc.
• Strofe su organizirane u tri plača: Sagrješenje, Spoznanje i Skrušenje.
• U prvom plaču pripovjedač u prvom licu govori o grijehu i opisuje žensku ljepotu.
• U drugom plaču dolazi mu "prosvjetljenje s neba" te se okreće refleksiji o prolaznosti života.
• U posljednjem plaču Božje milosrđe spašava dušu pripovjedača.
• Imao je religijsku i umjetničku funkciju zbog teme i stila.

Ivan Bunić Vučić (1592.–1658.):

• Najznačajniji pjesnik hrvatskog baroka.
• Njegovo stvaralaštvo je vrhunac hrvatske barokne lirike.
• Zbirka Plandovanja objavljena je tek 1970.
• Zbirku čine ljubavne pjesme, pastirski razgovori, duhovne pjesme, prepjevi psalama i pjesme o smrti.
• Temelj Bunićevih pjesama je petrarkistička tematika.
• Na stil su utjecali Marino i marinisti.
• Pjesme su pisane osmercima ili dvanaestercima.

Drame u baroku:

• Sačuvano je 50-ak dramskih tekstova, ali nisu bile visoke kvalitete i nije bilo profesionalnog kazališta.
• Nastajale su po uzoru na talijanska djela ili su se dramatizirali dijelovi epova.
• U 17. stoljeću u Dubrovniku su se izvodile tragikomedije, melodrame i libretističke drame.
• Tragikomedije su imale tragičan razvoj radnje i sretan završetak.
• Melodrame su naglašavale vizualne i glazbene elemente.
• Libretistička drama preuzimala je samo tekst iz talijanskih opera.

Dubravka:

• Pastorala Ivana Gundulića.
• Izvedena je 1628., a tiskana 1837.
• Pisana je osmercima i dvanaestercima.
• Podijeljena je u tri čina.
• Radnja se odvija u proljeće, a idilični krajolik i Dubravka su alegorija za Dubrovnik.
• Slavi idealizirani društveni poredak i idealnu državu.
• U njoj se sjedinjuju lijepo i dobro kao glavne vrline.